Radno čitanje: predavanja "Kritizirati kritičara" Nenada Ivića i "Od „sapere aude“ do idiokracije" Snježane Prijić - Samaržije

U sklopu programa "Radno čitanje" Gradske knjižnice Rijeka, a s pozadinom knjige "O glupanima, idiotima i glupim idiotima" Larsa Fr. H. Svendsena, u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se dva uz temu vezana predavanja. U 18 sati predavanje s naslovom "Kritizirati kritičara" održat će Nenad Ivić, a u 19 sati "Od„sapere aude“ do idiokracije" Snježana Prijić - Samaržija. 

Prijave za događanje primaju se putem obrasca ovdje.

Nenad Ivić: Kritizirati kritičara

Što je kritika? Povijest kritičkog odnosa od Grka kroz primjere: uspostava mjerodavnih priča (Ilijada, Odiseja, Biblija), kritika oštroumnim dosjetkama (XVII. stoljeće); oznanstvenjivanje svijeta i kritika. Današnjica: rasap mjerodavnih priča i kritika kao neupitan stav: zdrav razum. Genealogija pojma kao kritika kritike.

Nenad Ivić je profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u miru i honoris professor Sveučilišta u Rijeci. Bavi se antičkom i srednjovjekovnom historiografijom, teorijom, književnošću i glazbom. Posljednja njegova knjiga je Građanski rat riječi. Književnost i povijest (Zagreb: Mizantrop 2021).

Snježana Prijić - Samaržija: Od „sapere aude“ do idiokracije

Oslanjajući se na esej Larsa Svendsena O glupanima, idiotima i glupim idiotima, glupost shvaćam kao neodgovoran odnos prema znanju. U izlaganju,  polazim od dijagnoze krize prosvjetiteljskog ideala, koji je Kant sažeo u poziv da se hrabro služimo vlastitim razumom (sapere aude). Ta se kriza danas očituje kao kultura neznanja, a obuhvaća različite oblike intelektualne neodgovornosti, anti-intelektualizma, prezira prema knjiškom znanju i stručnjacima, uvjerenje da svatko može „sam povesti svoja istraživanja“ i imati vlastitu istinu pa sve do organiziranih pseudoznanstvenih pokreta i poricanja znanosti.

Epistemologija neznanja, koja sustavno istražuje oblike i uzroke neznanja, razlikuje neznanje kao puko nepoznavanje činjenica od arogantnog i bahatog neznanja koje sastoji se u odbacivanju i omalovažavanju stjecanja znanja. Upravo je potonje posebno pogubno u digitalnom dobu i dobu generativne umjetne inteligencije koje hrani intelektualni egoizam i precjenjivanje vlastitih sposobnosti, ali i preferira zaštitu grupne pripadnosti pred traganjem za znanjem.

Središnje je pitanje kako smo došli do stanja koje se sve češće označava pojmom vladavine neznalica - idiokracijom. Jesu li za njega odgovorni isključivo neuki i iracionalni pojedinci kako smatra Svendsen? Ili iza njega stoje i društveni i strukturalni uzroci? Cilj je pokazati da 'glupi idiotizam' nije samo individualna mana. Ona je i simptom ‘neprijateljskog’ epistemičkog okruženja koje potiče poricanje znanosti intelektualnih vrlina.

Snježana Prijić - Samaržija, redovita je profesorica na Odsjeku za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Područje istraživačkog interesa je socijalna filozofija, politička epistemologija i primijenjena etika. Bila je među osnivačima Odsjeka za Filozofiju na Filozofskom fakultetu i njegova prva pročelnica, prva je ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a jedna je osnivača i direktora Centra za napredne studije Jugoistočne Europe. Bila je rektorica Sveučilišta u Rijeci u dva mandata, a prije toga osam je godina bila prorektorica za studente i studije. Kroz šesnaest godina aktivnog sudjelovanja u upravljanju Sveučilištem, bila je i još uvijek jest članica niza europskih upravljačkih tijela i projekata, te ekspertica u brojnim nacionalnim i međunarodnim tijelima vezanim uz visoko obrazovanje i znanost. Prijić - Samaržija posebno se bavi temom demokratske misije sveučilišta i građanskom misijom obrazovanja i znanosti, te strategijama transnacionalne i međusektorske sektorske suradnje sveučilišta u kontekstu izazova budućnosti.

O projektu: 

Gradska knjižnica Rijeka kao program razvoja publike u kulturi 2026. godine  uz podršku MInistarstva kulture i medija RH oblikuje program naziva “Radno čitanje vol. 2., program poticanja čitanja za obrtnike, samozaposlene i mlade profesionalce” fokusom usmjeren na razvoj čitateljske publike na temelju dijela naslova liste A i B Ministarstva kulture i medija RH, a u populaciji koja je prepoznata kao podzastupljena u suvremenom svakodnevnom čitateljskom životu, a to su obrtnici/ce, općenito samozaposlena populacija te posebno mladi profesionalci. Partner u programu je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije. Autorica vizualnog rješenja programa je Elena Kiss.