Predstavljanje knjige ''Babin kunšenj'' Roberta Radoševića

U ponedjeljak, 23. studenog u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka bit će predstavljena knjiga ''Babin kunšenj'' autora Roberta Radoševića. Knjigu će uz autora predstaviti Slaven Bertoša, Natalija Grgorinić, Ana Lorencin i Marija Peruško. 

U ovoj vrijednoj knjizi, „libru od fameje“, napisanom medulinskom čakavicom, na interdisciplinaran način, kroz lik babe Kate autor podrobno opisuje ne samo svoju obitelj, već prisjećajući se njezinih mnogobrojnih priča čitatelje upoznaje i s nizom važnih i zanimljivih, ponekad i zaboravljenih, detalja iz prošlosti Medulina. „Babin kunšenj“ knjiga je sjećanja na davno djetinjstvo, na babu Katu, dobrotu i požrtvovanost jedne istarske žene, majke, bake, prabake, na njezinu žensku snagu, hrabrost i odlučnost. No, ona je i zapis i svjedočanstvo o suvremenosti, o našoj težnji da razumijemo one koji su nam prethodili, da im izrazimo zahvalnost na svemu što smo od njih primili. Premda će nam ovo dragocjeno djelo vjerojatno pobuditi nostalgiju za prošlim vremenima, njegov cilj nije povratak u prošlost ni tuga za njegovim protokom. Naprotiv, njegov je zadatak potaknuti čitatelje da svijet oko sebe počnu aktivno mijenjati nabolje, da nauče iskreno si željeti dobro, da shvate da nismo bespomoćni jer imamo jedni druge. 

Autor izvrsno poznaje „našu domaću besidu“; iako spominje ljude kojih više nema, dobro pamti i čitateljima prenosi njihov govor i običaje pa je neosporno da ova knjiga značajno obogaćuje mjesni jezični korpus. Uz to, predstavlja i važno djelo medulinskog kulturno-povijesnog nasljeđa te neospornu vrijednost koju ostavljamo budućim generacijama.  

O sudionicima 

Robert Radošević rodio se u Puli 12. listopada 1964. Osnovnu školu završio je u Medulinu. Srednju, pripremni stupanj  završio je u Tehničkoj školi u Puli, a završni stupanj u Poljoprivrednoj školi u Poreču, smjer vrtlar-hortikulturist. Radio je u struci u poduzećima Istrasjeme i Agroprodukt te u Kaznionici u Valturi kao državni službenik. U mirovini je od 2014. 

Proučava kulturno-povijesno nasljeđe Medulina, s posebnim osvrtom na tradicijski segment, a Babin kunšenj njegova je prva kniga.

Prof. dr. sc. Slaven Bertoša rodio se 13. ožujka 1967.  u Puli, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Università „Ca’ Foscari” u Veneciji. Pohađanjem predavanja na Università per Stranieri u Perugi usavršio se u poznavanju talijanskog jezika, književnosti, povijesti i kulture. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio je magistarski rad i doktorsku disertaciju. Redovitim profesorom u trajnom zvanju, najmlađim u Republici Hrvatskoj na polju povijesti, izabran je 2013. Glavno područje njegova znanstvenog i stručnog interesa odnosi se na istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, vjerskih, a posebice migracijskih i kolonizacijskih prilika u Istri i na Kvarneru u srednjem i novom vijeku, s posebnim osvrtom na matične knjige, toponimiju i antroponimiju, napuštena naselja, kulturno-povijesne spomenike te tradicijsko nasljeđe. Već više od 30 godina obavlja istraživanja u mnogim bibliotečnim i arhivskim fondovima u zemlji i inozemstvu. Zaposlen je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, predaje na studijima povijesti, kulture i turizma te razredne nastave, a 11 godina bio je i vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Rijeci. Gostujući je profesor na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Zadru i Kopru. Bio je voditelj i suradnik niza projekata, član je mnogih stručnih udruga i uredničkih vijeća domaćih i međunarodnih časopisa, a također i suradnik gotovo svih znanstveno-stručnih edicija s polja povijesti u Hrvatskoj. Voditelj je niza znanstveno-stručnih skupova, urednik pripadajućih zbornika i radova te ostalih knjiga. Istaknuo se i kao sudionik predstavljanja mnogobrojnih izdanja; recenzent je knjiga, članaka te znanstvenih i stručnih projekata. Autor je 11 knjiga i više od 550 bibliografskih jedinica, uglavnom izvornih znanstvenih i preglednih radova. Nastupio je na stotinjak znanstvenih skupova. Dobitnik je Zlatne povelje Matice hrvatske te „Nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci” za znanstveni i nastavni rad. Počasni je građanin Općine Barban. 

