Zvučne knjige: kako nastaju, zašto su dobre i koje možete pronaći u Gradskoj knjižnici Rijeka

Ljudskoj je vrsti prirodnije slušanje od čitanja. Na početku je riječ prvo bila izrečena, a tek mnogo kasnije napisana. Možda je to i jedan od razloga zašto su nove generacije usmjerene na konzumaciju digitalnih sadržaja koji sadrže sliku i zvuk. Međutim, medijski sadržaji su najčešće kratki, a književno ili stručno djelo zahtijeva dugotrajno slušanje i koncentraciju koja se na taj način može vježbati. 

Zvučne e-knjige popularne su u Europi i svijetu već neko vrijeme, bilo putem specijaliziranih platformi i aplikacija, bilo putem knjižnica. Zašto? Zato što ljudi mogu slušati kvalitetne sadržaje premda nemaju uvjeta za čitanje. Zato postoji i ovaj, alternativni način uživanja u dobroj literaturi. Kvalitetni sadržaji mogu se  slušati tijekom šetnje, vožnje, glačanja ili drugih sličnih  aktivnosti koje ne trebaju cjelovitu pažnju. Pritom je znatiželja i intelektualna pažnja okupirana sadržajima koji vas interesiraju, a moždane vijuge rade i bave se umjetnošću riječi ili zanimljivom publicistikom. Cjeloživotno učenje danas je dostupno na mnoge različite načine i ovo je jedan od onih koji čuva vaše oči, a koristi vašu sposobnost slušanja. 

Kultura prenošenja informacija putem teksta nije jedini način dijeljenja informacija i zasigurno se povećava udio prenošenja informacija putem zvučnih i video zapisa. Nismo svi vizualni tipovi koji lako čitaju tekst. Neki ljudi radije slušaju i na taj način bolje razumiju, uče i pamte. U sklopu digitalne revolucije koja je zahvatila čovječanstvo zvučna e-knjiga jedna je od mogućnosti koja nas može približiti književnim i stručni djelima putem njihove posebno producirane zvučne izvedbe.

Gradska knjižnica Rijeka, svojoj ponudi usluga i sadržaja od ljeta 2024. pridružila je posudbu zvučne e-knjige na hrvatskom jeziku kao i ediciju hrvatske književnosti na engleskom jeziku.  Usluga je dostupna članovima za godišnju članarinu od 7 eura, a detaljne informacije o posudbi i slušanju mogu se pronaći na mrežnom katalogu GKR u uputama koje se nalaze ispod ikone Zaki book. 

Želite li koristiti ovu uslugu Knjižnice, treba imati GKR PIN koji možete zatražiti u Knjižnici i povezati se s knjižničnim katalogom. Ako je potrebno, možete se obratiti knjižničarima putem postojećih komunikacijskih kanala za dodatnu edukaciju ili tehničku podršku. 
Možete pregledati sve dostupne zvučne e-knjige u GKR-u ovdje. 

Nabavljaju se odabrani naslovi iz dostupne ponude. Valja naglasiti da jedan tako nabavljen naslov ima 52 licence, odnosno da se može posuditi 52 puta. Kada se licence potroše naslov više nije u ponudi i radi se dokup prema procjeni knjižničara i prema financijskim mogućnostima knjižnice. Zato ljubazno molimo znatiželjnike da ne posuđuju naslove koje neće slušati jer se troši licenca odnosno pravo na posudbu, korisniku koji bi zaista želio poslušati određeno djelo. 

O korištenju

Prvo korištenje ove usluge zahtjeva malo strpljenja, jer je potrebno osigurati tehničke preduvjete uz neophodnu internetsku vezu. Na osobni mobitel, tablet ili računalo potrebno je instalirati jednu od aplikacija koje podržavaju Readium LCP tehnologiju. Besplatne aplikacije preporučene za posudbu i slušanje zvučnih e-knjiga su Thorium Reader za računala i Cantook by Aldiko za mobitele, ali ima i drugih. Unutar instalirane aplikacije potrebno je na odgovarajuće mjesto unijeti poveznicu  na katalog GKR. Unosom članskog broja GKR i PIN-a, dobiva se pristup zvučnim e-knjigama koje možete pregledavati i birati za posudbu. 

