Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
David Čarapina
Odrađuje petogodišnji akademski rok na FFRI-u uvjeren u produženje istog zbog dobrog ponašanja. Sportski novinar koji najmanje piše o sportu. Kao ljubitelj riječke košarke od 2016. godine nalazi se na popisu ugroženih vrsta. više

U drugom broju Dnevnika lansirne rampe donosimo kratka promišljanja o ulozi satelita u ratu, ponovo se okrećemo asteroidima, a na kraju, razmišljamo o Mjesecu u slučaju da asteroid slučajno dođe.

Dnevnik lansirne rampe je tjedni odabir vijesti iz svemira, o svemiru, a jednom i po svemiru. Ne možemo (još) slati dopisnike na druge planete (ili u druge sustave), ali možemo izložiti što nas je zaintrigiralo o tome.

I tako započinje svemirsko ratovanje

Dežurna novinarka Axiosa, Miriam Kramer, proteklog tjedna pozabavila se pitanjem budućnosti satelita, bilo na zemlji, bilo u zraku. Naime, pretpostavka je kako bi u bližoj budućnosti privatni sateliti mogli postati vojne mete, a raspravu je rasplamsala činjenica što se Ukrajina naslanja na satelitsku mrežu Space-X otkada im je Rusija presjekla veze. Uostalom, ruski ministar stranih poslova, Konstantin Vorontsov, istaknuo je kako bi u budućnosti mogli postati legitimne mete vojnih napada.

Naravno, stvari bi se vrlo brzo mogle zakomplicirati ako se dogodi sličan napad jer je SAD ekspresno, preko riječi tajnice Karine Jean-Pierre, kako će "koristiti sva sredstva na raspolaganju za istraživanje i pozivanje Rusije na odgovornost za takve napade." Ipak, trenutni razgovori ukazuju na budućnost svemira koja trenutno zjapi prazna kada su u pitanju pravila.

"Ne postoji ništa na što možete pokazati i reći: 'OK, svi smo se složili da je to loša ideja.'", istaknula je Victoria Samson iz SWF-a. Uistinu, pravila trenutno nisu evidentna, ali, primjerice, države već razmišljaju o regulacijama usmjerenima prestanku testiranja anti-satelitskih oružja s ciljem stvaranja krhotina.

Mašemo ubojici planeta

Tko, zašto, i najvažnije, čemu mašemo? Astronomi su otkrili asteroid 2022 AP7, najveći asteroid od 2014. te, vrlo vjerojatno, među 5% najvećih dosad nađenih. Jedan od tri pronađena od strane tima predvođenog Scottom Shepardom i kolegama s Carnegie Instituta za znanost (Carnegie Institution for Science) u Washington D.C.-u broji dijametar između 1,1 kilometra te 2,3 kilometra.

Prošlo izdanje Dnevnika lansirne rampe možete pročitati ovdje.

Glavni razlog zašto se o njemu trenutno priča jest činjenica što bi 2022 AP7 trebao proći kroz zemljinu orbitu, postajući tako i službeno PHA: potentially hazardous asteroid. Ipak, brige nema jer nas Shepard uvjerava kako ne postoji ni najmanja mogućnost da nas pogodi/okrzne s obzirom na to kako ćemo se pronalaziti na suprotnoj strani naše orbite.

Ipak, ovakva otkrića naznačuju važnost uspjelog DART eksperimenta o kojem smo pisali prošlog tjedna.

Lov na Mjesec

Dugoočekivana misija Artemis 1 trebala bi 14. studenog biti lansirana prema Mjesecu. Nakon što je u više navrata bila otkazivana, NASA je uvjerena kako će SLS (Space Launch System) raketa, zajedno s Orion letjelicom poletjeti sljedeći ponedjeljak. Otkazivanje je još uvijek opcija: prethodna dva dogodila su se upravo na lansirnoj rampi. Ipak, ističu iz NASA-e, "da nismo samopouzdani, ne bismo pokrenuli sve."

Zašto je misija važna za dnevnik? Naime, Artemis 1 trebao bi poslati Orion na putovanje mjesečevom orbitom, a ono označava prvi korak u istraživanju Mjeseca u narednim godinama s ciljem etabliranja ljudskog prisustva do kraja desetljeća.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

5 šarenih stripova: Lajka, Umbrella Academy, Fantastic Four...

/
Teme

Duhovnost na putu prema metamoderni : New Age, svjetska književnost i sveprisutni Castaneda

/
Brickzine

Klasici hrvatskog svijeta slikovnica (i neke koje su na putu da to postanu)

/
Teme

O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"