Marija Peruško, rođena Lorencin, rodila se 1940. u Medulinu, gdje je završila osnovnoškolsko obrazovanje. God. 1960. završila je Učiteljsku školu u Puli, a 1967. diplomirala Razrednu nastavu na Pedagoškoj akademiji u Puli. Sedam godina radila je u osnovnoj školi u Smoljancima, 13 godina u osnovnim školama „Vladimir Gortan“ i „Bratstvo i jedinstvo“ u Puli. God. 1978. vratila se u Medulin i zaposlila u tamošnjoj osnovnoj školi. Umirovljena je 1992. 

Autorica je Rječnika medulinskoga govora (Medulin, 2010.), Frazeološkog rječnika medulinskoga govora (Medulin 2018.) te zbirke pjesama Pomireno vrime (Medulin 2021.). 

Također je sudionica tradicionalnih susreta čakavskih pjesnika Verši na šterni te Marijada, susreta pjesnikinja po imenu Marija.

Ana Lorencin rodila se 18. ožujka 1980. u Puli, a odrasla je u Medulinu, gdje je završila osnovnu školu. Nakon Srednje škole za trgovinu i turizam u Puli upisala je Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Odsjek za razrednu nastavu. 

No, spletom životnih okolnosti, ali i vlastitih afiniteta, njezin profesionalni put kreće u smjeru vizualnih umjetnosti. S 24 godine počinje raditi u tvrtki za grafički dizajn i tisak, gdje se oblikuje njezin profesionalni interes prema dizajnu, oblikovanju knjiga i fotografiji.Taj spoj grafičke struke i fotografije prerasta u profesiju kojom se uspješno bavi više od 20 godina. Iza sebe ima brojne realizirane projekte, tiskana izdanja, grafička oblikovanja te niz skupnih i samostalnih fotografskih izložbi. 

Spajajući dizajn i fotografiju, vizualnom izražavanju pristupa kao načinu promatranja svijeta i bilježenja priča koje nas okružuju, što nastoji prenijeti i u svoj rad kao grafička urednica.

Natalija Grgorinić rodila se 1974. u Puli. Živi u Ližnjanu sa suprugom Ognjenom Rađenom (1975.) s kojim piše i objavljuje zajedno već nekoliko desetljeća. God. 1999. diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sa suprugom je pohađala i završila magistarski studij iz kreativnog pisanja na Otis College of Art and Design u Los Angelesu (2005.) te su napisali i obranili doktorsku tezu na temu teorije književnog autorstva na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu, u SAD-u (2012.).

Od 1993. do 2003. radili su kao suradnici i/ili urednici u nizu domaćih časopisa (Vijenac, Studentski list, Glas Istre, Večernji list, Jutarnji list i dr.).  Objavljivali su prozu, ukupno preko 20 kratkih priča i ulomaka romana, u Vijencu, Republici, Novoj Istri, Mogućnostima i dr. Pokrenuli su i uređivali Admit Two, internetski časopis za književnu suradnju – od 2004.  do 2008. te književni portal ZiN Daily (od 2016.), u sklopu kojih su promovirali književni rad preko 250 književnika iz Hrvatske i svijeta.

Od 2010. u Ližnjanu vode Knjižnicu i književno svratište Zvona i nari, gdje su ugostili preko 250 kolega iz Hrvatske i cijelog svijeta s kojima su organizirali preko 300 javnih programa posvećenih promoviranju književnosti. Kao urednici osmislili i uredili, u razdoblju od 2005. do 2020., preko 30 izdanja proze i poezije na hrvatskom i engleskom jeziku. Pokrenuli su Biblioteku Brnestra, gdje objavljuju radove pisaca iz svoje neposredne zajednice u sklopu projekta: „Ližnjan – selo knjige.“  Prevode s engleskog i na engleski jezik.

Objavili su veći broj romana, priča i slikovnica, među njima Raj (Poreč 2001.), Utjeha južnih mora (Pula 2009.), Škura, škura boška, zajedno sa sinom Ljubomirom (Ližnjan 2015.) te Joso (Ližnjan 2023.).

Roman Putanje (Ližnjan 2014.) uvršten je među 11 polufinalista Tportalove nagrade za najbolji roman u 2014./2015. Dobitnici su niza potpora, nagrade i javnih priznanja. Članovi su Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca, Matice hrvatske te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.