5 sablasno dobrih stripova za kraj listopada

Halloween… Neovisno volite li ga obilježiti jezivim ukrasima, izlaskom na jednu od mnogih zabava koje se odvijaju u gradu ili doma pod dekicom, činjenica je da nam stiže (ili je već stiglo) nešto tmurnije, kišovito i sumorno vrijeme. Dok se grad zamata u maglu, a dani postaju kraći, u nama raste želja za sličnom atmosferom.

Upravo zato ovo doba godine poziva na čitanje stripova koji istražuju ludilo, samoću i strah, ali i ljepotu koja se u njima skriva. Neki od njih temelje se na stvarnim događajima, neki zalaze u fantastiku, ali svi zajedno tvore galeriju priča koje ne nude samo jezu, nego i duboko promišljanje o čovjeku, prirodi i granicama svijesti.

Ako postoji savršeno vrijeme za takva čitanja, onda je to sada — tik pred Halloween, u sezoni kad su i stranice i sjene malo življe nego inače.

Počinjemo stripom Ar-men, živi pakao poznatog autora Emmanuela Lepagea (u prijevodu Željke Somun). U dalekim, nepristupačnim vodama Bretanje, Ar-men izranja iz valova. Iako ga nazivaju živim paklom, Ar-men nije neko mitsko čudovište, već stvarni svjetionik - guglajte ako mi ne vjerujete! To je najistureniji i najnepristupačniji svjetionik na cijelome svijetu.

Međutim, ovo nije priča samo o pomalo jezivom svjetioniku. U ovome stripu pratimo Germaina i Louisa, dvojicu svjetioničara koji godinama žive u gotovo potpunoj samoći, suočeni s beskrajnim morem i vlastitim mislima. Čitajući njihove priče i sjećanja, ali i glasove bivših svjetioničara, Lepage postupno otkriva povijest tog mjesta – od prvih graditelja svjetionika koji su se borili s morem, pomoraca koji su u njegovoj blizini ostavili živote, pa sve do onih koji su u svjetioniku izgubili razum.

Crtež je dojmljiv i zaslužuje da se u njemu uživa te da ga se analizira. Divno prikazuje morsku pustoš usred koje se svjetionik nalazi pa čitatelj gotovo ima osjećaj da je i sam tamo. Također, izbor sivih i plavih nijansi savršeno dočarava samoću i sjetnu atmosferu koja vlada cijelim stripom.

Ar-men je podsjetnik na to koliko je čovjek zapravo malen u usporedbi s prirodom i savršen je za sve one koji vole pomalo mračne i introspektivne priče. 

Kćeri Salema: Kako smo osudili svoju djecu Thomasa Gilberta (u prijevodu Nebojše Radića i Tvrtka Abramovića) vodi u srce jedne od najmračnijih epizoda američke povijesti – progone vještica u Salemu. Iako povijesno utemeljen, Gilbertov strip ne bavi se samo zloglasnim suđenjima, već razotkriva mehanizme straha i kontrole koji su ih omogućili. 

Pratimo lik mlade Abigail, koja se pokušava othrvati pravilima puritanskog društva. Budući da je još dijete, odbije udvaranje dječaka s farme i umjesto toga se iskrada u šumu gdje se sprijatelji s mladićem iz plemena Abenaki. Tim nevinim činom, pokreće se niz događaja koji će dovesti do jednog od najgorih slučajeva masovne histerije u povijesti. 

Autor u obliku fikcije, kroz različite ženske likove, prikazuje suđenja u Salemu kada su predrasude prema ženama, ksenofobija, vjerski fanatizam i grješna indiskrecija jednog čovjeka pokrenuli smrtonosni lov na vještice. Crtež je gust, tjeskoban i često klaustrofobičan, s tamnim tonovima koji pojačavaju osjećaj pritiska i nadolazeće katastrofe. Ono što počinje kao priča o djevojci koja traži vlastiti glas, završava kao upozorenje na moć kolektivnog straha.

Halloween ne bi bio Halloween bez barem malo priče o vješticama. Kako autor sam kaže:

Ova knjiga posvećena je čarobnjacima današnjice i sutrašnjice. Neka se vatra nikada ne ugasi!

