1849.

Osnovana Narodna čitaonica riečka kao početak organiziranog djelovanja ljubitelja pisane riječi. Pokazat će se da je korist osnivanja Narodne čitaonice bila puno dublja jer je postala sjedište kulturnog i društvenog života, pa se osim komentiranja aktualnih vijesti u Čitaonici moglo sudjelovati na zabavama, plesovima ili pak s balkona gledati karneval.

1858.

Narodna čitaonica od Matice ilirske iz Zagreba preuzima izdavanje Nevena, te iako ga je izdavala samo godinu dana, Rijeka je time bila postavljena u središte hrvatskih kulturnih zbivanja budući da su u tom zabavno-poučnom listu surađivali brojni kulturni uglednici onoga doba.

1890.

"...odseli se čitaonica u sadašnje prekrasne prostorije na Corsu, jamačno na najljepšoj točki u cijelom gradu. Preseljenje proslavljeno bi 1. veljače sjajnim plesom..." zapisao je novinar zagrebačkog Pozora. U prizemlju iste zgrade Narodna čitaonica djeluje i danas čineći jedinstveni kontinuitet.

1900.

Obilježena 50. obljetnica djelovanja Narodne čitaonice i priređena Spomen-knjiga koju je prigodom pedesetgodišnjice izdao Odbor a tiskana je godinu dana kasnije u Narodnoj tiskari G. Kraljeta u Sušaku. 

1905.

Pod vodstvom Ante Trumbića i Frana Supila, u prostoru Čitaonice izglasana je i donesena Riječka rezolucija, značajna za politički život ondašnje Hrvatske.

1919.

U jeku burnih događanja koja su zahvatila Rijeku poslije Prvog svjetskog rata prostor Narodne čitaonice je devastiran. Kako je paralelno devastirana velika tiskara knjiga Miriam može se reći da su to bili crni dani za kulturu čitanja u Rijeci.

1927.

″Prošle nedjelje u 5 sati popodne proslavljeno je na svečan način otvorenje riječke Narodne čitaonice čajankom i plesom...″ (Novi list, br. 10. 5. veljače 1927.)

1930.

Osnovana Gradska biblioteka Sušak, smještena na treći kat Gradske vijećnice. Komentatori kažu "tiho, bez pompe, kao što je to, uostalom, s knjižnicama uobičajeno".

1939.

Književnik Nikola Polić postaje knjižničarem i upraviteljem Gradske biblioteke Sušak

1947.

Poslije Drugog svjetskog rata Narodna čitaonica, sada u ulici zvanoj Korzo Crvene armije, postaje i javna knjižnica, zapošljava se i knjižničarka Lidija Kačić (u gradu se kasnije govorilo "posuđujem knjige kod Lidije"), ali u tom trenutku u fondu je samo 620 knjiga! Gradska biblioteka Sušak preseljena je u novi prostor u Kulturnom domu, a za javnost je radila samo od 15 do 19 sati.

1948.

Počinju se organizirati pokretne knjižnice − manje zbirke knjiga koje se dostavljaju školama, poduzećima, domu umirovljenika, čak i na brodove Jugolinije.

1954.

Osnovana riječka podružnica Društva bibliotekara NR Hrvatske što svjedoči o naglom razvoju knjižničarstva u gradu.

1955.

Osniva se Narodna čitaonica "Mlaka" te Dječja knjižnica "Sušak" u kojoj se vrlo brzo pokrenuo sat priče za najmlađe, a često su se slušalo i priče s gramofonskih ploča!

1958.

Osniva se Narodna čitaonica "Zamet", preteča današnjeg Ogranka Zamet.

1960.

Osnovan Dječji odjel Narodne čitaonice – "Beli kamik" koji će postati kultno mjesto odrastanja generacija Riječana.

1961.

Prema zamisli legendarnog riječkog arhitekta Igora Emilija uređena je Čitaonica "Sušak" s više od 100 naslova periodike i dvadesetak sjedećih mjesta.

1962.

Godina za pamćenje! Spajanjem Narodne čitaonice, Narodne čitaonice "Mlaka", podružnice Narodna čitaonica "Zamet", Dječje biblioteke "Sušak" i "Beli kamik", Čitaonice "Sušak" i čitaonica u Kastvu, Bakru i Kraljevici nastala je Gradska biblioteka Rijeka!

1966.

Knjižnica stiže u Palazzo Modello koji će desetljećima ostati prepoznatljiva vizura mjesta gdje se ide po omiljenu literaturu. Zanimljivo, do tada je u prostoru djelovala Riječka banka! Nova zgrada donijela je priljev korisnika, pa se samo u prvoj polovici 1967. godine bilježi 250 000 posjeta građana.

1967.

U zgradi Palazzo Modello otvorena je Dječja knjižnica "Stari grad".

1969.

Kao prvi u Jugoslaviji krenuo je prema Dragi, Vitoševu, Škrljevu i Kukuljanovu Bibliobus, knjižnica na kotačima!

1971.

Samodoprinosom građana, izgrađen je novi knjižnični odjel u MZ Turnić, današnji Ogranak Turnić.

1973.

Knjižnice se financiraju kao i druge ustanove u kulturi - iz poreza na prodaju šunda i alkohola!

1975.

Ravnateljem knjižnice prestaje biti Vladimir Pavlinić, izrazito entuzijastična ličnost zaslužna za poslijeratni razvoj knjižnice.

1985.

U prilagođenom stanu novoizgrađene zgrade otvorena je knjižnica "Drenova", a u Središnji odjel postavile su se škrinjice u koje se anonimno i bez zakasnine moglo vratiti knjige. Iste godine Gradska biblioteka Rijeka službeno je proglašena regionalnom matičnom knjižnicom.

1989.

