Odjel za mlade Gradske knjižnice Rijeka 2022: u betonsko-kreativnom vrtlogu početka

S mladima smo radili, u različitim formatima i na različitim frontama od prvog dana 2022. godine. Sezonu su nekako prikladno otvorili zagrebački grafiti majstori koji su nam u Dječju kuću došli s fora izložbom. Normalno da smo ih zamolili i za potpis. Ali na pristojan način, naravno.

Prvu polovicu godine obilježila je suradnja sa studentima Akademije primijenjene umjetnosti u Rijeci koji su imali zadatak na primjeru Gradske knjižnice Rijeka, kao poslovnog subjekta, oblikovati promotivnu kampanju. Jedan od zadataka bio je upravo fokus na odjel za mlade za kojeg smo zamislili da već postoji. Radovi su bili odlični, puni zanimljive estetike i humora. Izdvajamo jednog posebnog duha...

Sve je bilo tako dobro da je završilo i izložbom na Korzu i na Sveučilišnom kampusu.

Cijeli okvir održavanja ovogodišnje Književne rezidencije Kamov stavili smo također pod okvir mladi - uvjet prijaviteljima na rezidenciju bio je da rade upravo radove s temama relevantnima za mlade. Da će tako i biti najbolje su dokazali književnici Mirta Maslać i Dinko Kreho.

Bilo je tu također raznih susreta, predavanja, radionica, ističemo ono Davora Buinjca o oblikovanju gradova za mlade koji je prilično kritički pričao i o odnosu tzv. "boomerske" generacije prema mladima. Sažetak je dostupan u našem Rasadniku ovdje.

Bila je tu i Književna nagrada Drago Gervais koja je otišla mladoj autorici Dori Šustić s romanom posvećenom mladenačkog iskustva studiranja i zaljubljivanja. "Pse" smo predstavili i u u zagrebačkoj Frakturi, a koliko vidimo pred autoricom je ljepa književna budućnost.

Kasno ljeto i jesen donijeli su pak kuliminaciju projekta “Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?, poligon za istraživanje i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade", podržanog od strane Ministarstva kulture i medija.

Riječ je bila prije svega o istraživanju ciljane populacije od 15 do 30 godina starosti, ali na jedan neobičniji način... Populacija mladih (15 do 30 godina starosti) nizom istraživanja i kvantitativnih podataka prepoznata je kao publika čiji odnos s čitalačkom kulturom i subjektima njenog osnaživanja poput knjižnica upravo u toj dobi postaje izrazito ograničen ili nepostojeći.

Jedan od uzroka je činjenica da knjižnice nemaju adekvatno dizajnirane usluge za mlade te ih ne uključuju u planiranje svog sadržaja, usluga, programa i sl. Grad Rijeka jedan je od hrvatskih gradova koji u svojim narodnim knjižnicama nema i nikad u povijesti nije imao integriran koncept odjela za mlade, kao posebnog segmenta posvećenog čitalačkoj kulturi, slobodnom vremenu i kreativnosti te publike.

Projekt je pratila mala kampanja, a za koju je zaslužna dizajnerica Diana Zubak, izabrana za angažman upravo na temelju rada u ranije spomenutom studentskom projektu.

Online anketno istraživanje među populacijom mladih provodilo se u periodu između 16.9. i 21.10. Cilj ankete bio je detaljno istražiti potrebe, želje, vizije ciljane skupine kako bi na kraju dobili kvalitetne podatke za daljnje što bolje formiranje sadržaja i aktivnosti za rad s mladima. Kroz anketu se detaljno ispitalo interese mladih, načine provođenja slobodnog vremena, konzumiranje kulturnih sadržaja, mišljenje o knjižnicama te očekivanja od budućeg odjela za mlade.

Ukupno je prikupljeno 576 odgovora.