Odabrana zvučna e-knjiga mora se preuzeti na uređaj kako bi se mogla slušati i za to više nije potrebna internetska veza. Ako ste zvučnu e-knjigu poslušali prije isteka roka, možete je vratiti. U svakom slučaju, ona će biti razdužena nakon isteka roka posudbe od 30 dana. Dakle, zakasnine za ovu vrstu građe nema. U jednom kalendarskom mjesecu član može posuditi 4 naslova, koja se mogu  koristiti istovremeno na 4 uređaja.

O nastajanju zvučnih knjiga

Zvučne knjige nastaju kroz složen proces koji uključuje umjetničku i tehničku pripremu pa se proces stvaranja zvučne knjige može podijeliti u nekoliko faza:

Odabir djela i priprema teksta: 

Izdavač ili producent odabire knjigu koja će se pretvoriti u zvučnu verziju. Ako je riječ o klasiku ili bestseleru, često se angažiraju poznati glumci ili profesionalni naratori. Prije snimanja tekst se prilagođava za auditivno iskustvo.

Izbor naratora/naratorice:  

Narator mora imati sposobnost prenošenja emocija, razlikovanja likova (kroz glasovne modulacije) i održavanja pažnje slušatelja. Često se biraju glumci, profesionalni naratori ili čak sami autori (npr. Aleksandar Stanković: Depra, Ivana Bodrožić: Hotel Zagorje, Darko Cvijetić: Schindlerov lift).

Snimanje: 

Snima se u profesionalnom studiju uz pomoć sound designera. Narator snima poglavlje po poglavlje, često u više segmenata. Redatelj ili audio inženjer prati ritam, izgovor i ton kako bi osigurao kvalitetu.

Postprodukcija (obrada zvuka) uključuje:  

Editiranje: uklanjanje pogrešaka, kašljanja, nepotrebnih pauza.

Mastering: uravnoteženje glasnoće, dodavanje pozadinskih efekata (npr. glazbe za uvod) ili šuma ako je potrebno.  

Kontrolu kvalitete: provjera dosljednosti i tehničkih parametara (npr. da nema distorzije). 

Distribuciju:  Gotova datoteka se formatira za platforme poput book&zvooka, Audiblea, Apple Booksa ili Spotifyja, često u MP3 ili AAC formatu, a u fondu GKR format zvučnih e-knjiga je LPF (Lightweight Packaging Format).

Kako izgleda produkcija zvučnih knjiga?  

Produkcija se odnosi na cjelokupni organizacijski, kreativni i tehnički proces stvaranja zvučne knjige. To uključuje cijeli tim ljudi: naratora odnosno naratoricu koji su ključni za doživljaj, redatelja koji pomaže u interpretaciji teksta, audio inženjera koji snima i obrađuje zvuk te izdavača odnosno producenta koji nadzire budžet i rokove.

Tehnički aspekti produkcije podrazumijevaju: kvalitetnu opremu (mikrofone i zvučno izoliranu sobu tzv. boot i softver za obradu zvuka (npr. Pro Tools, Adobe Audition). 

Ništa manje važni nisu ni umjetnički izbori koji se odnose na odluke o tempu, intonaciji i stilu čitanja (npr. dramatično čitanje za triler ili lagani ton za meditativne knjige). Bitno je i dodavanje glazbe ili zvučnih efekata čime knjiga već ide k dramatizaciji.  

Što se vremena i troškova tiče produkcija traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o duljini knjige. Profesionalne zvučne knjige mogu koštati i do desetak tisuća eura  (npr. za kompleksne projekte s glumcima).  

Zašto je produkcija važna? 

Dobra produkcija čini knjigu ugodnom za slušanje, izbjegava monotonost i tehničke greške (npr. šumove). Primjerice, serijal „Harry Potter“ koji je čitao svjetski poznati Stephen Fry postao je kultni upravo zahvaljujući njegovoj izrazitoj interpretaciji i kvalitetnoj produkciji.

Pri tom treba naglasiti da je u ovom mediju čitatelj/interpretator izvođač pisanog teksta, čime se mijenja uloga čitatelja na koju smo navikli, a klasični čitatelj dobiva novu ulogu slušatelja.

Sve navedeno pokazuje da je za stvaranje zvučne knjige važno uložiti vrijeme u pripremu i suradnju s profesionalcima.

