Kulturni faul: Priča o dva poziva iliti "kreativna" srijeda

Citati i loše šale na stranu, prošla srijeda, 26. 03. u Rijeci, na papiru ili bolje rečeno na monitorima je prštala "kreativnošću". Prvo je u mail inbox sletio jedan pa drugi poziv na okrugli stol, i to upravo redom kojim će se održavati. U istom danu, bez ikakvog dogovora i koordinacije, na dva različita mjesta, ali srećom u različito vrijeme, o kreativnim industrijama javno su odlučila govoriti dva relevantna lokalna subjekta – Centar tehničke kulture Rijeka i Grad Rijeka.

Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.

"Poštovani,

Ovim putem Vas pozivamo na Okrugli stol pod nazivom Lokalna koalicija za zapošljavanje u digitalnoj industriji, koji će se održati 26. ožujka 2014. u 11 sati u Centru tehničke kulture Rijeka (Školjić 5d). Okrugli stol organizira se u sklopu europske kampanje Get online week 2014 u suradnji s Telecentrom.

Cilj okruglog stola je okupiti dionike iz javnog, privatnog i civilnog sektora kako bi se pokrenula lokalna koalicija za provedbu Digitalne Agende koja je integrirana u strategiju Europa 2020. Želimo se kao Lokalna koalicija uključiti u Grand Coalition for digital jobs što je neformalna EU inicijativa međusektorskog partnerstva za zapošljavanje u digitalnoj industriji. Preko ove inicijative povezujemo se s Telecentre Europe i Media and Learning Association, dvije međunarodne organizacije registrirane u Belgiji, koje nam mogu biti partneri u razvojnim projektima i to direktno ili putem organizacija članica. Osnivanjem lokalne koalicije otvaramo si pristup informacijama, partnerstvima i inovacijama na području digitalnih i kreativnih industrija."

Već je iz poziva i opisa događanja bilo jasno da Centar tehničke kulture Rijeka pokušava stvoriti Lokalnu koaliciju za zapošljavanje u digitalnim industrijama, što nam je u kratkom razgovoru za Magazin potvrdila i koordinatorica razvojnih programa Zagorka Prce. Na samom događanju, CTK je pružio okvir razgovora, dok je glavnu riječ vodio Žarko Čižmar iz Telecentra Hrvatska, koji je kroz prezentaciju iznio zanimljive podatke poput činjenice da se na razini EU-a očekuje manjak od 900 000 ljudi u području digitalnih industrija zbog čega je potrebna što brža reakcija obrazovnog sustava. Čižmar je istaknuo i važnost razvoja medijske pismenosti koja je u Hrvatskoj potpuno zanemarena. U prikazanim promotivnim filmovima pak, redali su se čelnici uglavnom svjetskih korporacija pa je upravo taj faktor generirao pravu iskru, koja je događanje izdigla iznad sfere protokolarnosti. Kako bismo razumjeli, potrebno nam je malo konteksta – naime, među prisutnima prepoznali smo predstavnike medija, Grada i ostalih formalnih struktura, ali praktički ni jednog poduzetnika ili odgovornije lice koje se digitalnim industrijama i zapošljavanjem doista bavi. A ipak govorimo o lokalnoj koaliciji za zapošljavanje, zar ne?

Nakon poslušanog, burno je reagirao Davor Pasarić iz Kreativnog odjela, jedan od rijetkih prisutnih poduzetnika, koji je zaključio da predloženo izgleda kao velika vrša europskih kompanija koje žele da "mi tu nešto obrazujemo, a da oni to pobiru" kao jeftiniju radnu snagu. Digitalne industrije nemamo, rekao je Pasarić, beskompromisno se osvrnuvši i na projekte Europske unije koji, prema njegovom dojmu, nisu usmjereni na prave inovacije i razvoj pametnih ljudi, nego prečesto na proizvode koji nikome ne trebaju.

Pasarić je zvučao jako dobronamjerno pa smo napustili CTK vjerujući da će agilna ekipa znati posložiti stvari prema iskustvima korisnika jer, kritike na stranu, donošenje odgovarajućih strategija i uspostavljanje partnerstva jedan su od načina konkurentnosti unutar EU-a i pozicioniranja prema kanalima financijskih tokova.

Čekao nas je odaziv na drugi poziv.

"Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na okrugli stol na temu razvoja kreativnih industrija u Rijeci, koji će se održati u srijedu, 26. ožujka s početkom u 17 sati u bivšem poslovnom prostoru "Bernardi" u ulici Ivana Grohovca 2.

Cilj ovog susreta je okupiti različite dionike kako bismo zajednički razmotrili neke od mogućnosti i uvjeta za razvoj kreativnih industrija u Rijeci.

Na okruglom stolu govorit ćemo o programu "Republika: platforma za razvoj lokalnih kreativnih industrija", sastavnom dijelu strategije Grada Rijeke u području kreativnih industrija, i planiranim aktivnostima u 2014. godini vezanim uz taj program, te o budućnosti coworking modela i mogućim načinima upravljanja novim prostorom u ulici Ivana Grohovca.

Predstavit ćemo, također, projekt jačanja poduzetničkih kapaciteta sektora kreativnih industrija na prekograničnom području „Creative Start up“, koji je odobren u okviru programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007-2013, a u kojem je Grad Rijeka vodeći partner.

O strategiji Grada Rijeke i upravljanju novim prostorom govorit će Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu, projekt „Creative Start-up“ predstavit će voditeljica projekta Irena Kregar Šegota, savjetnica za međunarodnu suradnju u Odjelu za kulturu.

Gosti predavači, ujedno i moderatori rasprave, bit će Marko Radenković, voditelj Nove iskre u Beogradu te Matija Raos, jedan od inicijatora i voditelja programa Coworking Croatia.

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na adresu kultura@rijeka.hr"

Prije svega, nešto moramo zamijetiti. Svi vrlo dobro znamo da u Rijeci godinama postoji svojevrsni fetišizam na prazne prostore u kojima je propao neki oblik poslovanja. Prvo su propadale tvornice pa smo u Torpedo išli na Urbanov koncert, Carminu Buranu, a onda su počeli propadati i ugostiteljski i trgovački objekti poput Buddha Bara, Palacha, Bernardija... Prva dva su već ispucala svoju kvotu okupljanja znatiželjnika, a sada se može učiniti da je red došao na trećeg – Bernardija. I, kao što smo očekivali, puna sala. Na prvi pogled, primijetili smo šarolikost zanimanja prisutnih – našli su se tu freelanceri, poduzetnici, zaposlenici javnih ustanova, članovi kulturnih udruga... To nas ne čudi jer, osim zanimljivosti proučavanja prostora, predviđeni program zvučao je obećavajuće i inspirativno.

Nakon što je pročelnik za kulturu Ivan Šarar kroz motivacijski govor sažeo izrečeno u pozivu i postavio okvire razgovora, Irena Kregar Šegota informirala nas je o projektu Europske unije Creative Start-up. Naime, dobivena je značajna svota novaca za razvoj baze lokalnih kreativnih industrija i nadamo se da neće biti utrošeni onako kako je Pasarić sugerirao na raspravi u CTK-u: na nešto beznačajno i napravljeno reda radi.

Slijedila su izlaganja ljudi koji su u cijeloj regiji jedni od važnijih autoriteta za pitanja coworkinga. Matiju Raosa dobro znamo, još ljetos smo razgovarali s njime u Magazinu, družimo se i na DeVos edukaciji za menadžere u kulturi te možemo posvjedočiti da je riječ o čovjeku koji dobro slaže temu i spretno koristi teoriju povezujući je s praksom. S obzirom da je Coworking Croatia prije svega inicijativa koja potiče razvoj svijesti o takvom načinu rada, možemo reći da su u tome uspješni.

Radenković je drugačija priča ̶ agilan mladić iz Beograda koji iza sebe ima rezultat stvaranja Nove iskre, dizajn inkubatora i coworking prostora. Svojim je primjerom posvjedočio koliko je priča zapravo složena, što uopće znači prepoznati i motivirati zajednicu, pronaći poslovne partnere... Ma koliko god Radenković bio duhovit i simpatičan predavač, postalo je jasno da priča o coworkingu nije bajka, već mukotrpan rad.

