Rezident u gostima: Srđan Gavrilović

U utorak, 22. rujna u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se književni susret sa Srđanom Gavrilovićem, rezidentom Književne rezidencije Kamov. Susret će moderirati Dunja Matić Benčić.

Prijave za sudjelovanje se primaju putem obrasca ovdje. 

Srđan Gavrilović (Mostar, 1991) je književnik, jedan od osnivača i glavnih urednika portala za književnost i kulturu Strane. Završio je Srednju školu likovnih umjetnosti “Gabrijel Jurkić” na grafičkom odsjeku. Studirao je jezike, književnost i marketing. Nakon pet godina u Belgiji, preselio se u Leipzig gdje trenutno piše i radi. Iza sebe ima objavljene zbirke kratkih priča “Ljetne himne” (2015) i “Nemoj ići u Anderlecht” (2022), dok je “Ovjerena kopija” (2025) njegov prvi roman. 

Iz motivacijskog pisma:

Tematski okvir ovogodišnje rezidencije, pojam smisla, vrlo je blizak temama kojima se bavim u dosadašnjem književnom radu. U mojoj zbirci priča „Nemoj ići u Anderlecht“ (Buybook, VBZ, LOM 2022) emigracijsko iskustvo i osjećaj generacijske izgubljenosti predstavljaju osnovnu pozadinu potrage za smislom. Glavni lik je zatečen između prostora iz kojeg dolazi i onog u kojem pokušava započeti novi život. U tom međuprostoru obilježenom lutanjem i fragmentiranim identitetima, potraga za smislom pojavljuje se ne kao velika filozofska tema, nego kao niz svakodnevnih, često uzaludnih pokušaja da se život u tuđini učini podnošljivim i razumljivim.

Slična pitanja prisutna su i u mojoj novoj knjizi, romanu Ovjerena kopija (Buybook 2025, VBZ 2026), gdje se iskustvo migracije i administrativne stvarnosti savremenog evropskog prostora prepliće s intimnim pitanjima identiteta, pripadanja i autentičnosti. Glavni lik romana kroz težak i često iscrpljujući rad u kuhinji postepeno propituje vlastiti položaj u ekonomskom poretku države Njemačke, „obećane zemlje“ jugoslovenskih i post-jugoslovenskih gastrabajtera. Taj rad, koji je istovremeno fizički zahtjevan i društveno potcijenjen, postaje prostor u kojem se razotkriva osjećaj pijunstva unutar kapitalističkog sistema, ali i šire društvene promjene koje prožimaju današnju Evropu. Kroz svakodnevne smjene, hijerarhije kuhinjskog rada i iskustvo migrantske nesigurnosti, roman istražuje kako se lična potraga za smislom odvija u vremenu obilježenom ekonomskom neizvjesnošću, rastućim socijalnim pritiscima i usponom radikalne desnice. Motivi nihilizma i odustajanja u romanu razrađuju se kroz digresije koje dotiču iskustvo bosanskohercegovačke generacije odrasle u dugotrajnoj društvenoj i egzistencijalnoj krizi kojoj pripada i glavni lik.

Tokom rezidencijalnog boravka želio bih raditi na ciklusu proznih zapisa koji bi promišljali grad-luku kao prostor tranzita i privremenosti, ali i kao mjesto gdje se upravo u toj prolaznosti može naslutiti vlastita vrsta smislenosti.