Radionica kreativne nostalgije: Obiteljska arhiva kao polazište za stvaranje novih ljetnih uspomena

U srijedu 17. 6. u 18 i 30 sati u sklopu programa "Radno čitanje" u Gradskoj knjižnici Rijeka (art-kvart Benčić) održat će se radionica kreativne nostalgije: obiteljska arhiva kao polazište za stvaranje novih ljetnih uspomena, kao dio predstavljanja knjige "Plave kute idu na more". 

Kako nastaju značenja koja upisujemo u stare obiteljske fotografije? Što iz ljeta arhiviranih u fotoalbumima želimo prenijeti u sadašnjost, a što ostaviti u prošlosti?

Prijave se primaju putem obrasca ovdje. 

Kroz ovu radionicu istražit ćemo obiteljske arhive kao mjesta u kojima se skrivaju sjećanja i priče. Polazeći od fotografija iz obiteljskih albuma, promišljat ćemo na koje načine one oblikuju naše predodžbe o prošlosti te kako nostalgija može postati kreativni alat za stvaranje novih iskustava.

Fotografije iz albuma nadogradit ćemo fotografijama nastalima tijekom radionice, spajajući stare i nove prizore u kolaže – proširene razglednice između prošlosti i budućnosti. Kroz proces stvaranja otvorit ćemo prostor za dijalog između različitih generacija u kojem nostalgija postaje inspiracija i resurs za stvaranje novih uspomena.

Voditeljica radionice:

Ana Orlić (1992) riječka je arhitektica i fotografkinja. Nakon magisterija na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, sudjelovala je na raznim fotografskim radionicama i završila školu umjetničke fotografije Drugi kadar u Zagrebu, a trenutno pohađa diplomski studij fotografije na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Kroz Društvo arhitekata Rijeka i njegovu Sekciju od 2018. vodi niz edukativnih i stručnih programa vezanih uz arhitekturu i kulturu prostora.

Autorski susret uz koji je vezana radionica: 

U četvrtak 11. 6. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka gostuje dr. sc. Ana Rajković Pejić s intrigantnom knjigom i temom "Plave kute idu na more". 

"Plave kute idu na more jedinstvena je knjiga u našoj historiografiji pa je zbog toga važan doprinos povijesti radništva koja kod nas već desetljećima ne postoji niti se itko sustavno bavi tim važnim segmentom modernizacije društva, životima milijuna koji su bili tvornički radnici i izvukli zemlju iz agrarne u (polu)industrijaliziranu. U zemlji bez industrije, koja je gotovo isključivo orijentirana na turizam, ovo je knjiga koja pokazuje današnjim generacijama kako su njihovi preci često prvi put počinjali putovati, kako su se oni koji su zarađivali malo mogli prvi put uputiti na more, otići na odmor, kako su oni koji si to financijski nisu mogli priuštiti ili nisu imali poticaja odlazili na izložbe ili koncerte. Osim povjesničarima, knjiga je važno vrelo informacija onima koji žele saznati kako se nekada živjelo i koji žele razumjeti zašto su nekada skromni radnici, majstori, čistačice imali živopisna sjećanja na more, neke krajeve, kompozicije ili pjevanje u zboru.", iz recenzije Tvrtka Jakovine. 

Prijave za sudjelovanje se primaju putem obrasca ovdje.

Ana Rajković Pejić diplomirala je hrvatski jezik i književnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2007. godine. Godine 2020. doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine. 

Od 2019. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dvaju svjetskih rata. Objavljivala je u domaćim znanstvenim časopisima i zbornicima (Scrinia Slavonica, Historijski zbornik, Časopis za suvremenu povijesti, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, Politička misao, Treća, 1914. Prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice – VDG Jahrbuch, Brak, zakon i intimno građanstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi – zbornik 14. znanstvenog skupa Dani Marije Jurić Zagorke, itd.), te u međunarodnim publikacijama kao što su Südosteuropäischer Hefte (Berlin, 2015.) i Social Democracy and State Foundation (Bonn, 2019.). 

Suautorica je studije Povijest neostvarenih mogućnosti. Socijaldemokracija i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.-1921.) te autorica publikacije Širenje bludnih ideja u Slavoniji. Pojava anarhističkih ideja u radničkom pokretu Slavonije (Što čitaš, 2016.). Usavršavala se na međunarodnim seminarima, poput onoga o Holokaustu u Yad Vashemu (Izrael, 2012.). Izlagala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama (Osijek, Zagreb, Pula, Rijeka, Sarajevo, Beograd, Limerick, Beč, Klagenfurt itd.). Održala je brojna javna predavanja, aktivno sudjelujući u manifestacijama kao što je festival povijesti Kliofest. Jedna je od organizatorica godišnjeg znanstvenog skupa Isti rod različite sudbine te znanstvenog stručnog kolokvija „Od buntovnika do turista, sportaša i pjesnika. Svakodnevica radnika tvornice ‘Đuro Đaković’ u kasnom socijalizmu“ (2021.) Objavila i knjigu Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (DAF, 2021.) 

Dobitnica je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu „Vjekoslav Klaić“.

Članica je Upravnog odbora Centra za ženske studije u Zagrebu te predavačica u obrazovnom programu Centra za ženske studije.

Gradska knjižnica Rijeka kao program razvoja publike u kulturi 2026. godine  uz podršku MInistarstva kulture i medija RH oblikuje program naziva “Radno čitanje vol. 2., program poticanja čitanja za obrtnike, samozaposlene i mlade profesionalce” fokusom usmjeren na razvoj čitateljske publike na temelju dijela naslova liste A i B Ministarstva kulture i medija RH, a u populaciji koja je prepoznata kao podzastupljena u suvremenom svakodnevnom čitateljskom životu, a to su obrtnici/ce, općenito samozaposlena populacija te posebno mladi profesionalci. Partner u programu je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije. Autorica vizualnog rješenja programa je Elena Kiss.