Dok su prije spomenuti stripovi bili koliko toliko temeljeni na stvarnim događajima i mjestima, prelazimo na potpunu fikciju. Posljednji peron autora Nicolasa delestreta (u prijevodu Antonija kekeza) prati Emilea - dobrog domaćina hotela koji svojim ustaljenim ritualima, iz dana u dan dočekuje posjetitelje i brine o njima zadovoljavajući svaku njihovu želju.

No oni nisu obični gosti. Sve su to ljudi koji su nedavno umrli, a Emileov hotel im je obvezna stanica; mjesto gdje moraju sagledati svoj život, pomiriti se sami sa sobom i oprostiti si kako bi mogli nastaviti dalje. Sve one koji to ne uspiju čeka nezavidna sudbina.  

U tom prostoru između života i smrti sve funkcionira savršeno mirno, dok dolazak novih gostiju koji se uopće ne sjećaju svojih života ne naruši red i otvori brojna pitanja na koja će Emile morati pronaći odgovor.

Posljednji peron definitivno nije horor strip zbog kojega nećete moći zaspati, ali je strip koji govori o prolaznosti i tajnama koje nosimo sa sobom cijeli život. Ipak, tematika i sjetna atmosfera definitivno se uklapaju u ove pomalo spooky preporuke. Ako volite priče koje tematiziraju pitanja života i smrti te na pomalo filozofski način promatraju ono što bi nas moglo čekati s druge strane, ovo je definitivno strip za vas.

Nastavljamo u sličnome tonu. Grafički roman Čistilište, autora Christophea Chaboutea (u prijevodu Mirne Sindičić Sabljo) također se dotiče tog vječnog pitanja što dolazi nakon smrti. Benjamin Tartouche običan je čovjek kojega sreća jednostavno u jednome trenutku napusti. Gubi dom, posao, sav novac koji je imao, a naposljetku i strada u prometnoj nesreći nakon čega se, pogađate, nađe u čistilištu.

Suočen s nemogućim izborom, vraća se na zemlju i preuzima ulogu savjesti kako bi barem jednu osobu vratio na pravi put, a to će se pokazati kao vrlo zahtjevan zadatak. Prisiljen je biti neprimjetan i djelovati u sjeni, ali se i suočiti sa svojom prošlošću i greškama koje je napravio.

Atmosfera je pomalo tjeskobna, a tome doprinosi i klasičan Chabouteov crtež; tamne nijanse sive i crne te linije koje vjerno dočaravaju svakodnevicu koja se malo po malo pretvara u noćnu moru. Ta tranzicija, hladna birokracija post-života koja se toliko i ne razlikuje od stvarnosti, prisutnost onoga što smo ostavili iza sebe i pitanje je li se uopće moguće iskupiti - sve to čini ovaj strip posebno zanimljivim. 

Sljedeći strip, Samo tišina autora Colina i Guerineaua, (u prijevodu Petre Matić) nadahnut je romanom Tiha vjera u anđele R. J.-a Elloryja. Uspješni pisac Joseph Vaughan prisjeća se svoga djetinjstva i mladosti kada je svjedočio događajima koji su ga potresli i progonili cijeli život - zvjerskim ubojstvima djevojčica u njegovom malom rodnom gradu.

Godinama nakon što je baš on, kao dvanaestogodišnji dječak, pronašao prvu žrtvu, policija otkriva krivca, a Joseph odlazi u New York ne bi li se makao iz sredine koja ga je obilježila i podsjećala ga na neka ne tako lijepa vremena. Ipak, Joseph uskoro shvaća kako je ubojica još uvijek na slobodi, vraća se u svoj rodni kraj i pokreće vlastitu istragu ne bi li pronašao osobu koja mu je uništila život.

Strip je mračan, atmosferičan i intrigantan pa ćete se vrlo brzo uloviti kako uz Josepha pokušavate dokučiti tko je serijski ubojica. Ako volite krimiće i trilere, svakako ga dodajte na svoju TBR listu. 

Bilo da volite tihe jezive priče, sablasne hotelčiće ili duše između života i smrti, ovi stripovi za Halloween neće vrištati na vas kako bi vas prestrašili, ali će vas definitivno držati prikovane uz stranice. Zato ne dajte da vas teške teme o kojima govore odvrate od čitanja.