Nabavlja se računalni program i započinje unos podataka o fondu u računalnu bazu.

1993.

Započinje se s primjenom računalnog poslovanja u radu s korisnicima.

1994.

Spajanjem knjižnica "Beli kamik" i "Sušak" nastaje nova Dječja knjižnica "Stribor" koja i danas djeluje kao generator odgoja malih čitatelja. Novosti na tehnološkom aspektu – nabavljeni su prvi CD-ROM-ovi. 

1995.

Knjižnica je, kao jedna od svega tri narodne knjižnice u Hrvatskoj, dobila priključak na CARNet ušavši u eru korištenja interneta i postavši prva narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je tu uslugu pružila korisnicima i to besplatno! Više ništa nije bilo isto.

1997.

Postavljen elektronski sustav za zaštitu knjiga od građe. Zajedno s Hrvatskim knjižničarskim društvom Knjižnica je, kao hrvatski partner u projektu Phare/PLDP organizirala Međunarodno savjetovanje Narodne knjižnice – izazov promjena na kojem su po prvi puta otvorena i do danas aktualna pitanja novih tehnologija, uloge narodnih knjižnica u demokratskim promjenama itd.

1999.

Programom "Moja najdraža knjiga" započela je serija događanja na kojima su sami tinejdžeri stvarali program za vršnjake! Možda zvuči banalno, ali u to je vrijeme to bio veliki zaokret u načinu života građana s knjižnicom. Iste godine institucija napokon dobiva ime Gradska knjižnica Rijeka!

2000.

Otvoren Laboratorij za samoučenje stranih jezika i ponuđena nova usluga korisnicima, prva takve vrste u narodnim knjižnicama Hrvatske, a sve kao rezultat suradnje s Bibliotheque Publieque d′ Informaton − Centre Georges Pompidou iz Pariza. Objavljena opsežna monografija Gradska knjižnica Rijeka 1849.-1930.-1962.-2000. Obilježene visoke obljetnice Knjižnice: 150 godina od početka djelovanja Narodne čitaonice riečke i 70. godina od osnivanja Gradske biblioteke Sušak.

2001.

Nagrada Grada Rijeke Gradskoj knjižnici Rijeka za promicanje i inovacije javnog knjižnicarstva.

2002.

Knjižnica je kao partner u projektu PULMAN XT organizator međunarodne konferencije Narodne knjižnice u svjetlu PULMAN-smjernica.

2004.

U partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom novim Županijskim bibliobusom počinju se pružati knjižnične usluge na području općina i gradova Gorskog kotara i ostalih brdsko-planinskih područja županije.

2005.

Nakon raspisivanja natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Gradske knjižnice Rijeka na Klobučarićevu trgu prihvaćeno je rješenje prof. Hrvoja Njirića. Na žalost, nakon niza godina čekanja i nedovoljnih financijskih sredstava 2012. godine od projekta se odustaje te je odlučeno da se nova zgrada uređuje na prostoru bivše tvornice Rikard Benčić. Knjižnica je organizator 1. festivala hrvatskih bibliobusa i 7. okruglog stola o pokretnim knjižnicama s međunarodnim učešćem. Javnosti je predstavljena prva web-stranica Gradske knjižnice Rijeka u povijesti! 

2007. 

Ogranak Drenova seli se u nove prostore.

Knjižnica je domaćin i suorganizator, zajedno s Hrvatskim knjižničarskim društvom i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, 5. savjetovanja za narodne knjižnice Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost: koncepti, arhitektura, tehnologija.

2009.

U sklopu Centra Zamet pokraj sportske dvorane otvoreni novi prostori Ogranka Zamet. Obilježena 40. obljetnica bibliobusne službe Gradske knjižnice Rijeka i 5. godina rada Županijskog bibliobusa.

2013. 

Izrađena i predstavljena nova mrežna stranica Gradske knjižnice Rijeka uz online Magazin, digitalnu knjižnicu baštine Svevid i novi katalog. Projekt za inovativnost nagrađen međunarodnom nagradom EIFL. 

2014. 

Pokrenut projekt inkubatora 3D printanja za djecu i mlade kao jedinstven projekt među hrvatskim knjižnicama. Sprovedena javna akcija prikupljanja sredstava za novo vozilo Gradskog bibliobusa. 

2015.

Počeo s radom odjel književnosti na lokaciji Filodrammatica. Vožnju riječkim ulicama započelo novo vozilo Gradskog bibliobusa.

2016.

Otvoren Ogranak Trsat u prizemlju Dvorani mladosti, prvi knjižnični ogranak na istočnoj strani grada nakon gotovo desetogodišnje pauze. Knjižnica ostvarila godišnji porast broja članova od gotovo 10%.

2017.

U Ogranku Trsat počeo s radom American Corner Rijeka, a u Središnjem odjelu (Palača Modello) Poslovni kutak. Knjižnica kao partner sudjelovala u razvoju Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture programa "Tobogan" i "Brickzine".

2019. 

Pokrenut Zeleni kutak. Počela izgradnja Dječje kuće i središnje knjižnice u t-objektu. Osvojena nagrada Knjižnica godine 2019.

2020.

Pandemija koronavirusa prekinula je ambiciozne programske i razvojne planove te omela do krajnosti svakodnevnu djelatnost. Nizom prilagodbi Gradska knjižnica Rijeka nastoji sačuvati korisnike i usluge.

2021. 

U jeku pandemije otvorena je jedinstvena Dječja kuća čiji program oblikuje Gradska knjižnica Rijeka i u kojoj djeluje Dječji odjel Stribor. 

2023. 

Nakon dvadesetogodišnjeg procesa senzibiliziranja, stvaranja koncepata, potrage za lokacijom, izrade projekata, napokon je izgrađena prva prava središnja zgrada Gradske knjižnice Rijeka.