Zašto i kako čitati djeci?

Krajem 2017. godine usvojena je Nacionalna strategija poticanja čitanja. To je dobra vijest jer su statistike vezane za čitanje posljednjih godina poražavajuće – pokazuju da otprilike pola stanovnika Hrvatske godišnje ne pročita niti jednu knjigu.

Današnje generacije odrastaju u novom svijetu ekrana i brzine, a čitanje podrazumijeva koncentraciju i tišinu. Ipak knjižnice su pune knjiga i korisnika i zato ne treba početi očajavati, nego od najranije dobi odgajati nove čitatelje, motivirati djecu da sami posežu za knjigama i da svakodnevno čitaju s užitkom.

Čitanje dosadno?! Ma dajte…

Često se može čuti kako je čitanje djeci danas dosadno i da će radije izabrati druge, vizualno atraktivnije sadržaje. Nema razloga da se djecu čuva ili odvaja od tehnologije, oni trebaju znati koristiti sve gadgete, ali i čitanje treba biti aktivan dio njihova života. Neuropsihijatar Dainel T. Willingham u knjizi Raising Kids Who Read upozorava da pri odgajanju čitatelja imamo težak zadatak.

Trebamo postići da dijete u određenom trenutku u danu od svih sadržaja koji mu se nude odabere baš čitanje. Ali nije to teško kao što se može učiniti jer djeca su znatiželjna i postavljaju puno pitanja. Upravo tu znatiželju roditelji – ali i učitelji, odgajatelji, knjižničari, pedijatri i drugi – trebaju iskoristiti da bi djeci čitanje prikazali kao zabavnu i zanimljivu aktivnost.

Pronađemo li atraktivan sadržaj i formu koja se djeci sviđa, čitanje će se samo po sebi pretvoriti u avanturu u koju će se djeca htjeti svakodnevno upuštati. To je važno jer čitanje djeci obogaćuje vokabular, proširuje vidike, jača socijalnu osjetljivost i samopouzdanje, nudeći im istovremeno nova znanja o svijetu i o njima samima.

Recept

Bolja čitalačka pismenost rezultirat će u velikom broju slučajeva željom za daljnjim školovanjem i većim zadovoljstvom u privatnom i profesionalnom životu. Djeca koja mnogo čitaju bolje će ovladati vještinom čitanja, čitat će s lakoćom i užitkom, sami sebe promatrati kao čitatelje, te zbog toga čitati još više. Vrijedi i obrnuto: djeca koja malo čitaju zaostaju u razumijevanju i brzini čitanja, to im postaje teško i dosadno, i stoga čitaju još manje.

Što roditelji mogu učiniti kao bi im djeca postali doživotni i zainteresirani čitatelji?

Čitajte djeci svaki dan. Samo petnaest minuta čitanja dnevno pozitivno utječe na cjelokupan dječji razvoj.

Za stjecanje ljubavi prema čitanju i poimanje čitanja kao svakodnevnog dijela života važno je da i sami roditelji pred djetetom čitaju. Okružite se knjigama, idite u knjižnicu – posuđujte kvalitetne slikovnice, ali pustite dijete i da samo odabere štivo kako bi bilo motiviranije za čitanje. Neka vam dijete samo čita – čak i ako još ne zna slova, može vam prema ilustracijama objašnjavati radnju ili je izmišljati.

Odvedite dijete u knjižaru i kupite mu slikovnicu, posjetite sajam knjiga i buvljak ili antikvarijat – možda skrivaju knjige za djecu iz vašeg djetinjstva, egzotične današnjim generacijama. Odvedite ih u nepoznati i čudesni prostor kazališta lutaka, pričajte im različite fantastične priče o stvarima i ljudima koji ih okružuju – potaknite njihovu maštu, pa možda i sami počnu izmišljati priče.

Razgovarajte s djetetom, odgovarajte strpljivo na brojna pitanja, govorite mu mnogo i skrećite pozornost na stvari koje vas okružuju. Čitanje nije samo čitanje knjiga, mogu se čitati brošure, plakati, reklame i sl. Kad idete s djetetom do vrtića ili parka čitajte im natpise – negdje piše RADOVI, a drugdje radno vrijeme kafića. Kad tako pogledamo, zapravo dnevno čitamo puno više nego što mislimo, a djeci će sve to biti novo, zanimljivo i dovest će ih u vezu s pisanom riječju.

Čitajte polako, prilagodite tempo čitanja djetetovu razumijevanju, i pokušajte se što više uživjeti, učiniti čitanje uzbudljivim. Slobodno sažmite predugačke dijelove. Možete im prvo pročitati tekst, a tek nakon toga pokazati ilustracije kako bi se mogli fokusirati na manje toga odjednom. Kad birate slikovnice, sami ih pročitajte ili barem prolistajte prije čitanja s djetetom. Uzmite one koje su dopadljive djeci, koje mogu povezati s vlastitim iskustvom, ali važno je da se i vama sviđaju. Djeca su intuitivna i osjetit će da im čitate nešto što vam je dosadno ili glupo. Činjenica da je slikovnica dobila nagradu ili je knjižničari preporučuju ne znači da će se poklopiti s vašim senzibilitetom. Tekst u kojem uživate pročitat ćete autentičnije i dijete će osjetiti vaš užitak.

