Usvojen Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine

Nacionalni plan usklađen je s nadređenim strateškim dokumentom - Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, usvojenom u veljači 2021. godine.

Nacionalnim planom razvoja kulture i medija obuhvaćen je cjelokupni sektor kulture i medija. Riječ je o krovnom srednjoročnom dokumentu u kojem su uključene razvojne potrebe i potencijali, posebni ciljevi i pokazatelji, financijski okvir, okvir za praćenje i vrednovanje te akcijski plan koji sadrži mjere i pokazatelje rezultata, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Nacionalni plan obuhvaća razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma te učinkovitu podršku kulturnom i medijskom sektoru (detaljnije: ovdje) 

Kad je o riječ o knjižničnom sustavu u Nacionalnom planu se navodi podatak da, prema posljednjem izvješću Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2022. godinu, uz NSK kao središnju knjižnicu u RH, sustav čine 194 narodne, 1247 školskih, 102 sveučilišne, visokoškolske i znanstvene te 99 specijalnih knjižnica koje surađuju unutar različitih razvojnih programa od zajedničkog interesa. Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uspostavljena je cjelovita matična razvojna djelatnost za sve vrste knjižnica te se sustavnim financiranjem matičnih razvojnih službi županijskih matičnih narodnih knjižnica i sveučilišnih matičnih knjižnica očekuje daljnji razvoj sustava. Istaknuta je važnost i zadaće NSK kao središnje knjižnice u RH na jačanje matične razvojne djelatnosti, razvoju funkcionalnosti sustava knjižnica, osobito Hrvatske digitalne knjižnice, razvoju novih digitalnih usluga za korisnike, zaštiti pisane baštine, postupanju s obveznim primjercima te razvoju i održavanje Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanje statističkih podataka o poslovanju knjižnica kao temelju za buduće analize poslovanja i vrednovanje knjižnica. U Nacionalnom planu nadalje je istaknuta važnost digitalne transformacija knjižnica u svim segmentima poslovanja što zahtijeva financijsku potporu za korištenje licenciranih sustava za upravljanje digitalnom građom, nabavu opreme i/ili financiranje skeniranja i obrade digitalizirane građe, edukaciju osoblja, izgradnju infrastrukture za trajnu pohranu digitalne građe i okupljanje metapodataka na zajedničkom portalu.

Kad je riječ o ljudskim potencijalima u Nacionalnom planu navodi se da je sveukupno u knjižnicama 2022. godine bilo zaposleno ukupno 3369 stručnih knjižničarskih djelatnika, u okviru sedam razina stručnih zvanja od čega 1641 u narodnim i najvećem dijelu specijalnih knjižnica koje su u nadležnosti MKM.

Osiguranje ravnomjernih infrastrukturnih pretpostavki za obavljanje knjižnične djelatnosti obveza je osnivača, dok MKM, na godišnjoj razini, prema Nacionalnom planu predviđa, među ostalim, daljnje redovito izdvajanje namjenskih sredstva za nabavu knjižnične i neknjižne građe, nabavu računalne opreme, investicijska ulaganja u izgradnju i opremanje knjižnica, razvojne programe i manifestacije narodnih knjižnica, međunarodnu suradnju, matičnu djelatnost narodnih i školskih knjižnica, matičnu djelatnost sveučilišnih matičnih knjižnica kao i program Centra za stalno stručno usavršavanje (CSSU) pri NSK-a putem kojeg se primarno provodi neformalno cjeloživotno obrazovanje knjižničarskih djelatnika.

Pokretne knjižnice sastavni su dio županijskih mreža narodnih knjižnica, a obveza je općina i gradova osigurati svim svojim stanovnicima knjižnične usluge narodne knjižnice. Za osiguranje knjižničnih usluga stanovnicima dislociranih područja obvezu imaju i županije putem financiranja usluge pokretnih knjižnica. Na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća izrađen je Program razvoja mreže pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj od 2023. – 2032. za sve županije u Republici Hrvatskoj s ciljem osiguranja dostupnost knjižničnih usluga svim građanima.

Kroz poseban cilj u Nacionalnom planu je istaknut razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja kroz mjere unaprjeđenja prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja, dostupnosti, korištenja i interpretacije građe u navedenim ustanovama kao i razvoj njihovih stručnih i infrastrukturnih kapaciteta. Kad je o narodnim knjižnicama riječ ciljana vrijednost je povećanje broja fizičkih i virtualnih posjeta narodnim knjižnicama s 15.838.883, koliko je zabilježeno 2022. godine, na 17.062.97, koliko se očekuje 2027. godine. Obje su mjere se detaljnije razrađuju unutar Akcijskog plana za razdoblje 2023.-2024.