U Ateni je u suvremenom i odlično opremljenom prostoru Muzeja Benaki 9. i 10. prosinca održana zanimljiva i dinamična međunarodna konferencija, točnije ne-konferencija koja je okupila više od 450 sudionika te 55 izlagača iz čitave Europe, pod motom «Being creative – inspiring the community» («Budimo kreativni, inspirirajmo zajednicu»). Nakon ne-konferencije 11. prosinca održana je i radionica za narodne knjižnice sudionice mreže Europeana Awareness, u kojoj sudjeluju četiri hrvatske narodne knjižnice, među kojima i Gradska knjižnica Rijeka.

Konferencija je organizacijski i produkcijski bila besprijekorno realizirana, satnica neobična, program iznimno intenzivan i dinamičan, s odličnim umjetničkim sadržajem između pojedinih stručnih sesija. Svatko tko prati vijesti logično će se upitati: kako je moguće u jednoj nemirnoj Grčkoj, u kojoj je javni sektor na koljenima, organizirati ovakav događaj na vrhunskoj razini? Odgovor: privatnim kapitalom.

Future Library neprofitna je organizacija koju u potpunosti financira američka fondacija Stavros Niarchos Foundation, a osnovana je prije dvije godine s ciljem preoblikovanja grčkih javnih knjižnica u središta inovacije, kreativnosti i učenja, što se realizira edukacijom zaposlenika knjižnica i jačanjem ljudskih kapaciteta, ali i opremanjem prostora knjižnica, tj. organizacijom tzv. Media Labova, kreativnih laboratorija koji uz pomoć suvremene IC opreme i posebno dizajniranih prostora građanima daju mjesto za stvaranje i druženje.

Stavros Niarchos Foundation financira čitav niz projekata od javnog značaja diljem svijeta, a trenutno je najveći projekt izgradnja nove zgrade Nacionalne opere i Nacionalne knjižnice u Ateni s botaničkim vrtom, što je investicija vrijedna 550 milijuna dolara! Ujedno, to je trenutno najveći graditeljski poduhvat u Grčkoj. Za strane goste konferencije bio je organiziran obilazak gradilišta i prezentacija projekta.

Na samom početku ne-konferencije publika je imala priliku čuti vrhunsku nizozemsku arhitekticu Francine Houben, autoricu više projekata knjižnica, među kojima i trenutnog hita – nedavno otvorene nove javne knjižnice u Birminghamu. Francine Houben tvrdi ono što i sami često moramo tumačiti raznim donositeljima odluka: knjižnice nisu za knjige nego za ljude, te dodaje kako su knjižnice kao mjesto susreta važan dio gospodarskog rasta grada.

Istovremeno su se održavale tri paralelne sesije i bilo je doista teško odabrati iz ponuđenog sadržaja, koji je redom bio vrlo zanimljiv – od web arhiviranja, 3D printera u knjižnicama, kreativnog učenja, treninga javnog zagovaranja do ekoloških, tzv. zelenih knjižnica.

U poslijepodnevnom dijelu prvog dana konferencije obrađena je trenutno među knjižničarima jedna od najaktualnijih tema - e-knjiga u knjižnicama, koju je otvorio Mikael Petren iz javne knjižnice u Stockholmu, a slijedio je okrugli stol o e-izdavaštvu i platformi za posudbu e-knjiga u knjižnicama u Grčkoj. Posudba e-knjiga u Švedskoj rapidno raste – udio posudbi e-knjiga u ukupnom broju posudbi knjižnične građe iznosi 7 %, dok je prije tri godine taj udio bio tek 1 %. Knjižničari i izdavači u Švedskoj došli su zajedničkim snagama do novog poslovnog modela za posudbu e-knjiga u knjižnicama koji je bitno drugačiji od prevladavajućeg licencnog modela, koji je zapravo zastarjeli poslovni model za potpuno novu vrstu proizvoda. U Švedskoj knjižnice ne kupuju licence za e-knjige, već plaćaju izdavačima/distributerima broj posudbi pojedinog naslova, što knjižnicu košta 2 eura po posudbi, a za krajnjeg je korisnika naravno besplatno. Radi se o tzv. access-based modelu (model pristupa) gdje zapravo nije ograničen broj primjeraka nekog naslova za krajnjeg korisnika – dakle, ako tisuću članova knjižnice želi istovremeno čitati neki naslov, to je moguće (što se uostalom i dogodilo kada je objavljena knjiga «I am Zlatan»), čime se zapravo iskorištavaju prednosti elektroničkog oblika publikacije. Za usporedbu, u licencnom modelu, e-knjiga funkcionira slično kao fizički primjerak – koliko imate licenci, toliko korisnika može istovremeno čitati knjigu, s time da je u mnogim sustavima limitiran broj mogućih posudbi e-knjige.

Okrugli stol o e-knjigama u Grčkoj otkrio je da je e-izdavaštvo još u začetku, no izdavači itekako računaju na narodne knjižnice i njihove korisnike kao potencijalno tržište. Jedan od prisutnih izdavača rekao je da će ponuditi e-knjige besplatno za posudbu u knjižnicama kako bi istražio tržište, ali i održao ono najvažnije – a to je masa čitateljske publike, koja u krizi više čita, ali manje kupuje.

Zanimljivo je bilo izlaganje kolege Jacoba Guilloisa Laerkesa iz Danske, koji je predstavio istraživanje o novim kriterijima za izgradnju javnih knjižnica. Novi prostori ne smiju biti dosadni, trebaju omogućiti kreativnost i susrete te iznenaditi korisnike. Knjižnica mora odražavati potrebe lokalne zajednice u kojoj djeluje. Da bi knjižnični prostori i knjižnične usluge bili fleksibilni, najvažniji je preduvjet fleksibilnost knjižničara!

Od stranih izlagača spomenimo još i Maiju Berndtson, umirovljenu ravnateljicu helsinške gradske knjižnice, koja je 2007. bila i naša gošća u Lovranu, a ovom prilikom iznijela je zanimljivu tezu kako se knjižnice mijenjaju – od naglaska na pristup informacijama prema inovaciji i stvaranju znanja.

Završne sesije oba dana konferencije nazvane su «Balkan stage» ili Balkanska pozornica, gdje je u kratkim osmominutnim prezentacijama predstavljen čitav niz primjera dobre prakse iz balkanskih država.

Ovako zanimljivi skupovi, razmjene ideja i mišljenja, kontakti s kolegama i primjeri dobre prakse doista nam potvrđuju koliko su javne knjižnice potrebne svojim zajednicama te kako njihove uloge i zadaće s porastom raznih komercijalnih konkurencija ne slabe, već, naprotiv, jačaju.

Fotografije: Maruška Nardelli