Lekcija #6 Novih pravila medija: Površno informiranje o pomorstvu u Rijeci može imati štetne posljedice

Pomorstvo je složeno područje, pa nerijetko dolazi do pogrešnog informiranja i interpretacija u medijima, pogotovo kada je riječ o značajnoj hrvatskoj luci kao što je Rijeka.

Pomorski fakultet u Rijeci razvojem različitih kadrova pokušava odgovoriti na potrebe koje se javljaju u pomorstvu, pa se studenti pripremaju i rad na kopnu – pomorstvo ipak uključuje i lučne djelatnosti i logistiku, a ne samo plovidbu. Širi dijapazon djelatnosti koje podrazumijeva pomorstvo tako može dovesti do nerazumijevanja konzumenata medija, ako se sadržaju pristupa površno. 

Kontejnerski promet u Rijeci jača, svjedočimo i velikim ulaganjima, čime se otvaraju nove prilike. 

Veliki broj kontejnera pokazuje da se riječka luka vraća na jadranski prometni pravac u velikom stilu. Trst pritom gubi broj kontejnera, i uz Koper je Rijeka vodeća luka na Jadranu. Dolazi i do pomaka da se lučko područje razvija, a uz dobru željeznicu, ovaj se prometni pravac diže na novu razinu. Razvoj luke donosi i određene posljedice, pa je tako terminal vidljiv iz mnogih kvartova u Rijeci, ali to je prilagodba koja je nužna ako želimo da promet funkcionira. 

Mediji načelno dobro surađuju po pitanju prenošenja vijesti iz pomorstva, ali to je najčešće slučaj kada je sve stabilno. No kada je riječ o negativnoj informaciji, stvari se mijenjaju. Često dolazi i do zabuna, pa je primjerice prije otvorenja Rijeka Gatewaya došlo do zamjene Luke Rijeke i Gatewaya, pa je krivo shvaćena vijest da je porasla dionica od 30%. 

Osim o kvalitetnom prenošenju informacija, tvrtkama i upravi mediji mogu pomoći i da pronađu kvalitetne ljude i vratiti ljude iz inozemstva. Budućnost nam u tom aspektu može biti svijetla, i kad govorimo o domaćim brodogradilištima; bez obzira što strana brodogradilišta ponekad daju bolju ponudu, pa se tvrtke oslanjaju na inozemne suradnje. 

Luka Rijeka d.d. slovi kao najveći koncesionar na ovim prostorima, raspoređena je na više lokacija, što je zahtjevnije za upravljanje – svaki terminal podrazumijeva ljude i opremu, a dislocirano je i skladište na području Kukuljanova. Samim time takvo uređenje ponekad nepotpuno komunicira kroz medije. Riječka je luka velika, i treba je se promatrati kao cjelinu. 

Puno se toga nekada činilo nedostižnim ili dalekim, kao što je dolazak Maerska, ali ipak je napredak vidljiv. Ako govorimo o luci, razvili smo terminal, pa možemo krenuti i u digitalizaciju, automatizaciju i razvoj željeznice i zračnog prometa, što uključuje i diverzifikaciju nove radne snage. 

Međutim, Rijeka je oduvijek bila tranzitna luka, Hrvatska nema velike industrije, i orijentirana je na tuđa zaleđa, s teretom za druge zemlje. U tom smislu, Rijeka dobro posluje, budući da se oslanja na ostatak Europe i svijeta, i takve prednosti treba znati iskoristiti. 

Cjelokupno predavanje poslušajte ovdje: 

Projekt „Nova pravila medija/medijska pismenost za mlade o održivom razvoju, znanosti, medicini i urbanizmu“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno mladih na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić. Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.