Lekcija #3 "Treće dobi čitanja": od Facebooka do Blueskyja plivanje kroz dezinformacije je najveći problem

Projekt „Treća dob čitanja-specijal/medijska pismenost i inkluzivni mediji za umirovljenike“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno osoba treće životne dobi na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić.

Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije. 

Ako pogledamo društvene medije u brojkama, imamo 5 milijardi korisnika društvenih medija u svijetu, što je zaista značajni broj. Ljudi na društvene mreže prosječno troše 2 i pol sata dnevno, što također nije zanemarivo. U Hrvatskoj je to broj od 3.2 milijuna korisnika, što je 79% populacije, a najpopularnija platforma je Facebook.

Sve je i počelo s Facebookom 2004. godine, koji je krenuo kao mreža za studente, a tijekom godina se proširio po cijelome svijetu. Uslijedili su YouTube, Twitter, Instagram i TikTok, a u posljednje vrijeme sve veću pažnju privlači BlueSky. BlueSky je odlučio je pokrenuti osnivač Twittera, s naumom da stvori decentraliziraniju komunikaciju i zdraviju društvenu mrežu. Sve navedene platforme imaju milijarde korisnika.

Pojavom društvenih mreža promijenio se i način informiranja javnosti. Razvojem pisanih medija jasno se razlučilo što je vijest, a što mišljenje ili komentar, dok se u sadašnjem poretku stvari to često miješa. Danas ljudi pretežito koriste mobitele, algoritmi diktiraju što ćemo na njima vidjeti, a kao važan izvor informacija pojavili su se i influenceri. 

Društveni mediji su omogućili više prednosti, kao što je brzina informiranja i dijapazon perspektiva iz cijelog svijeta, ali istovremeno su postali poprište lažnih vijesti, echo chambersa (kada čujemo samo ono što potvrđuje naša vjerovanja), manipulacije i ovisnosti o informacijama. 

Jedan od svjetskih događaja koji pokazuju koliko su društveni mediji važni za naše funkcioniranje je Arapsko proljeće. Ovaj povijesni val prosvjeda upućuje da društvene mreže mogu biti alat za demokraciju, ali i za manipulaciju. Cambridge Analytica skandal, kad je ukradeno 87 milijuna Facebook profila s ciljem korištenja podataka za manipuliranje birača, pokazao je da naši osobni podaci imaju vrijednost i da se mogu koristiti protiv nas.

Uloga društvenih mreža značajna je i u formiranju javnog diskursa – dobar primjer je Donald Trump i njegova direktna komunikacija s građanima, pogotovo pomoću tweetova koji bi nerijetko zalazili u apsurd. 

Kad Elon Musk kupuje Twitter, Trump se vraća na platformu, što samo daje dodatni pečat utjecaju tehnoloških mogula. Infodemija, koncept nastao uslijed Covida-19, je pak pokazala da društvene mreže mogu postati plodno tlo za razvijanje i širenje teorija zavjere, kao i postajati bojno polje za istinu, što je slučaj i s ratom Rusije i Ukrajine. 

S vremenom su se razvile različite reakcije na doseg i utjecaj društvenih medija kao što je TikTok. Pojavile su se i zabrane. Tu se postavlja pitanje mogu li društvene mreže biti sigurnosna prijetnja, unatoč tome što korijen zabrana vjerojatno leži u politici odnosno u kineskom vlasništvu mreže i zabrinutosti oko toga da svi podaci ostaju upravo tamo. S druge strane, opasnost utjecaja TikTok influencera nije floskularna, osobito kada se radi o ozbiljnim dezinformacijama i većim prevarama. 

Uzimajući u obzir da mnogi influenceri nisu obučeni za medijski rad i ne provjeravaju informacije, takve situacije ne čude. U Francuskoj se pojavila inicijativa zabrane TikToka, kao i svih društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina. Neki od razloga su pojava depresije i anksioznosti kod tinejdžera (npr. brige oko količine lajkova i reakcija), cyberbullying i nerealna očekivanja zbog savršenih fotografija. Sugeriraju da roditelji mogu više razgovarati s djecom o tome što vide online, postaviti granice vremena provedenog na mreži i biti primjer odgovornog korištenja.

Kako prepoznati pouzdane informacije?

Prije svega, važno je provjeriti izvor – saznati tko objavljuje informaciju, dijeli li je poznata medijska kuća – i potvrditi izvor provjerom iste kod drugih medija. Važno je imati na umu i da su najšokantniji naslovi najčešće netočni, i zato se ne treba voditi emocijama kao niti brzopleto dijeliti informaciju. Što se tiče privatnosti i sigurnosti, treba biti oprezan s dijeljenjem informacija,  nepoznatim ljudima i sumnjivim linkovima, a ključno je koristiti jaku lozinku. 

U zadnje se vrijeme na društvenim mrežama sve više pojavljuju i AI podvale, a Facebook je neko vrijeme bio preplavljen AI sadržajem kojeg je algoritam promovirao. Od neistinitih znanstvenih članaka do izmišljenih generiranih slika, AI pruža mogućnost vrlo uvjerljivih lažnih objava. 

Krajolik medija i društvenih mreža, pa tako i samog protoka informacija, mijenja činjenica da nitko nužno ne mora biti ovlašten ili educiran za stvaranje vijesti i sadržaja. Pojedini mediji na mrežama stavljaju i komentare čitatelja u prvi plan, unatoč tome što je prisutnost botova osnova za propitivanje njihove realnosti, a komunikacijski se kanali pretvaraju u medijske platforme.

Utoliko je važno obratiti pažnju na takve zamke i spomenute opasnosti, kao i generalno izoštriti kritičko razmišljanje pri konzumaciji svake vrste informacija i sadržaja na društvenim mrežama.

Poslušajte cjelokupno predavanje: