Zoran Vakula o stand-up tragikomediji, teoriji kaosa i prvom hrvatskom meteostripu "Pretežito vedro"

Donedavno smo mogli reći kako je svaku generaciju obilježio meteorolog. Mogla je Hrvatska osvajati treće mjesto, Hussein zaključavati bunker ili tronogi mačić voziti Le Mans, ali cijela obitelj okupljala se tek kada bi se Milan Sijerković pojavio na televiziji. Sve obrće i mijenja svijet, ali jedino je njegova riječ utjecala na to što ćemo raditi sutra. I vjerovali smo mu, nagore ili nabolje. Ponekad prorok, ponekad prijatelj, ponekad prevara, meteorolog je oduvijek bio primjer koliko je teško, a važno, prenijeti kumulonimbuse i grafove u oblake i temperature koje smo jedino mogli razumijeti. I da znanost nikada nije bila svemoguća.

Danas? Imamo kvorum aplikacija koje konzultiramo na dnevnoj bazi. Jednostavnije, praktičnije, nerazumljivije, i dalje prognoza ide nabolje ili nagore, neovisno o tome što pogledamo. Globalno zatopljenje nema više razloga čekati večernju prognozu i obiteljsko okupljanje. Pa ipak, u trenucima dok bicikliramo koritom Dunava ili se svađamo u komentarima da se to nikada neće dogoditi Rječini, meteorolozi su potrebniji nego ikada ako želimo razumjeti što nam se događa. I uvijek je lakše ljutiti se na osobu, a ne aplikaciju.

Gradska knjižnica Rijeka kao program razvoja publike u kulturi 2026. godine uz podršku MInistarstva kulture i medija RH oblikuje program naziva “Radno čitanje vol. 2., program poticanja čitanja za obrtnike, samozaposlene i mlade profesionalce” fokusom usmjeren na razvoj čitateljske publike na temelju dijela naslova liste A i B Ministarstva kulture i medija RH, a u populaciji koja je prepoznata kao podzastupljena u suvremenom svakodnevnom čitateljskom životu, a to su obrtnici/ce, općenito samozaposlena populacija te posebno mladi profesionalci. Partner u programu je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.

O svemu tome i još mnogočemu imali smo prilike čuti na posljednjem ljetnom druženju u sklopu programa „Radnog čitanja vol. 2“ u Gradskoj knjižnici Rijeka, gdje je gostovao poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula. Pred ispunjenom dvoranom, Vakula je predstavio prvi meteostrip nastao u koautorstvu sa stripašem Krešimirom Biukom, „Pretežito vedro“. Riječ je o stripovskoj zbirci od 123 kratkih priča o (ne)zgodama meteorolog(inj)a HRT-a i DHMZ-a opisanih kroz 26 tabli i 97 pasica. Temeljni razlog zbog kojega su se Zoran Vakula i Krešimir Biuk odlučili upustiti u stripovsku avanturu jest taj da se „o vremenu i meteorologiji govori i piše kojegdje pa što ne bi i u stripu!“, čime se meteorologija približava svim generacijama. Uz glavne krivce, za strip su krivi i Josip Sršen, Tihomir Tikulin i Sebastijan Čamagajevac, koji je priredio naslovnicu stripu. 

Prije nego što su ga ukoričili, strip je završio u Hrvatskoj čitanci za šesti razred osnovne škole: „Počeli smo ga objavljivati na  mrežnim stranicama HRT-a gdje je i danas. To se svidjelo urednicima čitanke i objavili su ga kako bi učili djecu šestog razreda što je to strip i što je to anegdota kroz meteostrip. Moje srce je puno.“ Kroz stripovske anegdote čuva se sjećanje na hrvatske meteorologe koji su obilježili HRT, DHMZ i živote mnogih drugih: Tomislav Vučetić, Mihovil Kisegi, Vesna Jurčić, Milan Sijerković... Zoran Vakula odao je priznanje i riječkim meteorolozima tijekom predstavljanja, prisjećajući se Smiljana Viskovića i Ivana Novaka te izazvavši osmijehe u domaćoj publici. 

Kako je riječ o stripu, meteorolog je riječ prepustio tablama i pasicama uz koje su se mnogi prisjetili, ali i dobro nasmijali uz vječne anegdotalne trenutke iz meteorološke povijesti. Kako je Zoran Vakula u jednom trenutku opisao uz smijeh, „ovo mi sad djeluje kao stand-up tragikomedija.“ Od toga da je Ivo Rupnik opisao visinsku ciklonu kao „staru babu“ za koju „nikad ne znate gdje će se popišati“, ili kako je meteorologija politički relevantna ako znate da je Dražen Glasnović potpisan kao predsjednik Republike Hrvatske, pa sve do mnogo novijih primjera i trenutaka kada je sam Vakula na nekoliko minuta unio kaos u hrvatska kućanstva prvoaprilskom katastrofičnom prognozom. „Pretežito vedro“ uistinu sadrži sve to, pa i više za one koji su željni dobrog humora i meteorologije.

A taj humor proizlazi iz toga što već u opisu posla meteorologa stoji mogućnost pogreške: „Mi smo svjesni da griješimo, ali se trudimo pogreške što je moguće više umanjiti.“ Pokazujući na primjeru broja pi, Vakula je ukazao da, iako je 3,14 dobar odgovor, odbacivanje ostalih znamenki koje nam nisu poznate ili važne u meteorologiji može igrati veliku ulogu: „Sve sitnice mogu prouzročiti velike promjene u atmosferi ovdje ili na drugom mjestu u narednim danima. Teorija kaosa u meteorologiji je itekako prisutna i i zato, između ostalog, griješimo.“

Za sve one koje je predavanje inspiriralo, ne samo da pročitaju strip nego i da postanu meteorolozi, Vakula je rekao da možete pravac PMF-a u Zagrebu gdje možete postati student geofizike, ili jednostavno upisati fiziku na sveučilištima u Rijeci, Osijeku ili Splitu. Za one koji već prije upisa u srednju školu srednje škole shvate da se žele upustiti u borbu za sva vremena, opcije su Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac ili Prirodoslovna škola u Splitu gdje se možete obrazovati za hidrometeorološkog tehničara.

Pred kraj, Zoran Vakula podsjetio je publiku i na svoja ranija djela kao što su „Rimovane meteoprognoze u doba koronavizore“, „Vjerske teme i vrijeme“, kao i na brojne meteorološke slikovnice u sklopu edicije „Vremenaste priče“.

Za svakoga ponešto, kako i priliči svakoj vremenskoj prognozi.

Poslušajte na mixcloudu Radio Benčić: