“Fake” vijesti su bile mala beba prema budućoj “deepfake” invaziji

Možda ste već u bespućima interneta nabasali na misteriozan termin deepfake. O čemu se točno radi?

Što je to deepfake?

Pojam deepfake sastavljen je od riječi deep (duboko) i fake (lažno) s time da deep stiže iz kombinacije deep learning te najjednostavnije rečeno fenomen označava tehnologiju razvijenu na AI (umjetnoj inteligenciji) osnovi koja se koristi kako bi se producirao ili izmjenio određeni video, fotografski ili tekstualni sadržaj, s ciljem prikazivanja nečega što se u stvarnosti nije dogodilo.

Dakle, pazite, to što gledate ili čitate nije odraz nečeg što postoji u stvarnosti, rezultat nečijeg rada, već doista ne postoji i kreirano je od strane softvera. Već smo pisali o fotografijama ljudi koje je kreiralo računalo – izgledaju vrlo ozbiljno i pravo, ali ti ljudi zapravo ne postoje. Prisjetite se toga ovdje.

Nova stvar ili nešto već viđeno?

Kada pogledamo širu sliku, ovakva tehnologija postoji naizgled odavno i obliku široko korištenih aplikacija poput Photoshopa ili instagramski raširenog Facetunea. Već dugo možemo softverski utjecati na video, fotografije ili tekst.

Svi možete svjedočiti činjenici da na dnevnoj bazi bilo gdje oko vas možete vidjeti neku photoshopiranu sliku: u časopisu, na reklami, u novinama, na društvenim mrežama… Tzv. retuširanje slika postalo je mahom rašireno na gotovo sve aspekte života, pa su se ljudi već privikli na to i naučili prepoznati i razlikovati digitalno izmjenjen sadržaj od stvarnosti.

Ipak, deepfake fenomeni su još zeznutiji. Npr. s videom je posebno drugačije – video je (barem do sada) bilo puno teže modificirati nego sliku, a samim time je i teže raspoznati fake od originala. Kako je deepfake tehnologija zapravo kreirana kroz AI-a, a on postaje sve savršeniji, odnosno korisnička osnova sve jednostavnija, znači da bilo tko s lakoćom može proizvesti lažan video materijal.

Recimo tako 2018. godine izašla je i aplikacija pod nazivom FakeApp, koja omogućava bilo kojem korisniku mijenjanje lica i stvaranje deepfake videa.

Za što se koristi?

Deepfake se ponajviše raširio krajem 2017. godine, gdje su korisnici aplikacije Reddit, prozvani deepfakes, koristili istoimenu tehnologiju ne bi li u javnost plasirali lažne pornografske uratke od poznatih zvijezda, na način da bi lice celebritya “naljepili” uradak koji zapravo oni nisu snimili. To je jako nezgodno kada zamislimo da so savršenstva može biti napravljen lažan video bilo koga od nas.

Kompilacija deepfake uradaka

Razlozi za plasiranje ovakvih sadržaja su svakojaki: od spomenutih lažnih uradaka, koji se plasiraju radi novca, slave, pažnje ili osvete, do produkcije raznih lažnih videa u svrhu zabave, ponižavanja ili jednostavno u političke svrhe kreiranjem lažnih vijesti.

Koje su opasnosti?

Deepfake može biti zabavan na nivou šale, ali to ne znači da nije opasan ukolko postane alat za laganje, obmanu i narušavanje tuđe privatnosti.

Jedna od opasnosti koja dolazi s ovim fenomenom jest da ljudi bez razmišljanja stvar viđenu u videu smatraju istinom. Naučeni smo vjerovati da video uradak ima određeni kredibilitet, te da mu je više za vjerovati od obične fotografije, koja se može izmjeniti do beskraja ili posebno teksta. Očito ćemo morati sve što vidimo uzeti s dozom sumnje!

Druga je pak opasnost da ljudi ničemu viđenom, pogotovo videima, neće vjerovati jer se ‘lažnjak’ neće moći na očigled uopće razlikovati od originala.

Treća, ali ne i zadnja opasnost jest ona od narušavanja ljudskih prava i slobode. Kao što su mnoge poznate ličnosti, poput Scarlett Johansson, Nicholasa Cagea, Emme Watson i mnogih drugih koje su se našle žrtvama deepfakea istaknule kako se deepfakeom narušava sloboda, jer se ne traži nikakav pristanak osobe da bude u video zapisu, te jedan naizgled banalni video može nekome uništiti karijeru, ali i život.

Što reći?

Važno je za napomenuti da svaka medalja ima dvije strane, pa tako i deepfake. S jedne strane, ukoliko se koristi na fer način, može doista biti izvor jako dobre zezancije, no s druge, sa svim spomenutim opasnostima, može biti i dosta loša stvar.

Na području politike i igranja s najdubljim ljudskim vjerovanja i emocijama deepfake može biti vrlo opasan.

Naš vam je topli savjet: razmišljajte! S ili bez deepfakea, u današnje vrijeme, kada svatko može bilo što pisati na internetu, ne smijemo uzimati informacije zdravo za gotovo i tretirati ih činjenicama. Istražujte, informirajte se, i nemojte vjerovati prvoj stvari koju pročitate. Pažljivo kreirajte svoje iskustvo i izvore. Bolje primajte manje informacija, ali točnih nego stotine lažnih kroz natrpani timeline.

Ukoliko vas nešto zaista zanima i želite jako puno naučiti o tome, skoknite u knjižnicu i posudite knjigu prema preporuci ljudi koji znaju što pričaju te nemaju loše namjere. Ne kaže se bezveze da u knjigama leži mudrost 😉