Lekcija #5 Novih pravila medija: kaotično stanje tijekom pandemije upućuje na nužnost upotrebe kritičkog mišljenja

Kompleksni odnos medija i medicine osobito je došao do izražaja tijekom epidemije Covida 19, kada je prostor medija i društvenih mreža postao poprište rasprava, protuznanstvenih stavova i senzacionalizma.

Epidemija je promijenila financijske i ekonomske tokove u Hrvatskoj i svijetu, mnogi su izgubili goleme novce, dok su ih drugi počeli zarađivati. Zato je i prva skupina nastojala vratiti se na „novo normalno”, no zdravstveni aspekt čitave epidemije nije se mogao ignorirati. No znanost i struka su se u tom periodu nastojale eliminirati ili umanjiti, iz osobnih i često ekonomskih razloga, što je dovelo i do tragičnih posljedica.

U komuniciranju medicinskih činjenica u medijima, često dolazi i do razvijanja teorija zavjere, što je samo jedan od načina defamiranja liječnika i znanstvenika. Tu nije postojala podrška od politike, političari su imali vlastite interese. Najviše se prašine i polemike dizalo oko cijepljenja, dijelile su se razne dezinformacije i dolazilo bi do izravnog izrugivanja znanstvenicima koji su se zalagali za cjepiva. Za usporedbu, u Hrvatskoj se cijepilo 99% liječnika, dok su druge profesije cijepljene u daleko manjem postotku. 

Najveći problem što se cjepiva tiče je to što se virus prebrzo mijenjao, i onda određena cjepiva – koja nisu dovoljno brzo mogla doći na tržište – više nisu bila djelotvorna. Odnos prema cijepljenju općenito je jedna od negativnih posljedica epidemije, tvrdi struka, jer svaka propaganda koja se širi protiv cijepljenja može u određenim situacijama, primjerice kod djece, biti i opasna.

I društvene mreže su bile preplavljene kaosom diskusija i dezinformacija tijekom pandemije, pogotovo ako govorimo o protuznanstvenim stavovima koji su se mahom širili. Od influencera do doktora mistične medicine, masovno su se otvarale internet stranice i javljali oni koji su se prezentirali kao iscijeljitelji.

Pandemija je tako pokazala tendenciju za širenjem neutemeljenih informacija i odbijanjem medicinskih i znanstvenih sugestija, ponajviše zbog propagandi interesnih skupina koji su svoje tvrdnje bacali u širu javnost. Jedino medicina nije imala neki drugi interes, a često bi bila stišana od strane drugih interesnih skupina, npr. ministarstva, u dijeljenju informacija kao što je preopterećnost zdravstvenog sustava – u tom je slučaju to moralo biti mišljenje individualnog stručnjaka, a ne sveučilišta ili neke druge ustanove. 

Takvo kaotično stanje tijekom pandemije još jednom upućuje na nužnost upotrebe kritičkog mišljenja pri dolasku do informacija.

Cjelokupno predavanje poslušajte ovdje: 

Projekt „Nova pravila medija/medijska pismenost za mlade o održivom razvoju, znanosti, medicini i urbanizmu“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno mladih na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić. Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.