Lekcija #4 Novih pravila medija: jednostavna objašnjena su lakša za shvaćanje, a znanja o svemiru nisu baš lagana vijest

U svijetu komuniciranja znanosti postoje brojne popularne teorije zavjere. No u suštini teoretičara zavjere je ipak nešto drugo, a ne argumenti fizike. 

Jedna od raširenijih teorija zavjere po pitanju znanosti jest odlazak na Mjesec. Postoje i fotografije sa slijetanja, a na površini Mjeseca su ostavili zrcala u svrhu određivanja udaljenosti do Mjeseca. Izračunato je da se Mjesec udaljava 4 centimetra godišnje, što je koristan rezultat kojeg je eksperiment potvrdio. Znanje raste i nadograđuje se, što mišljenje da ljudi nikada nisu bili na Mjesecu ili da je Zemlja ravna čini apsurdnim. Postoji veliki broj podataka, znanstvenika i rezultata koji dokazuju upravo suprotno. 

Jedna od teorija je i da je svemir statičan, no znanost je tu također napravila proboj i iznijela rezultate da se svemir ekspandira. Tako se sve netočne teorije odbacuju. Međutim, netko tko je sklon teoriji zavjere, vrlo vjerojatno ne poznaje fiziku, i zato ih argumenti da „fizika kaže drugačije” neće razuvjeriti.

Sociološki i psihološki aspekt teorije zavjere je potreba za jedinstvenošću – vidjeti nešto na drukčiji, jedinstven način. Također, jednostavna objašnjena su lakša za pojmiti. Kod potvrđivanja vlastitih uvjerenja, često se selektivno prihvaćaju dokazi, i takve su osobe sklonije odbacivanju standardnih teorija. Nepovjerenje prema institucijama je još jedan česti motiv, kao i potreba za kontrolom i sigurnošću u kaotičnom svijetu.

I mediji su kloni prenošenju upitnih teorija i informacija. Naslovi članaka s portala kao „Misteriozni sjaj kometa zbunjuje znanstvenike” i slični samo nadograđuju osjećaj nepovjerenja prema stvarnim znanstvenim činjenicama. 

I hrvatski „ozbiljniji” mediji prenose nepotpune informacije sa bombastičnim clickbait naslovima koji upućuju na postojanje malih zelenih i napade vanzemaljskih brodova, što je u najmanju ruku neprofesionalno. Također, jedan izolirani rad ne znači znanje, što se u medijima često na taj način intepretira. Znanje se gradi, i hipoteza ne znači da je nužno nešto točno. 

Živimo u vremenu gdje je potrebno da znanstvene institucije u vlastite naslove napominju da se nešto odvija i istražuje „bez bombastičnosti”. 

U svijetu gdje smo preplavljeni senzacionalizmom i trčanjem za profitom, postaje izazovno profiltrirati dobivene informacije i kritički se pozabaviti temom. Dobra obrana od dezinformacija je uvijek preispitivanje, provjeravanje izvora, usporedba više izvora, razlikovanje mišljenja od činjenica i razvijanje znanstvenog pristupa. 

U današnje vrijeme s umjetnom inteligencijom i izvrsnim tražilicama, možemo dosta toga proučiti i provjeriti. Primjerice ChatGPT je koristan alat, ali je sklon davanju i pogrešnih informacija te je i njega potrebno preispitivati (možemo ga npr. pitati za reference i tako provjeriti točnost informacija koje dijeli). Stoga je važno tražiti reference i izvore, a ne slijepo vjerovati medijima ili tehnologijama.

Cjelokupno predavanje poslušajte ovdje: 

Projekt „Nova pravila medija/medijska pismenost za mlade o održivom razvoju, znanosti, medicini i urbanizmu“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno mladih na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić. Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.