No, tekst pojedinog književnog  ili publicističkog djela u e-formatu može čitati i odgovarajuća aplikacija koja posjeduje tu mogućnost. Na primjer, u slučaju da želite slušati  e-knjigu, možete je čuti u interpretaciji glasa umjetne inteligencije, ako koristite odgovarajuću aplikaciju poput Thoriuma i Cantooka. Eksperimentiranja sa sintetičkim naratorima nisu još na razini ljudskih naratora, ali umjetna inteligencija se razvija i u ovom području.

Svjetska industrija zvučnih knjiga u stalnom je porastu, pokazala je svjetska izdavačka industrija na panelu Budućnost audio izdavaštva: globalni trendovi i utjecaj umjetne inteligencije na Londonskom sajmu knjiga. 

U industriji audio knjiga prednjače SAD, Kina te skandinavske zemlje i Njemačka u Europi.   Audible, Storytel, Spotify samo su neki od izdavača koji snažno razvijaju izdavanje zvučnih knjiga. 

Najveći producent i developer u ovom području na hrvatskom tržištu je book&zvook. To  je ujedno ime komercijalne aplikacije za audio knjige. Osim toga book&zvook iste naslove nudi svim knjižnicama u sustavu ZaKi posredstvom tvrtke VIVA info.

Nakladnici zvučnih knjiga koji su dostupni knjižnicama u sustavu ZaKi su Audio Store Transonica, Autorska kuća, Bulaja naklada, Dominis Publishing, Hrvatsko društvo pisaca, Multimedijalna koliba, Naklada Semafora, Reflektor, RTL Music, Teatar Poco Loco i drugi. 

Slijepe osobe, osobe koje imaju oštećenje vida i osobe koje imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanih materijala, posebna su korisnička skupina o kojoj vodimo računa kada su u pitanju zvučne knjige općenito. Osim zvučnih e-knjiga u našoj Knjižnici, toj su korisničkoj skupini za posudbu dostupne zvučne knjige u Daisy formatu. 

Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne odavno je specijalizirana za proizvodnju zvučnih knjiga i ima svoj studio za snimanje. Usluge posudbe nudi besplatno svojoj korisničkoj skupini, ali i drugim knjižnicama poput naše. Drugi nakladnici zvučnih knjiga još su  Medus biro i Zaklada Čujem, vjerujem, vidim. 

Dodatno, svima je besplatno  i javno dostupna i zbirka Knjiga svima u Digitalnoj knjižnici SveVid GKR na poveznici ovdje.  Zbirka Knjiga svima sadrži inkluzivne audiovizualne knjige nastale u okviru istoimenog projekta pokrenutog 2021. godine u Godini čitanja u suradnji GKR, Udruge Portić, Udruge slijepih Primorsko-goranske županije, Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije te Filmaktiva. Među njima su slikovnice Hrkalo Jelene Pervan, Japajapac Silvije Šesto, Prijatelji iz Ulice Zelene Dubravke iz Šume te knjiga Mirovanje Dunje Matić.

Osobno iskustvo slušanja zvučnih e-knjiga 

*iskustvo Nataše Frgačić

Moje putovanje kroz svijet zvučnih knjiga započelo je uvođenjem nove usluge u GKR u svibnju 2024. godine. S nestrpljenjem sam očekivala tu novu uslugu planiravši kako ću slušanjem knjiga ispuniti vrijeme hodanja na posao i s posla. Bila sam jako zainteresirana  za povećanje vremena čitanja jer je to vrijeme uvijek ograničeno životnim obavezama. Čim su nabavljene i obrađene prve e-zvučne knjige krenula sam u posudbu, odnosno slušanje. Pretražujući ponudu odmah sam se usmjerila na autore i naslove koje sam uvijek željela čitati, ali koji nikada nisu došli na red. Jer, jedno je naša lista želja, a drugo ono gdje nas trenutak ispunjen knjigama odvede.

Tako je prva moja posudba e-zvučne knjige bila Samo strast nobelovke Annie Ernaux. Nastavila sam sa „ženskim“ knjigama: izvrstan Bijes, Monice Isakutsen, Svila, škare Irene Vrkljan, Ljubavni roman Ivane Sajko i dr.

