Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Dječji odjel Stribor
Dječji odjel Gradske knjižnice Rijeka. Na radu u Dječjoj kući. više

Postoje određene teme o kojima je jako teško pričati, a kamoli ih objasniti djeci. U tim slučajevima problemske slikovnice dolaze kao vrijedan alat u objašnjavanju i razumijevanju nekih teških životnih situacija, ali i senzibilirizanju djece i mladih.

202105270906520.Moja_baka_ne_zna_tko_sam.jpg

Prvi od takvih naslova je Moja baka ne zna tko sam autorica Ive Bezinović-Haydon i Hana Tintor. Ovo je jedna topla priča o starenju i umiranju, o baki koja počinje zaboravljati, o baki koju počinjemo gubiti kao što ona gubi nas, još za života. Djelo nam priča o tome kako se nositi s takvim promjenama, kako prihvatiti život sa svim njegovim fazama, kako u svojim sjećanjima, pospremiti tugu i sreću istovremeno.

Jednostavno i s mjerom ispričana teška tema, no ipak s potrebnom nijansom optimizma i prihvaćanja – priča koja razvija empatiju kod djece i senzibilitet prema starijim osobama i starenju uopće. Uz ovu priču, ako vam se svidjela, preporučujemo nešto stariju slikovnicu vrlo slične poruke i senzibiiteta Zašto se baka ljuti? slovenskih autorica Lele B. Njatin i Alenke Sotler.

173419273_3854032574685246_3505580510972023983_n.jpg

Idući naslov je Zašto je medo prestao uzdisati autorice Eme Pongrašić. Radi se o lijepoj, toploj pričici za djecu od 4 do 6 godina, o starom medvjediću “s posebnim potrebama”, medi bez jednog oka, koji u plišanom kutku trgovine igračaka uzalud čeka trenutak u kojem će otići s nekim djetetom u zagrljaju.

Nakon još jedne, nad crnom sudbom proplakane noći, djedica, vlasnik trgovine, trpa medu u crnu vreću i taman kad se naš junak pomirio sa sudbinom… dogodilo se divno čudo! Ovo je priča kojom se radi na razvoju empatije i senzibiliteta za osobe s posebnim potrebama, koju je ilustriralo “dijete” prve generacije Striborove Stripaonice, Riječanka Korina Hunjak.

bas_imam_srece.jpg

Baš imam sreće! krasno je napisana i slatko ilustrirana slikovnica o dječaku koji ima brata s oštećenjem vida kod kojeg uočava puno više prednosti no ograničenja. Ovo je slikovnica koja jednostavnim, dječjim jezikom, nimalo pretenciozno, odgaja za toleranciju drugog i drugačijeg, djeteta s teškoćama u razvoju i posebnim moćima, vještinama i sposobnostima.

Vrlo često skloni smo primjećivati što dijete s teškoćama u razvoju ne može, a rijetko što ono može, čak i bolje od nas. Ova slikovnica ispravlja te pogrešne postavke u našim glavama i odgaja dijete za drugačije prihvaćanje različitosti. Ilustracije podsjećaju na slikovnice Eve Janikovszky (čiji je ilustrator Laszlo Reber), kombinacija crteža crnim tankim flomasterom u stilu skica jednim potezom i flomastera u pastelnim bojama. Slikovnica je dobitnica međunarodnog priznanja – IBBY-jeve Liste izvanrednih knjiga za mlade s invaliditetom za 2021. godinu.

o_9623207_1280-931x1024.jpg

Slikovnica Tonkin veliki prijatelj već je neko vrijeme u našem fondu, ali je i nama tek sada njen stvarni sadržaj upao u oko. Želimo stoga na nju skrenuti pažnju jer ima posebnu temu koja se baš i ne može naći u slikovnicama i općenito knjizi za mlađu djecu, a njena naslovnica (vesela djevojčica i pas) može navesti na krivi trag – ne, glavna tema nije kućni ljubimac već dijete kojemu je otkriven tumor i koje se liječi kemoterapijom.

Objavljena u izdanju Zaklade Ana Rukavina, priča je ovo o djevojčici kojoj se u jednom trenu djetinjstvo iz običnog pretvara u ozbiljno liječenje teške i maligne bolesti, ali ispričana je na djeci prihvatljiv način, nosi afirmativnu notu i osnažuje djecu na prihvaćanje ove teme kao moguće sastavnice života, kako odraslih, tako i djece.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

5 šarenih stripova: Lajka, Umbrella Academy, Fantastic Four...

/
Teme

Duhovnost na putu prema metamoderni : New Age, svjetska književnost i sveprisutni Castaneda

/
Brickzine

Klasici hrvatskog svijeta slikovnica (i neke koje su na putu da to postanu)

/
Teme

O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"