Retronaut: Slovo O

Oblak…

…idealna pojava za sanjare. Usamljeni oblaci, što su okruženi nebeskim plavetnilom, privlače poglede. Ima i onih tamnoplavih oblaka, nagomilanih. Zapitaš se kada će se iz njih sručiti kiša katastrofalnih razmjera. Dobriša Cesarić (1902-1980.) napisao je misaonu pjesmu Oblak.

Nije jednom Cesarić sastavio antologijsku pjesmu. Vagonaši, Slap te Balada iz predgrađa postale su neizostavni dio hrvatskoga pjesništva, godinama su se učile napamet i analizirale u školama. Što se duže te pjesme održe na životu, tim bolje za čovječanstvo! Balada iz predgrađa doživjela je više obrada, šansonjeri su ju voljeli izvoditi. Hrvoje Hegedušić fino ju je uglazbio pa se može i pjevati tijekom ili nakon interpretacije na satu.

Šansonjeri i pjesnici koji nisu opsjednuti sobom imali su razumijevanja prema sirotinji, bili su socijalno osviješteni i rado su ukazivali na animozitete u društvu. Da se šansona više sluša i nastoji živjeti, klasne razlike ne bi bile toliko izražene. Bilo bi više sućuti i razumijevanja prema potrebitima. Ali šansone imaju sve manje pravih slušatelja. A šansonjera je sve manje.

Obrada…

…umjetničkoga djela bude kadikad bolja od originala. Neki pak unakaze original svojom verzijom, posebice oni umišljeni i nekritični pojedinci koji misle da mogu napraviti bolji posao od prvijenca. Najviše zeznu oni koji nemaju osjećaj samokritičnosti.

Pjevačka diva Josipa Lisac (1950.) uspješno je obradila pjesmu Harryja Nilssona Without You iz 1971. godine. Skladba Bez tebe objavljena je 1972. godine, relativno brzo nakon originala. Znači, pratila se strana scena, Josipa Lisac bila je upućena u glazbene novitete.

Glazbene obrade čine album Made in U.S.A. (1979.). Jedna od obrađenih pjesama bila je Crazy Love Van Morrisona (u Josipinoj verziji Život s njim).

Odetta…

…punim imenom Odetta Holmes, bila je vrsna gitaristica i pjevačica. Oba je umijeća iskoristila dok je pravila obrade Dylana. Boba Dylana, jasno! Poput šansonjera, Odetta je bila socijalno osviještena. Pjevala je vjerujući u bolji svijet. I stvarala je takav svijet svojom glazbom.

Koliko je bila uspješna? Na svoje je vršnjake sigurno djelovala. Ali je zato upitno u kojoj mjeri djeluje na ljude u 21. stoljeću, kada protestna glazba nema jednak značaj.

Glazba danas ljudima pretežno služi kao sredstvo zabave, dok je prije glazba imala snažnu odgojnu i obrazovnu funkciju.

Odgoj…

…i obrazovanje danas nije isto kao prije dvadeset i više godina. Obrazovanje je lagan proces kada je dijete odgojeno kod kuće. Obrazovne tehnike prije i danas uvelike se razlikuju.

Učitelji su prije imali veću slobodu glede metoda. Smjeli su svašta reći učeniku, poslati ga u kut, udariti ga po prstima tako da mu nokti popucaju. Ako si doma rekao da si dobio porciju od učitelja, onda bi još dobio od roditelja jer si ponovno nešto zeznuo. Učitelj je bio autoritet, manje se razgovaralo, prijateljski tonovi nisu bili česti.

Realističan prikaz sustava školstva prikazan je u filmu Kes (Ken Loach, 1969.) po kojoj bi se mogla napraviti balada ili šansona. U središtu priče je dječak Billy koji odrasta u lošim materijalnim uvjetima. Na dobrom putu da postane socijalni slučaj i problem u zajednici, Billy ima izrazito lošu reputaciju, tim više jer ga nitko ne usmjerava u pravom smjeru. Da ima podršku, sve bi bilo drugačije. No, svi kao da su digli ruke od njega. U školi mu nije ništa bolje.

Jedina svijetla točka u školi je učitelj koji nije samo primjer neupitnog autoriteta, već zna i želi saslušati mlade, a ne da se muljati. Tako učitelj rado sluša Billyja koji u slobodno vrijeme brine o sokolu. Sokol Kes Billyju puno znači, posvećen mu je. Brigom za tu životinju Billy pokazuje da umije skrbiti o drugima, odnosno da nije beznadan slučaj kao što mnogi misle. Film Kes trebali bi pogledati mladi. Čisto da vide kakvi su prije bili učitelji, odnosno kakve su metode koristili.

Federico Fellini također se dotiče školstva u filmu Amarcord (1973.), ali on pritom koristi humor. Kod Loacha je humor gotovo pa neprimjetan, priča je dramatična i nabijena surovom realnošću. Većina je njegovih filmova društveno angažirana.

