Čitateljski klub: upute za voditelje

OD ŽELJE DO KLUBA

Želiš osnovati svoj čitateljski klub? Prije svih uputa, moraš si postaviti niz pitanja i sam/a na njih naći odgovore. Takvi će odgovori biti tvoja osobna nit vodilja u osnivanju kluba.

Kakav klub želim? Za djecu, za mlade, klub svojih vršnjaka, klub starijih osoba? Ženski, muški, mješoviti? Klub u kojem će se čitati samo fantastika, samo krimići, samo kvalitetna književnost koja nije osobito popularna, sve opcije otvorene, bez granica? Koliko sam spreman/spremna odvojiti vremena za klub? Jesam li svjestan/svjesna da to nije samo dva sata mjesečno koliko traje rasprava, da treba uložiti vrijeme i volje u ...

traženje knjiga za raspravu
čitanje knjige s olovkom u ruci (ponekad i dvostruko čitanje)
sortiranje motiva, ideja, teza u logički slijed za raspravu
e-mail komunikaciju s članovima između dviju rasprava
brigu o facebook grupi
e-mail komunikaciju s knjižničnim odjelima i ograncima u organizaciji knjiga za klub
…

KAKO PRIVUĆI ZAINTERESIRANE?

Kad odlučiš kakav klub želiš (koju kategoriju ljudi, kakvu književnost...), razmislit ćeš o načinu na koji oglasiti osnivanje kluba. Na kojim se mjestima kriju potencijalni članovi, na koje načine takvi članovi obično dolaze do informacija...? Možda se studenti kriju po fakultetima, mladi po raznim udrugama, nezaposleni po HZZ-u...?

KAKO OSNOVATI KLUB?

Nakon okupljanja potrebnog broja članova za osnivanje kluba, s knjižnicom dogovoriš termin za prvi sastanak i pozoveš zainteresirane. Na prvom sastanku dogovore se svi osnovni detalji potrebni za održavanje rasprava: fiksni termin (najbolje je odabrati uvijek isti dan i sat u mjesecu), mjesto, knjiga za prvo čitanje, zadaci uz čitanje, pravila posudbe knjiga...

ULOGA VODITELJA

Najčešće je voditelj kluba ujedno i moderator rasprava, ali to ne mora biti pravilo. Poneki klubovi brojem članova prerastu sami sebe pa se dijele u grupe. Takvi klubovi imaju jednog voditelja kluba i nekoliko moderatora rasprava, među kojima je i voditelj.

Moderator brine da rasprava ima glavu, tijelo i rep, no to ne smije biti formalno uočljivo, ljepota rasprava čitateljskih grupa je u „nevidljivosti“ forme, u fluidnosti rasprave, u nadovezivanju dojmova, mišljenja, argumenata, teza, antiteza, sinteza… Cijeni se ležernost i otvorenost, a digresije su briga moderatora – treba ih znati pravovremeno vraćati u sedlo.

Osim što brine o pripremi rasprave, o svojim članovima i knjigama, voditelj kluba mora brinuti o pravodobnom informiranju knjižničnih odjela i ogranaka o aktualnom izboru knjige za klupsko čitanje. Održavanjem veze s odjelima i ograncima omogućava lakšu i sigurniju dostupnost knjiga članovima kluba.

Što se tiče ostalih, manjih zadataka, nije nužno da voditelj sam brine o svemu što je potrebno za održavanje dobrog kluba. Bitno je da ima pregled nad svime, ali može podijeliti zadatke članovima kluba koji će biti dovoljno odgovorni da brinu o njima. No, naravno, tek nakon što bude dovoljno siguran na koga se uistinu može osloniti.

TKO BIRA KNJIGE KOJE SE ČITAJU U KLUBU?

Evo primjera raspodjele zadataka. Prema dogovoru. Dobro je da u početku postojanja kluba knjige predlaže voditelj, a dobro je i da se s vremenom i članovi kluba motiviraju za to. Važno je na kraju svakog sastanka jasno definirati od koga se očekuje da za idući put pripremi prijedloge naslova. I važno je da svi budu svjesni činjenice da broj trenutno slobodnih primjeraka knjiga mora zadovoljiti sve članove kluba.

KAKO ODLUČITI KOJE KNJIGE PREDLOŽITI ZA IDUĆE ČITANJE?

Daj si vremena za istraživanje. Internet je jedan od poligona za to. Zatim, svakako, provedi neko vrijeme u knjižnici, pretražuj, traži među knjigama neku koja će te privući, pitaj knjižničar(k)e što je novog pristiglo, što je staro zaboravljeno, a dobro... Što izabrati za klub - birati raznolike stilove pa s vremenom utvrditi koji najbolje „leže“ klubu ili konstantno šarati zbog različitih čitateljskih ukusa članova? Najbolje je prilagoditi izbor senzibilitetu kluba, a to se iskristalizira s vremenom.

