Lekcija #6 "Treće dobi čitanja": Medicina u probijanju kroz algoritme i medije

U moru informacija, algoritamskih balona i društvenih mreža, postaje sve veći izazov doći do informacija kojima možemo vjerovati. Platforme poput X-a i Facebooka su i dalje prisutne i aktualne, te su komunikacijski korisne, ali ne nude sadržaj kao nekada, odnosno teško je doći do relevantne informacije za pojedinačnog korisnika. 

Osobe treće životne dobi takvo funkcioniranje mreža mogu doživjeti kao zbunjujuće ili pak frustrirajuće, pogotovo kada je riječ o pronalasku netočnih informacija. Tako se primjerice Facebookom nedavno proširila i vijest o Trumpovoj neispravnoj izjavi o Paracetamolu, i dok će je neki smjesta percipirati kao upitnu, nekima će djelovati zbunjujuće. 

Kad se informacija u novinarstvu stvara, novinari se oslanjaju na svoju redakciju i razna press priopćenja. U hrvatskom medijskom prostoru, najviše se portala oslanja na priopćenja s Hine. Ovdje se na dnevnoj bazi mogu pronaći brojne informacije i vijesti, uključujući provjerene medicinske teme. Urednici pak odlučuju kakve će naslove dati članku, što je ponekad presudno u stvaranju interesa za dotični članak. Za određivanje efikasnih i dobrih naslova potrebno je iskustvo, a unatoč tome što su ključni – pogotovo kada govorimo o medicini – često su sastavljeni od grubih ili nespretno složenih izraza i riječi. Oni mogu biti i zabavni, dokle god čitatelja ne odvraćaju od teme koju dijele odnosno ne navode na krivi zaključak. 

Kod spajanja medija i medicine, često dolazi do reakcija čitatelja i rasprava oko određene teme, što je posebno bilo prisutno i vidljivo za vrijeme pandemije. I informacije koje su mediji dijelili su ponekad bile oprečne ili nedosljedne, primjerice oko nošenja maskica tijekom širenja Covida, što izaziva dodatno nepovjerenje publike. Kao i u svim područjima, neke su vijesti čitanije od drugih, pa je primjerice nedavna vijest o djetetu rođenom u automobilu nakon što su roditelji poslani kući iz riječkog KBC-a izazvala nešto veći interes. 

U kontekstu medicine, dezinformacije mogu biti posebno opasne, a često se u novinarstvo upliće i narodna medicina i slične nedovoljno istražene ili nelegitimne prakse. Neke su dezinformacije odmah prepoznatljive, no neke je teže detektirati, pogotovo kod ljudi koji rjeđe konzumiraju sadržaje društvenih mreža. Televizija i dalje ostaje razmjerno relevantna u svijetu medija, pogotovo kod osoba treće životne dobi. 

No potreba za osjećajem pouzdanosti farmaceutskih i zdravstvenih tema pojavljuje se kod svih, a ipak često nedostaje. Sve je manje medija koji prezentiraju sadržaje koji nam pružaju sigurnost i strukturu, mogućnost da u danu odvojimo posvećeno vrijeme za čitanje i upijanje informacija. Pojavom interneta i digitalnih portala, rjeđe vijesti popratimo do kraja, već sve konzumiramo usputno i kratkotrajno. 

Svjedočimo vremenu kada je potrebno uložiti dodatan napor za pronalaženje točnih i temeljitih informacija u digitalnom svijetu i stvaranje kritičkog mišljenja prema onima koji to nisu.

Cjelokupnu snimku poslušajte na mixcloudu Radija Benčić:

Projekt „Treća dob čitanja-specijal/medijska pismenost i inkluzivni mediji za umirovljenike“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno osoba treće životne dobi na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić.

Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.