Fellini je također bio angažiran, no njegovi su filmovi u većoj mjeri bili prožeti humorističnim scenama pa su bili lakši za probavljanje. Amarcord s određenom dozom nostalgije i sjete govori o odrastanju i mladenačkim spačkama, ali ujedno Fellini kritički progovara o lošim stranama talijanske povijesti.

Oko…

…Sokolovo, glavni lik serije M.A.S.H., ima smisla za humor, ali zna biti ozbiljan kada to situacija zahtjeva. Kod njega je sve pravilno dozirano. Za osobu koja zamjećuje sitne detalje kažemo da je Oko Sokolovo.

Istoimeni junak postoji i u svijetu stripa, a pravo ime mu je Clint Barton. Prvi put pojavio se 1964. godine, u ulozi negativca. Ubrzo je Barton prešao u tabor pozitivaca, pridružio se Osvetnicima. Vješto barata lukom i strijelom, a posjeduje i akrobatske vještine jer je kao dječak s bratom živio u cirkusu (roditelji su mu stradali u prometnoj nesreći).

U omnibusu Oko Sokolovo (Fibra, 2017.) prikazuje se ljudska strana Clinta Bartona, nije prezentiran kao svemoćni i sveznajući junak kojemu sve polazi za rukom. Ne ide mu baš najbolje u ljubavnom životu, a dobrosusjedski odnosi bili bi znatno bolji da u blizini nema mafijaša u trenirkama koji rade za moćne poduzetnike. A poduzetnici žele posjedovati zgradu u kojoj živi Barton. I eto ti problema…

Olovni…

…ples, glazbeni sastav koji vjerojatno nikada neće puniti stadione, dvorane i arene. Daju novo ruho pjesmama domaćih pjesnika (A. G. Matoš, S. S. Kranjčević, A. B. Šimić…). Ono što radi društvo iz Olovnog plesa moglo bi koristiti ljubiteljima književnosti, naročito poezije. I ljubiteljima dobre glazbe.

Znači, skladbe Olovnog plesa su uglazbljena poezija. Osim što su prisutni dobri tekstovi, nisu zanemarive ni instrumentalne dionice. Mješavina bluesa, rocka, americane i country glazbe čini melodije sastava Olovni ples.

Olovo…

…otrovni i teški metal, ima široku primjenu. Još uvijek se koristi u izradi streljiva. Kada bi netko nekoga napunio olovom, značilo bi da mu je smjestio metak. Ili više njih. Metaka ne manjka u vesternima, ali i drugim filmskim žanrovima (gangsterski, kriminalistički, akcijski), gdje su česte olovne simfonije između protagonista. Određene skladbe sastava Olovni ples mogle bi poslužiti kao glazbena pratnja u vesternima.

Jednako dobru i prigodnu glazbu pravili su Hank Williams (1923-1953.), John Denver (1943-1997.), Willie Nelson (1933.) i još mnogi izvođači country glazbe. Nije country glazba popularna samo u Americi. U belgijskoj drami Broken Circle Breakdown (Felix Van Groenining, 2012.) radnja se vrti oko ljubavnog para koji nastupa u bluegrass sastavu (inačica country glazbe). Elise i Didier vode skladni život sve dok im se kći jedinica ne razboli.

Tada dolazi do izraženoga sukoba između različitih svjetonazora. Svaka se riječ važe pa izbijaju na površinu neizrečene primisli iz kojih nastaju svađe. Olovni film. Nije otrovan, ali je težak.

Osamu…

…Kitajima (1949.), znan i po pseudonimu Justin Heathcliff, japanski je glazbenik koji nije bio vjeran jednom glazbenom žanru, već je eksperimentirao. Album Dragon King mogli bismo opisati kao spoj ambijentalne i psihodelične folk glazbe u kojoj se čuje utjecaj japanske glazbe.

Isti opis vrijedi i za album Masterless Samurai. Ljubiteljima japanske kulture trebao bi se svidjeti album Mandala, ima mističan prizvuk, laganijeg je tempa.

https://www.youtube.com/watch?v=jbJCTxHrJww

Osamu…

…Tezuka (1928-1989.) ili, kako ga u Japanu zovu, bog mange. Titule je stekao zbog iznimne produktivnosti; radio je stripove, ali i animirane filmove. Ostavština je povelika pa je utemeljen muzej u kojemu su smješteni Tezukini radovi. Našlo se u njegovim radovima mjesta za samuraje i još svakojake likove. Raznolika galerija likova čini strip serijal Buddha, u kojemu se Tezuka poigrava s biografskim žanrom, točnije, s biografijom Bude.