Mogu reći da me slušanje osvojilo na prvu knjigu. Ne samo pješačeći na posao i s posla nego i ispunjavanjem vremena za vrijeme obavljanja svih nemilih kućanskih i sličnih poslova kojima svakako ne dajem prednost u odnosu na čitanje. Tako glačanje, kuhanje i slični poslovi postaju manje mrski i opterećujući. Moje se vrijeme čitanja odjednom utrostručilo.

Sada ulicama hodam znajući unaprijed gdje moram pojačati zvuk zbog prometne gužve i znajući gdje ću ga stišati kad prolazim stepenicama ili sporednim ulicama.

Zvučne su knjige ne samo ono što nam je autor htio prenijeti. Zvučne knjige imaju i autora odnosno producenta koji stvara atmosferu odabirom naratora koji može biti više ili manje poznati spiker, glumac, novinar ili sam autor. U nekim knjigama likovi progovaraju posebnim ili izmijenjenim glasom naratora kao npr. u Osmom povjereniku Renata Baretića.

Glas naratora bitno utječe na naše iskustvo slušanja kao i popratni zvukovi koji su dodani u postprodukciji: šumovi, glazba i sl. Sve to skupa, a osobito loš odabir naratora može značajno naštetiti doživljaju novog umjetničkog djela jer zvučna knjiga nije samo umjetnički tekst nego i umjetnička izvedba kakvu nam naprimjer osiguravaju glasovi Ivice Vidovića ili Mustafe Nadarevića.

Zato sam posegnula za nekim ranije pročitanim naslovima samo kako bih čula kako zvuče u drugom mediju.

Zamjetno je da publicistika i stručne knjige zahtijevaju veću pažnju i koncentraciju kao uostalom i kod klasičnog čitanja što ponekad  znači da je neku znanstvenu knjigu bilo nemoguće pratiti hodajući cestom. Bilo bi zanimljivo upoznati nekoga kome je to ipak pošlo za rukom i saznati može li se stvoriti okružje u kojem je to ipak moguće.

Rekla bih da je zvučna knjiga format osobito pogodan za slušanje kraćih proznih vrsta, pripovijetki i novela. Zbog kraće forme pokušala sam jednom slušati knjigu u vožnji i moram priznati da sam brzo odustala. Nemoguće mi je bilo koncentrirati se na vožnju i situaciju u prometu i na književno djelo istovremeno.

Ne znam mogu li se već nazvati iskusnom slušateljicom zvučnih e-knjiga. Od uvođenja usluge nije prošlo niti godinu dana. Čula sam negdje da je potrebno višegodišnje iskustvo da bi se moglo percipirati zvučne knjige sa svim benefitima. 

Birajući knjige dotaknula sam se starih davno pročitanih naslova kao što su: Sarajevski Marlboro, Svila škare, Životinjska farma, kao i klasika poput Svjetionika Virginije Woolf. Među najljepšim trenucima izdvojila bih glas Nebojše Glogovca koji čita Komo Srđana Valjarevića ili Ninu Violić koja čita Bitangu Janka Polića Kamova. Glas Mirjane Rakić koji zaneseno čita aktivističku knjigu Ece Temelkuran: Zajedno, također je nezaboravan. Spomenula bih i Georga Orwella i njegovu Životinjsku farmu koju čita Sven Medvešek, kao i Ivicu Đikića: Ponavljanje, koje čita Goran Bogdan, izbor je velik.

Ponuda zvučnih e-knjiga u GKR omogućuje također i povratak lektirnim naslovima u novom formatu što mi se čini posebno zanimljivim. Odmah sam se odlučila za Posljednje Stipančiće i nisam se razočarala. Moja jedina primjedba produkciji lektirnih naslova je da bi mogla biti mrvicu raskošnija i informativnija… Roman, naime čitaju dva muška glasa, ali zbog snažnih ženskih likova trebalo je dozvoliti interpretaciju i ženskim glasovima… Time se odaje jednostavnost produkcije lektirnih naslova, ali zato ne manje poželjnih i kvalitetnih za čitanje. 

I za kraj, da parafraziram vrlo dobro odabrani slogan reklamne kampanje booka&zvooka: nitko ne voli e-zvučne knjige sve dok ne pročita prvu.

*integralna verzija teksta objavljena je u časopisu Knjižničar/ka.