Glazba je ključ svih naših emocija: slušaj, sviraj, pleši, dijeli…

Svijet bez pjesama koje te uveseljavaju i koje dijeliš s prijateljima, koje zovu na ples ili te tješe kad nisi dobre volje. Svijet u kojem nemaš što pjevušiti, ne postoje koncerti i radio stanice, a ni od slušalica nema baš neke koristi. A zamisli tek svoje omiljene igre, filmove, serije bez glazbene podloge… Čak ne bi bilo ni razigranog Baby TV-a kojeg puštaš svom mlađem bratu ili seki. Ufff… To baš nikako ne zvuči dobro, zar ne?

Njemački filozof i pjesnik Friedrich Nietzsche svojedobno je napisao „Život bi bez glazbe bio pogreška“ i s tim se vrlo lako složiti. Ne tako davno, slušanje glazbe bilo je povlastica koju su si mogli priuštiti samo vlasnici gramofona ili fonograma, a u nastupima vrhunskih glazbenika uživala je uglavnom takozvana „krema“ društva. 

Ilustracija: Ana Glažar

Na svu sreću, mi sad živimo u svijetu koji je potpuno drugačiji. Glazba je doslovno svugdje. Od gotovo svake pjesme koju želimo čuti dijeli nas tek par klikova. Uz nju se budimo i odlazimo na spavanje, služi kao izvor sreće i utjehe, prati nas na putu do škole ili posla, a često i tamo gdje je ne doživljavamo potpuno svjesno: u čekaonicama nam pomaže skratiti vrijeme, a u dućanima nas opušta kako bi nam bilo čim ugodnije i tako nas ponukalo da kupujemo. Zapravo, skoro pa joj se više nemamo gdje ni sakriti.

Glazba utječe na nas puno više i dublje nego što većina ljudi misli. Slušamo je jer nam je zabavno i godi, može nas motivirati i pomoći u koncentraciji, razbiti dosadu ili podignuti raspoloženje nakon što loše napišemo ispit, a jako je dobar prijatelj i kad se osjećamo usamljeno. Uz nju možemo iz sebe lakše istresti i ljutnju. Ona je sve to i još puno više.

Ona je sreća na licu bebe koja čuje „Baby Shark“ ili Pepu Praščić. Za dragu osobu možemo kao znak pažnje složiti popis pjesama za reproduciranje za koje se nadamo da će joj se svidjeti. Neke nas pjesme mogu i rasplakati i u tome nema ništa loše, to je potpuno normalna reakcija. 

Glazba je ključ naših emocija, čak i neka vrsta čarolije. Kako drugačije objasniti to da netko pretoči svoje misli u pjesmu i njome dotakne milijune ljudi? 

S glazbom smo i fizički jači i izdržljiviji. Teško da ćeš trčati ili vježbati uz jazz ili neke laganice, a ni ako zaviriš u fitness centar nećeš čuti Beethovena, ali uz dobar ritam zaboravit ćeš sve napore, sa zadovoljstvom se umoriti vježbama i biti turbo dobre volje. Funkcionira i obrnuto, opušta nas kad to trebamo: tada ćemo preskočiti techno, nabrijani rock ili metal, ali one laganice i jazz od maloprije mogu jako dobro poslužiti. Super je živjeti u vrijeme obilja, nema čega nema i za svaku priliku možemo izabrati što nam treba. Uz svoje se omiljene pjesme osjećaš nepobjedivo i pun samopouzdanja. A tek onaj osjećaj otkrivanja nečeg novog i uzbudljivog, od kojeg te prolaze trnci… neprocjenjivo.