Nakon službenog programa uslijedio je razgovor u prosudbi kvalitete kojeg ne treba biti prestrog s obzirom da je to bio prvi susret na tu temu, postavljeni su temelji problema i pokazano da zanimanje zajednice postoji. Ono što je ipak bilo indikativno je činjenica da su u prvom planu s upitima i opaskama bili uglavnom ljudi vezani uz kulturu, manje ili više klasičnu, poduzetnu i neovisnu, ali opet uz kulturu. Sjetimo se situacije u kojoj na stolu u CTK-u gotovo da nije bilo poduzetnika ili freelancera u kreativnim industrijama. Ovdje nailazimo na drugu krajnost – bilo ih je, ali su mahom šutjeli. I to zapravo ne čudi s obzirom da inicijativu pokreće Odjel za kulturu te da se da se o prostorima propalih poslova gotovo nikada više ne govori u kontekstu lokalne ekonomije, već isključivo kulture.

U konačnici se ipak pokazalo da je coworking o kojem se ovdje razgovara prije svega premazan željom za poduzetništvom u posebnim područjima stvaralaštva, željom za profesionalnim individualcima radom usmjerenima na tržište i izvoz, ali da ne isključuje kreativne kapacitete onih koji su nešto manje tržišno i poduzetnički orijentirani. Vrtić, kako je priča radno nazvana, prije svega je priča o novoj ekonomiji za koju se postavlja pitanja postoji li lokalno već sada u određenim obrisima te u kojim će se smjerovima razvijati u budućnosti. Dizajneri svih vrsta (web, produkt...), developeri videoigara, softveraši, IT, video i audio stručnjaci, fotografi, novinari, CM-ovi, najrazličitiji izdavači (portala, knjiga, časopisa...); svi čine jedinstveni sektor koji se obično svrstava u kreativne industrije, prepoznate kao jedan od pokretača svjetskog gospodarskog razvoja. No, ono što je prava tema u kojoj se krije odgovor na pitanje može li coworking projekt u prostoru Bernardija uspjeti je postoji li lokalna svijest o pripadnosti globalnoj kreativnoj klasi. O ostalim uvjetima koje grad mora imati da bi mogli govoriti o razvoju kreativnih industrija da i ne govorimo. Richard Florida, jedan od relevantnijih autora o temi, tako tvrdi „The key to understanding the new economic geography of creativity and it's positive effects on economic outcomes is what I call the 3T's of economic development: technology, talent and tolerance.” Iako smo vjerojatno skloni na prvu reći da Rijeka ima sva tri T, stanimo i razmislimo ponovo jer se o njima u ovom kontekstu ne govori na način potreban lokalnom političkom diskursu, već znatno dublje. Potrebne su nam upravo takve kvalitetne analize, a malo manje djelovanja po intuicijama i kratkoročnim interesima.

Konačan zaključak "kreativne" srijede je da se sljedećih godinu dana može raspravljati o modelu funkcioniranja Vrtića te ispitivati uopće potrebe, strukturu i motiviranost lokalne zajednice. A potonja je upravo ključna u ozbiljnom projektu jer govorimo o „coworkingu, a ne cospaceu”, kako je dobro primijetio web arhitekt i IT poduzetnik Marko Žmak. Dosadašnje nas iskustvo uči da smo općenito skloniji diviti se takvim mjestima u Berlinu nego loviti lokalne prilike na putu iskorištavanja kojih se obično izgubimo u sukobima, siromaštvu, egoizmu, malodušju, ljubavi i mržnji prema Gradu, vlastitim ambicijama i sklonostima, svim komplikacijama koje proizlaze iz činjenice loše posloženosti odnosa javne uprave, ekonomije i kulture...

Sam koncept kreativnih industrija već po sebi ima priličan broj kritičara, prvenstveno društveno-humanističkih teoretičara, koji su u njemu skloni gledati novu zvjerku neoliberalizma, marketinšku prevaru ili način zavađanja mladih. Vjerojatno u pojedinim točkama imaju i pravo, iako nije previše jasno zašto se na temelju specifičnih teoretsko-ideoloških shvaćanja želi obezvrijediti cijeli jedan sektor ekonomske djelatnosti, koji ljudima pruža bazu svakodnevnog življenja.

Istina, kreativne industrije su možda malo manje šarmantne od klasične umjetnosti ili slobode nezavisne kulture, ali nitko nikad ni nije rekao da je posao savršeno ugodan. "Samo" da se uz pomoću njega živi i da se koliko god bilo teško dođe do osobnog zadovoljstva. Pa gledamo Mad Men.

1:35