Riječki prvi/ I primati di Fiume: novo izdanje pasioniranog istraživača Rijeke

Riječki prvi autora i priređivača Damira Drinkovića začudna je kronologija u kojoj ćete naći mnoge zanimljivosti vezane uz burnu riječku povijest, naći ćete i brojne potvrde o tome koliko je i po čemu Rijeka u nekom trenutku bila napredna i unikatna. 

Njezinim iščitavanjem obogatit ćete vlastito znanje, proširiti vidike, ali i osvijestiti značaj i veličajnost Rijeke - našega „grada koji teče“.

Vrijedni i samozatajni istraživač Damir Drinković, autor kojeg smo upoznali pri objavljivanju njegova prvijenca Riječkog ljetopisa, pomno je i predano sakupio 1600 natuknica koje su kao svojevrsni separat izuzete iz prijašnje kronologije te objavljene u novoj publikaciji pod navedenim nazivom.

Tim povodom i umjesto formalnog predstavljanja, donosimo kratki osvrt recenzenta, profesora povijesti Igora Veselog.

Ljudi imaju tendenciju pamtiti one najbolje, ali povijest je sklonija bilježenju onih koji su bili prvi. Od globalnih inovatora do lokalnih inicijatora, bilo da govorimo o znanosti ili umjetnosti, politici ili gospodarstvu, imena prvih često ostanu zapisana. Negdje. Možda u lako dostupnim internetskim člancima ili pak u povijesnim udžbenicima, ali češće u arhiviranim novinskim listovima, fusnotama znanstvenih radova, prašnjavim tematskim ljetopisima. Pronaći imena prvih nije uvijek lako.

Srećom za Rijeku i za istraživače njezine prošlosti, Damir Drinković nam sa svojim novim radom daje svojevrsnu prečicu. Možda vas zanima kad se u povijesnim izvorima prvi put spominju Škurinje ili Rastočine, ili ste se pitali kada i gdje je odigrana prva ženska utakmica na prostoru bivše Jugoslavije. S impresivnim rasponom od 8. stoljeća pr. Kr. pa sve do 2024. godine, Riječki prvi daju probrani pregled zbivanja u kojima je Rijeka bila prva ili koja su za Rijeku bila prva. 

Osim važnih i poznatih povijesnih događaja, Riječki prvi obiluju povijesnim kuriozitetima - detaljima koji prošlosti udahnjuju život, a čitatelja, barem na kratki bljesak, odvuku u neka minula vremena. Primjerice, kada pročitate da su se 1910. godine Riječani (možda) prvi put počeli zabavljati na koturaljkama, teško se oduprijeti mentalnoj slici pristojno odjevene riječke mladeži kako se smije i klizi i pada po pločnicima Rijeke.

Praktično posložena, istočkana fusnotama i precizno dokumentirana, ova kronologija vodi čitatelja kroz gotovo tri tisuće godina povijesti riječkoga prostora s pomoću više od 1600 unosa. Kao i kod Riječkog ljetopisa, Damir Drinković suzdržava se od dubokih analiza te konačni kritički sud prepušta svojoj publici. Vjera u čitatelja očituje su i u pozivu na daljnju raspravu, na ispravke i na preinake. Kao i Riječki ljetopis, Riječki prvi su rad u nastajanju, podložan promjenama i nadopunama, živi tekst koji nastavlja rasti i razvijati se. Jednako kao i Rijeka i njezina povijesna priča. 

I za kraj, ako vas zanima kakve veze Rijeka može imati s napadom ruskih razbojnika na riječku Narodnu banku, otvorite Riječke prve i čitajte.

Uredništvo Riječkih prvih: Vesna Rubeša, Ljiljana Črnjar i Madlen Zubović