Mitovi, knjige, bajke: stare lijepe priče u novom ruhu u kojem uživamo

Često kada čitamo neke nove priče ili knjige, učini nam se kako smo ih već prije čitali. To je zato što su ponekad nastale na temeljima nekih starih narodnih usmenih predaja pa su se kroz stoljeća mijenjale i možda malo  osuvremenile, ali im je korijen isti. Nama su takve priče iznimno zanimljive jer volimo čitati o nekim davnim vremenima i o tome kako su ljudi nekad živjeli, što im je bilo važno, kamo su putovali i zašto.

Često su takve priče isprepletene legendama, mitologijom, neobičnim bićima i starim vjerovanjima što ih čini pomalo čarobnima.

Jedna od takvih knjiga je i Mitologija – zgode slavenskih bogova (Školska knjiga, 2020.). Čim ju otvorite, ova će vas knjiga uvući u neki drugi svijet. Ne samo pričama, već i predivnim ilustracijama. Prvo što ćete primijetiti je drvo izrađeno papercutom. Papercut je drevna umjetnost izrezivanja papira koja potječe iz Kine i kojom se mogu napraviti prava mala remek-djela.

Iza toga, kreću priče. Pet ih je: Mit o stvaranju svijeta, Mit o stvaranju čovjeka, Božanski dvoboj, Božanski konj iz Arkone i Stablo svijeta.  Ova knjiga o vjerovanjima naših davnih predaka oduševit će vas i otkriti vam nepoznati ili manje poznati svijet slavenskih bogova.

Iako smo svi vjerojatno u nekom trenutku svoga života čuli za Svaroga, Peruna, Velesa, Ladu, Vesnu i ostale, ova će knjiga dočarati na koji su način stari Slaveni poimali božanstva u koja su vjerovali i koja su dugo, dugo vremena štovali.

Ono što na nevjerojatan i očaravajući način prati zgode i nezgode slavenskih bogova su ilustracije poljske ilustratorice  Ewe Poklewske-Koziełło koja surađuje s vodećim izdavačkim kućama za koje je ilustrirala nekoliko desetaka knjiga najboljih poljskih i stranih autora. Njene su ilustracije u ovoj knjizi dinamične i moderne s nevjerojatnim bojama, uglavnom hladnima, kao suprotnost crvenoj unutrašnjosti korica. Na samom kraju knjige nalazi se I mali leksikon bogova slavenske mitologije uz dodatak starog duha Banika.

Još jedna knjiga koja nas vodi u svijet starih Slavena I njihovih vjerovanja je Raspjevana lipa – Bajke zapadnih Slavena (Sezam, 2021.). To je zbirka sastavljena od 16 narodnih priča zapadnih Slavena od kojih će vam neke vjerojatno biti poznate, a neke, opet, sasvim nepoznate.

Ova je zbirka sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvorno objavljena u opsežnom izdanju na lužičkosrpskom, njemačkom te slovačkom, a potom na poljskom i češkom jeziku. U skraćenoj se verziji napokon pojavljuje i u hrvatskom prijevodu.

Zbirku krase predivne ilustracije poznate češke ilustratorice Helene Zmatlikove, a u originalu su je priredili najpoznatiji folkloristi iz Praga, Bratislave i Varšave. Za narodne priče ne znamo tko su im autori, one se prenose s koljena na koljeno i čuvaju tradiciju, vjerovanja I baštinu nekog naroda ili kraja. Zato je važno da ih čitamo, jer ćemo tako lakše razumjeti svoju osobnu I povijest prostora na kojem živimo.

Kada netko spomene Veljka Barbierija, većina pomisli na njegove emisije Jelovnici izgubljenog vremena u kojima je predstavljao neke stare, a dobre i kvalitetne recepte naših predaka. Možemo reći da upravo to radi i u svojoj knjizi za djecu Bajke za Zoe (Školska knjiga, 2021.), samo što se ne radi o receptima, već o zbirci sastavljenoj od 35 bajki. Zbirka je podijeljena u tri tematske cjeline: Mitovi i bajke o nastanku, Priče o dobru i priče o zlu i Bajke iz bunara vremena.