Djeca vole poznate priče i slikovnice, i često žele da se sadržaji ponavljaju. Poznavanje sadržaja daje im osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, pružite im to. Ponovno iščitavanje tekstova omogućit će vam pronalaženje novih detalja u tekstu, ali i u vizualnom dijelu – zato je važno birati i kvalitetne ilustracije. Skrenite im pozornost na sitne detalje na ilustracijama, neka se nauče i sami ih tražiti. Jer čitanje je i vježbanje percepcije i koncentracije.

S rutinom je povezan i dio dana u kojem čitate. Nekima će biti najjednostavnije čitati djeci prije spavanja – i to je dobar način za intimno povezivanje s djetetom – ali pazite da dijete nije preumorno, već da može aktivno sudjelovati i razmišljati o pročitanome. Ako možete, napravite im prostor samo za čitanje, postavite malu fotelju sa stolnom lampom, možda čak s policom dovoljno niskom da dijete može samo izabrati knjigu.

Ključno na kvadrat

Odgajati djecu ne znači samo servirati im zdrave namirnice i pobrinuti se da borave na zraku, jednako je važno i potaknuti ih da misle o svijetu i drugima, da se pretvore u empatične i misleće pojedince koji će sutra stvoriti neko drugačije, bolje društvo.

Ukoliko vaša djeca ne vole priče ili bajke, ako su im dosadne i ne uživljava se u sadržaj, posudite im enciklopedije, ilustrirane rječnike, leksikone, dječje časopise, kuharice, geografske karte ili atlase – možda će ih više zainteresirati, čak se pretvoriti u njihov cjeloživotni interes. Za vrijeme čitanja nemojte tražiti apsolutnu disciplinu, možete malo pričekati da im se koncentracija vrati ili naprosto zamijeniti slikovnicu drugom.

Ako slikovnica sadrži nepoznate riječi, bolje ih je objasniti prije čitanja, a ne zaustavljati proces čitanja. Kad objašnjavate riječ koju dijete ne poznaje, pokušajte se sjetiti nekoliko sinonima. Primjerice ako uzmete slikovnicu Uljuđeni vuk, možda je za uljuđen riječ civiliziran predugačak i prekompliciran sinonim, ali zato je pristojan lako pamtljiv i djeci poznat pojam. Recite im obje riječi, i civiliziran i pristojan, i ponovite ih nekoliko puta za vrijeme čitanja, jer ono između ostaloga služi i širenju vokabulara.

Bogatstvo rječnika povezano je s razumijevanjem cjeline teksta – a za normalno razumijevanje teksta nužno je poznavati više od 90% riječi na stranici!

Za kasnije razumijevanje raznovrsnih tekstova i za učenje važno je djecu rano učiti prepričavanju, razlikovanju bitnog od nebitnoga. Nakon čitanja pitajte dijete što se dogodilo. Iskoristite sadržaj slikovnice i da djetetu omogućili izražavanje vlastita mišljenja.

Što im se najviše dopalo, zašto? Kako bi oni postupili u toj istoj situaciji, i bi li priča možda mogla završiti drugačije? Što nam priča poručuje? Možda se dijete susrelo sa sličnom situacijom u životu? Književni tekstovi nude obilje mogućnosti promišljanja vlastitoga života, oblikovanja iskustva riječima.

Škakljivost

Ukoliko s djetetom imate problem o kojem ne znate razgovarati, ili ga želite nešto škakljivo pitati, pronađite slikovnicu čiji će vam sadržaj omogućiti da se referirate na stvarne probleme. Ipak, imajte na umu da slikovnice ne smiju biti samo edukativne, već trebaju imati i visoku umjetničku vrijednost, jer puki edukativni tekstovi znaju biti prazni, shematski i nezanimljivi.

Upravo će povezivanje i suosjećanje s umjetničkom vrijednošću teksta dijete potaknuti da se otvori. Za razgovor o smrti bliskog člana obitelji pogledajte slikovnicu Djedov otok (Benji Davies), o toleriranju različitosti Izgubio se jedan zeleni pas (Pascal Biet), o važnosti dijeljenja i pohlepi Najbogatiji vrabac na svijetu (Eduard Petiška), o posljedicama neposlušnosti Razbojnik sa žutom pjegom (Grigor Vitez)… Popis problemskih slikovnica možete pogledati ovdje.

Pokažite djeci čudesnu, nesvakodnevnu stranu života, potaknite njihovu maštu, otvorite im put u drugačije mišljenje, pokažite im da svijet koji nas okružuje nije jedini mogući svijet, da naš način mišljenja ne mora biti i najbolji.