Kod biranja naslova valja imati na umu i hoće li knjiga biti dobra za raspravu. Za početak, dok se članovi ne upoznaju, bolje je birati knjige koje baš „zovu“ na raspravu, a kasnije mogu doći u obzir i naizgled manje „raspravljivi“ naslovi. Kod biranja naslova valja paziti i na tehnički detalj: dobavljivost, broj primjeraka knjiga u knjižnici.

Nakon što od mnoštva izabereš nekoliko naslova, izdvoji svoju hrpicu, sastavi popis knjiga koje ćeš predložiti na idućoj raspravi članovima svoga kluba. Još jednom provjeri broj raspoloživih primjeraka! Vodi evidenciju predloženih naslova – ako neki naslov nije „prošao“ ovaj put, a čini ti se važnim, probaj ga ponovno ponuditi nakon nekog vremena - možda će jednom biti u lošijoj konkurenciji i biti izabran!

ZAŠTO JE DOBRO VODITI DNEVNIK KLUBA?

Jer se puno različitih i vrijednih sadržaja sakupi tijekom vremena, i šteta je da to negdje ne ostane kao trag kojem ćemo se moći vraćati i koristiti u raznim prigodama. Dnevnik nam pomaže sjetiti se svega što ljudski um ne može popamtiti!

ŠTO BI BILO DOBRO BILJEŽITI U DNEVNIKU?

• popis članova kluba i promjene (napuštanja, priključivanja)
• datume održanih rasprava te autore i naslove knjiga o kojima se raspravljalo
• popis svih predloženih knjiga za rasprave
• srednju ocjenu kojom su članovi ocijenili knjigu nakon rasprave
• odabrane citate.

KAKO PRIPREMITI RASPRAVU PREMA PROČITANOJ KNJIZI?

• čitaj s olovkom u ruci
• tijekom čitanja bilježi teze za raspravu i domišljaj njezin tijek
• stvaraj liste ključnih motiva (i pratećih “upitnika”) poticajnih za raspravu
• bilježi lijepe misli – citate: označivanjem markirnim trakicama u knjizi, stvaranjem liste citata u posebnoj bilježnici/dokumentu
• izdvajaj posebno zanimljive ulomke za glasno čitanje, ulomke koji mogu potaći raspravu (bilježi ih na isti način kao lijepe misli)
• nakon čitanja zabilježi opći dojam, dodatna razmišljanja potaknuta čitanjem
• mnoštvo dosadašnjih zabilješki kreni uređivati: stvaraj logički red motiva za raspravu, preslaguj teze i pitanja s ciljem stvaranja uvoda, tijeka rasprave i zaključka
• predvidi u sklopu rasprave i kratko upoznavanje sa životopisom autora i drugim djelima koje je napisao - pripremi skraćenu informaciju članovima grupe (uz izdvajanje posebno zanimljivih podataka)
• istraži i stvori popis romana slične tematike ovome odabranom za raspravu (2-3 naslova)
• nakon rasprave predvidi pisanje osvrta na raspravu i/ili prikaz knjige
• uz razgovor o romanu, dječjim se klubovima preporuča domišljanje raznolikih pratećih igara kojima se približava pročitano (da-ne, abc i znam - ne znam pitalice, igre pantomime, zagonetke, igre asocijacija…)
• igra nije isključivo pravo djece - moderator koji se odvaži i odraslima povremeno raspravu odluči začiniti nekom domišljatom igrom za um i opuštanje, shvatit će dobrobit ovog savjeta.

KAKO VODITI RASPRAVU?

• prije svega važna je dobra prethodna priprema
• početak sastanka prilika je za upoznavanje s eventualnim novim članovima ili jednostavno za kratko opuštanje prije rasprave
• razmjena dojmova o pročitanoj knjizi
• svaki član ocjenama od 1 do 5 ocjenjuje pročitanu knjigu prije rasprave, voditelj zapisuje ocjene
• vođenje rasprave – razgovora o pročitanome prema pripremljenim tezama/poticajima/natuknicama za raspravu
• zapamti: moderator moderira mišljenja svih sudionika rasprave, drži raspravu pod kontrolom, ne dominira pričom, već potiče sudionike
• pripazi da svaki član ima prostora za izražavanje svog mišljenja, ne dopusti da pojedinci preuzmu riječ, ali i ne forsiraj sramežljivije – pokušaj razviti osjećaj za sugovornike, biti svjestan svih oko sebe
• pripazi da se svačije mišljenje uvažava, bez uvreda, podizanja tonova
• moderator je i skretničar – kad krenu digresije, valja imati osjećaj za vraćanje rasprave na prave tračnice
• nakon rasprave knjiga se ponovno ocjenjuje – rasprava utječe na nas da ponekad promijenimo mišljenje – ta se ocjena upisuje u dnevnik
• prijedlozi naslova za iduće čitanje
• podjela zadataka članovima grupe.

PRAVILA?

"Nema pravila kad je rasprava u pitanju, osim da se uvažavaju različita mišljenja, dobrodošlo je argumentirano raspravljanje i vrijeđanje se ne tolerira.“ Tina Kovačić, voditeljica SČK-a
Ali tolerira se dobra atmosfera, bez nje nema dobrog kluba. I obratno.