Objavljen novi tematski broj VBH posvećen Pravilniku za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima

Ovaj tematski broj Vjesnika bibliotekara Hrvatske posvećen je formalnoj obradi knjižnične građe. Ideja za izradu tematskog broja iznesena je sastanku Radne grupe za edukaciju i primjenu Pravilnikaza  opis  i  pristup  građi  u  knjižnicama,  arhivima i muzejima održanom u studenome 2021. godine. Spomenuta grupa djeluje kao radno tijelo Stalnog odbora za razvoj i održavanje Pravilnika  za  opis  i  pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima, a u mandatnom razdoblju u ko-jem je započeta izrada tematskog broja vodila ju je Ana Barbarić koja je i inicirala izradbu tematskog broja. Urednički odbor Vjesnika  bibliotekara  Hrvatske ubrzo je prihvatio prijedlog, što je rezultiralo tematskim brojem koji obuhvaća devet radova koji su zajedničkim snagama, kao gošće urednice, uredile visokoškolske nastavnice s odjela / odsjeka informacijskih znanosti iz Osijeka, Zadra i Zagreba, potpisnice ove uvodne riječi. 

Tematski brojevi Vjesnika  bibliotekara  Hrvatske posvećeni formalnoj obradi građe iznimno su rijetki. U proteklih dvadeset godina ovaj je tek treći. Broj iz 2003. godine bio je posvećen formalnoj obradi tada nove vrste građe u hrvatskim knjižnicama – elektroničke, a broj iz 2016. godine u velikoj mjeri oslikao je tadašnji trenutak u razvoju Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (u daljnjem tekstu Pravilnik KAM). Objavljivanjem verzije 1.0 Pravilni-ka KAM u lipnju 2021. godine, ponovo je sazrio trenutak da se hrvatska kataložna zajednica osvrne na postignuto. Pravilnik  KAM počiva na najnovijim međunarodnim načelima, konceptualnim modelima i standardima relevantnim za sve tri baštinske zajednice:  IFLA  LRM (Library Reference Model), ICA RiC (Records in Contexts) i CIDOC-CRM (Conceptual  Reference  Model), te međunarodnim (ISBD,  ISAD(G),  CCO itd.) i nacionalnim standardima i pravilnicima, a svrha je bila osigurati semantičku interoperabilnost podataka među trima baštinskim zajednicama.  Navedeno ga čini relevantnim u kontekstu međunarodnih načela i standarda, ali i inovativnim u smislu pokušaja objedinjavanja pravila za knjižnice, arhive i muzeje, što je rijetko viđeno na globalnoj razini. 

Novi Pravilnik  KAM postavljen je tako da odgovori na sve zahtjeve suvremene struke, tehnologije i znanosti, a u njegov je nastanak uložen veliki trud i vrijeme svih uključenih dionika. Upravo zbog navedenog možemo reći kako Pravilnik KAM nudi svojevrsna inovativna rješenja za ujednačeno određivanje, standardiziran opis i pristup baštinskoj građi s ciljem stvaranja uvjeta za dijeljenje, povezivanje, integraciju i ponovnu uporabu podataka neovisno o kontekstu u kojem se građa nalazi unutar ustanove. Tako bi se njegovom implementacijom trebala postići racionalizacija poslovanja, bolja dostupnost informacija o baštinskoj građi, ali i na najučinkovitiji način odgovoriti na raznovrsne informacijske potrebe korisnika.... (Ana Barbarić, Kristina Feldvari i Marijana Tomić, gošće urednice)

Svezak 66 Br. 2 (2023) Vjesnika bibliotekara Hrvatske dostupan je ovdje