Prekrasne priče koje su mješavina mitologije, starogrčkih epova, legendi i tradicijskih predaja zapisao je Barbieri za svoju unučicu Zoe s puno ljubavi i pažnje. Svaka na nekoliko stranica, taman koliko treba, uz nevjerojatno lijepe i zanimljive ilustracije naših poznatih umjetnica Marsele Hajdinjak i Ane Salopek. Onima koji vole mitologiju, povijest i tradiciju, ove će bajke biti pravo otkriće.

Nema sumnje da autor ovom zbirkom, svojom lakoćom pripovijedanja i stvaranja izmaštanih svjetova podsjeća na Priče iz davnina, s nekim drugim motivima i likovima, a iako klasificirana kao knjiga za djecu, oduševit će podjednako i one koji već odavno ne pripadaju toj kategoriji.

Dvije pripovjedačice odlučile su, nakon dugogodišnje prakse bavljenja pripovijedanjem, zapisati tisućljetne pustolovine djevojčica, djevojaka, žena i starica iz narodnih predaja cijeloga svijeta. Srebrenka Peregrin i Erika Katačić Kožić u Bajkaricama – Junakinjama iz narodnih predaja cijeloga svijeta (Planet Zoe, 2020.) donose cijeli spektar narodnih priča, od Hrvatske do Afrike I Indonezije.  

Bogatstvo ove knjige je upravo u različitosti prostora i naroda o kojima autorice pišu, ali najvažnija je ipak poveznica koja se isprepliće kroz sve priče – junakinje koje svojom snagom, snalažljivošću, kreativnošću i poduzetnošću pomažu sebi i svojim zajednicama. Priče su podijeljene u 7 cjelina po kriteriju prostora odakle potječu i uz svaku je naznačena preporučena dob čitatelja ili slušatelja.

Šetnja domovinom je cjelina u kojoj se nalaze priče iz Hrvatske, s prostora Primorja, Like, Slavonije i Zagorja. S obzirom na to da se radi o pričama iz narodnih predaja, osim za čitanje, one su iznimno pogodne i za pripovijedanje. Nakon svake priče nalazi se kratak osvrt i pojašnjenje zašto su autorice odabrale baš tu priču za svoju zbirku. Osim samih priča, upečatljive su i zanimljive i ilustracije međunarodno poznatog I nagrađivanog umjetnika Željka Paheka.

Nakon što je publika iznimno dobro primila Bajkarice, autorice su odlučile zapisati i priče o junacima pa je tako nastala knjiga Bajkari – Junaci iz narodnih predaja cijeloga svijeta (Planet Zoe, 2021.). 28 pripovijesti o bajkarima, koji dolaze sa svih kontinenata, a krase ih znatiželja, suosjećajnost, nesebičnost i hrabrost, podijeljeno je u 7 cjelina, opet po prostornom kriteriju. Cjelina Lijepom našom domovinom donosi 4 priče iz Banovine, Istre, Gorskog kotara I Dalmacije. I ovdje je, kao i u Bajkaricama, naznačena preporučena dob čitatelja ili slušatelja oznakama 4+, 7+ I 12+, a na kraju svake priče nalazi se kratak osvrt i pojašnjenje zašto su autorice odabrale baš tu priču za svoju zbirku. Bajkari su junaci iz narodnih i mitoloških priča, bajki i legendi drevnih kultura, dječaci, mladići, ljudi i starci, na posebnim putovanjima kako bi izvršili zadatke, nekoga spasili ili mu pomogli.

Sve ove knjige o kojima ste mogli čitati, zovu vas na isplovljavanje u neke stare svjetove, neka davna vremena, uz neke stare i poznate, a možda I nepoznate likove. Koju god knjigu odabrali, nećete pogriješiti. I baš kao što kažu autorice Bajkarica I Bajkara:

“Stoga, obujte svoje omiljene crvene cipele, zajašite krilatoga konja ili uđite u brod koji plovi po suhome, jer krećemo u tisućljetnu pustolovinu s junakinjama i junacima iz cijeloga svijeta!”