U naslovu Oda Kirihitu Tezuka kritizira znanstvenike i liječnike kojima pacijent nije na prvom mjestu. Po struci je Tezuka bio liječnik, no nikada se nije bavio strukom. Zanimljiv je i naslov Adolf, tu se Tezuka poigrava s poviješću.

Veći broj ljudi želi doći u posjed dokumenata kojima se dokazuje da Adolf Hitler ima u sebi židovske korijene, što Adolfu i njegovim poklonicima ne bi nimalo koristilo, ali bi znatno štetilo u ostvarivanju protužidovskih namjera.

Oscar…

…Moore (1915-1981.), vrsni jazz gitarist koji je 10 godina svirao s Nat King Coleom. Nije čitav život posvetio glazbi. Snimivši nekoliko solo albuma nakon suradnje s Coleom, Moore je ostatak života proveo radeći na benzinskoj pumpi.

Ako se mene pita, bio bi idealan materijal za film! Što se mora dogoditi čovjeku da odustane od glazbene karijere i potisne u drugi plan talent?

Oscar…

…Peterson (1925-2007.), kanadski jazz pijanist, nije zanemario svoje glazbeno umijeće. Njegova je karijera trajala preko 60 godina. Joe Pass, Count Basie, Dizzy Gillespie, Clark Terry i Benny Carter tek su neki izvođači s kojima je uspješno surađivao.

Koncertni album The Sound of the Trio (1961.) fino zvuči u kasno ljeto, kada vrućine budu naglo zamijenjene niskim temperaturama pa čovjek mora boraviti u zatvorenom prostoru, čisto da se ne nahladi.

Osveta…

…bi se trebala pomno planirati u hladnim razdobljima, vrućine ne pomažu u pravljenju osvetničkih radnji, mozak je tada ionako pregrijan. Osveta navodno smiri čovjeka kojemu je nanesena nepravda. Ta se misao propagira u osvetničkim filmovima. Ima filmskih slučajeva u kojima se pokazuje da osveta ne pruža uvijek spokoj, već produbljuje nemir.

Grafički roman V kao vendetta temelji se na motivu osvete. Alan Moore (1953.) osmislio je lik osvetnika koji se pod krinkom bori protiv napaćenoga sistema. Za crtež je bio zadužen David Lloyd (1950.). Godine 2006. snimljen je film koji je dobio oprečne reakcije, pozitivne i natmurene.

Oštrokondža…

…opaka osoba bez nema dlake na jeziku, prodorna i dominantna. Sigurno ima pozitivan stav prema osvetničkim radnjama. Jezičave osobe ne vole nikome ostati dužne, već nastoje uzvratiti na pruženu uvredu.

Razuman čovjek ne ulazi u konflikt s oštrokondžama. Ni u brak. Pogotovo ne u brak! Nerazumni i naivni ljudi posve su druga priča, njih oštrokondže kao da privlače. No, tko će njih razumjeti?

U svijetu stripa primjer oštrokondže u braku imamo u naslovu Vratašca gospodina Lopeza (Fibra, 2014.).

Naslovni lik, majušni činovnik Lopez, mora trpjeti dominantnu suprugu, a podčinjen je i na radnom mjestu. Stalno baksuz, nigdje u centru pažnje, Lopez spas pronalazi u mašti. U izmaštanim svjetovima on je dominantan, sve ono što nije u stvarnosti. Tamo je zavodnik bez premca. Tamo on naređuje. Strip je premijeru doživio 1979. godine u časopisu El Péndulo. Satirične priče o nesretnom činovniku pisao je Carlos Trillo (1943-2011.), a crtao Horacio Altuna (1941.).

Trillo i Altuna zajedno su napravili i naslov Posljednji praznici (Fibra, 2018.). U toj priči nema oštrokondži, samo djeca. Puno djece. Nakon genetske bombe, gotovo svi odrasli pripadnici ljudskoga roda preminuli su i preživjela su jedino djeca. A djeca umru kada ih prvi put spopadne tjelesni poriv. Ili umru od gladi ili nebrige jer ne znaju brinuti sami za sebe, a nema odraslih koji bi im bili od pomoći. Djeca se zato nastoje organizirati i opstati.

Ali nisu ni sva djeca jednako dobra. Nađe se među njima naopakih pojedinaca koji vole upravljati drugima, a slijede ih pokorni poslušnici. Pokorni i pakosni, ubojita kombinacija.

Otis…

…Redding (1941-1967.), glazbenik koji je prerano napustio svijet, nenamjerno, u nesreći. Njegova je glazba stvorena za lagane plesove i razmišljanje, ali i za procese zavođenja te mirenja.

Oštrokondžama sigurno ne odgovara soul glazba. Ona se pjeva i sluša zdušno, ne nagovara na sukobe, već smiruje čovjeka. Zaljubljenom čovjeku trebala bi odgovarati ta vrsta glazbe.

Onima koji su vođeni mržnjom i nasilnim idejama više leže koračnice.