Anketa je u mnogim segmentima odgovora na pitanja potvrdila neke već poznate prakse u vezi mladih i njihove percepcije knjižnica. Ukazala je na potrebu ulaganja dodatnog truda u promjenu poimanja knjižnica isključivo kao mjesta za posudbu knjiga i ispunjavanje formalnih obrazovnih obveza, kroz intenzivnije informiranje o različitim mogućnostima i uslugama koje knjižnica može pružiti mladima. Također, ukazala je na mnoge preferencije mladih po pitanju provođenja slobodnog vremena i očekivanja od knjižnice u smislu zadovoljavanja njihovih potreba. Analizom odgovora ciljane skupine, naslućuju se konkretne potrebe i želje, kao podloga za daljnje kreiranje novog knjižničnog odjela. Temeljni fokusni pravac koji se ukazao nakon analize odgovora čini kreiranje ugodnog i pristupačnog prostora za druženje i boravak mladih, s atmosferom koja je opuštena i privlačna.

Organizirane i provedene su ukupno četiri pilot aktivnosti za mlade u suradnji s lokalnim udrugama i pojedincima koji se bave mladima iz područja gaminga, inkluzije, glazbe i održivosti. Glavni cilj ovih aktivnosti bio je testiranje inovativnih modela i sadržaja kreiranih za specifičnu publiku mladih.

Prva pilot aktivnost - inkluzivna radionica organizirana u suradnji s Majom Ogrizović, voditeljicom i kreatoricom projekta Film svima! te promicateljicom inkluzivnih kulturnih praksi. Radionica je podrazumijevala gledanje i analizu kratkog inkluzivnog filma, prikaz primjera inkluzivnih kulturnih praksi (fokus na fond Knjiga svima) i u konačnici, kroz šetnju Dječjom kućom gdje se radionica održavala razmatrala se inkluzivnost samog prostora.

Druga pilot aktivnost - dizajnerska radionica koju je osmislio i održao Marin Nižić iz udruge Urbani separe. Radionica se održala u obliku interaktivne kritičke šetnje kvartom ‘’Benčić’’ s ciljem familijarizacije s tim prostorom, uz spontano fotografiranje i rađenje bilješki. Kao rezultat radionice nastao je niz vizuala uz popratni tekst - svojevrsni mini fanzin koji možete vidjeti ovdje.

Treća pilot aktivnost - gamersko-književni susret s Igorom Belanom (kreatorom gamerskog HCL.hr portala) i Vid Barićem (autorom, novinarem i urednikom kulture na Tportalu). Radilo se o književnom susretu tijekom kojega su naši suradnici razgovarali o relaciji između književnosti i video igara dok su istovremeno za vrijeme susreta pred publikom igrali na Playstationu igru Last of us. Ideja susreta bila je pokušaj redefiniranja klasičnog književnog susreta i prilagodba njegove forme specifičnoj populaciji mladih. Testiran je inovativni model književnog susreta koji integrira književnost i gaming.

Četvrta pilot aktivnost - glazbena radionica organizirana u suradnji s udrugom RiRock i Radio Rožom. Radionica je održana u kino studiju u Dječjoj kući, gdje su sudionici radionice uz podršku angažiranih suradnika snimali predloške za jingle budućeg odjela za mlade.

Rezultat provedenih pilot aktivnosti jest izrađen adaptirani model tematskih kreativnih radionica iz četiri ključna područja.

Nakon provedenih pilot aktivnosti i anketnog istraživanja organizirana je fokus grupa s mladima, oblikovana ciljano i po javnom pozivu, a koja je dodatno potvrdila već iskazane potrebe, očekivanja i želje ciljane populacije u vezi sadržaja, dizajna i atmosfere budućeg odjela za mlade. U daljnjem procesu oblikovanja i funkcioniranja odjela za mlade, nastojat će se implementirati model fokus grupa kao temelj participativnog modela programskog vijeća mladih.

U konačnici izrađena je strategija razvoja mlade publike Gradske knjižnice Rijeka i čitateljske kulture mladih u riječkoj regiji, s definiranim programskim ciljevima i aktivnostima, vrijednostima te narednim organizacijskim koracima, a sve navedeno prema artikuliranim potrebama, željama i vizijama ciljane publike, dobivenim kao rezultat provedenog projekta.

Finale projekta održano je 15.11. kada su predstavljeni rezultati projekta i potencijali budućeg odjela. A i ćakula je bila vesela.

A pričali smo o svemu nešto i za kamere. :)

Eto, toliko za ovu godinu, a sljedeće će nadamo se i ova krasota od prostora i zgrade koja je izgrađena ove godine biti spremna za neke nove ekipe. :)

I ponovimo - gurni nos gdje mu je mjesto!