Jesi li kad probao učiti uz glazbu? Neki kažu da im pomaže ako slušaju nešto nenametljivo, jer tada bolje pamte. Drugima tako nešto ne pada ni na kraj pameti i preferiraju potpunu tišinu, pogotovo ako uče naglas i ne žele se nadglasavati s nekom pjesmom. Ima i jedna situacija gdje glazba može pomoći svima kod učenja, a to je učenje stranih jezika. Osim iz filmova, upravo nam tu nekako strane riječi najlakše ulaze u rječnik. Čak i kad ne znamo odmah o čemu se u pjesmi radi, ako nam je dobra, počnemo je pjevušiti. Onako, po sluhu, bez da znamo o čemu se tu radi, to lako provjerimo kasnije.

Recimo da ti padne u ruke neka knjiga na španjolskom ili korejskom. Ako ne znaš te jezike, nekako sumnjamo da ćeš ih pročitati od korice do korice. Ali kad negdje zasvira neki zarazni hit poput Despacita ili Gangnam Style, malo tko ostaje ravnodušan, usta se skoro pa sama otvaraju. To je moć glazbe kao univerzalnog jezika koji nadilazi bilo kakve granice među ljudima. Puno nas se povezalo s nekim prijateljima upravo kroz glazbu, bilo da smo u istom kvartu ili se dopisujemo online, jer žive u nekom drugom kraju svijeta. Ponekad se takva prijateljstva sklapaju i uživo, na velikim festivalima poput belgijskog Tomorrowlanda, na kojem se mogu vidjeti doslovno sve zastave svijeta. Tu svi plešu kao jedan, upravo zahvaljujući glazbi. Kako je to lijepo sažeo dragi Hans Christian Andersen, „kad zakažu riječi – govori glazba“.

Osim što nam glazba može pomoći u stvaranju uspomena, ona ih kao pravi vremenski stroj može i prizvati.

Upravo se kroz glazbu često prisjećamo nekih trenutaka iz mlađih dana. Ponekad je dovoljno samo nekoliko stihova ili dio melodije kako bismo neke uspomene ponovo proživjeli. Uzmi za primjer svoju omiljenu pjesmu – sigurno se sjećaš gdje si je prvi put čuo i kako si reagirao, to je nešto što nikad nećeš zaboraviti. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je kako se ljudima, koliko god godina imali, najdublje u dušu utisnula glazba koju su slušali u ranim tinejdžerskim danima, odnosno u doba kad se počinjemo formirati kao ljudi. Moć oživljavanja i stvaranja sjećanja i emocija koju glazba posjeduje utječe i na način na koji gledamo svijet oko sebe i sebe u njemu. Zato i mi u Brickzineu pazimo da kroz naše popise za reprodukciju stvarno serviramo dobre, pozitivne stvari. 🙂

Osim pamćenja i jezika, glazba se pokazala korisna kod razvoja niza drugih sposobnosti, poput pažnje, logičkog rasuđivanja i govora. Urođena sposobnost uživanja u glazbi pomaže nam da je koristimo kao terapiju kod raznih neuroloških bolesti i poteškoća, rehabilitacija, ublažavanja kroničnih bolova i simptoma depresije i tjeskobe. Da, moć glazbe je tolika da je možemo koristiti skoro kao lijek, ne samo kao izvor zabave.

Istina je da ne vide svi tu raskoš glazbe i što nam sve može pružiti, ali bitno je da je ona tu kad je trebamo. Svijet bi bez glazbe bio poput praznog platna, ona mu daje boje, a najbolje od svega je da smo i svi mi slikari s vlastitim platnima. 

Želiš nešto izbaciti iz sebe? Napravi to s glazbom! Ne moraš je samo slušati, probaj i zasvirati, makar uz neke improvizirane instrumente. Zračna gitara ili par lončića i dvije olovke kao set bubnjeva sasvim su dobar početak…

Članak je nastao kao dio projekta Digitalne rožice u partnerstvu Udruge Ri Rock, Udruge Ruke, Udruge Muzikopter i Gradske knjižnice Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 458.380,15 HRK (85% sredstava sufinancirano je iz Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, 15% sredstava osigurava Republika Hrvatska iz Državnog proračuna). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Ri Rocka.