Klasici hrvatskog svijeta slikovnica (i neke koje su na putu da to postanu)

Bilo da su to klasične bajke, legende ili moderni klasici, slikovnice oblikuju maštu, razvijaju emocionalnu inteligenciju i pomažu djeci da razumiju svijet oko sebe. Slijedi jedan jako subjektivan tekst u kojem ću pokušati sastaviti popis hrvatskih slikovnica i dječjih knjiga koje ostaju (ili mislim da će ostati) trajno relevantne te objasniti zašto su toliko voljene i kako uspijevaju zaobići granice vremena postajući nezaobilazni dijelovi djetinjstva prošlih i onih generacija koje tek dolaze.

Dušan Vukotić (hrvatski redatelj i scenarist) je, nakon animiranog filma "Posjet iz svemira" 1964.g. napisao tekst i stihove za istoimenu slikovnicu (Školska knjiga, 1978.), a Pavao Štalter (jedan od velikana "Zagrebačke škole animiranog filma") je autor crteža. 

Slikovnica koja je, premda je prvi put objavljena prije 60 godina, i dalje aktualna, poučna i estetski vrijedna. Priča je to o doživljajima malene djevojčice i njenom prijateljstvu s bićem iz svemira koje je slučajno završilo na Zemlji pa mu djevojčica pomaže pri povratku kući. Vjerujem da većinu roditelja odlomak iz slikovnice automatski prebacuje u neku drugu dimenziju i njihovo djetinjstvo.

"Kako se još može narasti?
Ovako:
na klupicu ljestve,
na ljestve zmaj,
na zmaja šešir,
na šešir mijeh,
na mijeh mlinac,
na mlinac škrinja,
na škrinju kutija,
na kutiju - Marija."

“Posjet iz svemira” je slikovnica koju "zub vremena nije nagrizao”, kako kaže Veljko Krulčić u pogovoru jer je, bez obzira na svoje godine, i dalje vrlo moderna i poticajna te uveseljava neke nove generacije malih čitatelja.

Još jedna retro slikovnica čiji sam veliki ljubitelj je “Razbojnik sa žutom pjegom” (Golden marketing, 1999.). Sigurno su mnogi od vas čitali ovu priču koju je napisao Grigor Vitez (jedan od meni najdražih dječjih književnika), a tako pažljivo i divno ilustrirao Damir Facan-Grdiša. Priča o maloj obitelji sjenica, mami i njene dvije male znatiželjne sjeničice koje je znatiželja zamalo koštala glave. I priča o razbojnicima koji lijepo izgledaju, a vrlo su opasni. Priča o životu. 

Hoćete li ju smjestiti u stvarni ili virtualni svijet, na vama je dok razgovarate s djecom o pročitanom. Mi jako volimo ovu priču, čitali smo ju sigurno nekoliko desetaka puta i svaki put pronađemo još neku pouku, ali jednu nikad ne preskačemo: tatina i mamina upozorenja nisu tu bez razloga. Ono što čini ovu priču bezvremenskom je upravo to što je aktualna i danas, 2024. godine, kao i kad je napisana, sredinom prošlog stoljeća.

"Plesna haljina žutog maslačka" (brojna izdanja) Sunčane Škrinjarić prekrasna je priča koja spaja elemente prirode, prolaznosti i ljepote jednostavnog života. Glavni junak priče je maslačak koji sanja o tome da pleše u svojoj žutoj haljini. No, njegova haljina brzo se pretvori u bijele pahuljice koje vjetar raznosi. 

Priča na nježan način prenosi ideje o prolaznosti, ciklusu života i promjenama u prirodi. Kroz ovu slikovnicu, Škrinjarić prenosi djeci poruku o prihvaćanju promjena, uz uživanje u ljepoti i prolaznosti trenutka. Zbog svoje poetske ljepote, univerzalne poruke i sposobnosti da na jednostavan način prenese duboka životna značenja ova slikovnica je voljena otkad je prvi put objavljena. Sunčana Škrinjarić koristi prepoznatljiv, nježan stil kojim dočarava svijet prirode i njezine prolaznosti što kod djece budi empatiju prema svijetu oko sebe. 

Maslačak, kao simbol prolaznosti i ciklusa života, lako je prepoznatljiv i blizak djeci. Priča je ispričana jednostavnim jezikom, ali nosi univerzalne poruke o prolaznosti, promjenama, ljepoti prirode i unutarnjoj snazi. Osim toga, slikovnica otvara prostor za promišljanje o životnim ciklusima, što čini da ona ostaje relevantna kroz generacije. Njezin emocionalni utjecaj i bezvremenska mudrost osigurali su joj status omiljenog i trajnog klasika u hrvatskoj dječjoj književnosti.

"Priče iz davnine" (brojna izdanja) Ivane Brlić-Mažuranić jedan je od najvećih hrvatskih dječjih klasika koji spaja elemente slavenske mitologije, bajke i narodnih motiva. Prvo izdanje 1916.g. sadržavalo je šest priča (Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Palunko i njegova žena, Regoč, Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica te Sunce djever i Neva Nevičica), a u trećem izdanju dodane su još dvije (Lutonjica Toporko i devet župančića i Jagor).

Priče govore o moralnim vrijednostima, ljudskim vrlinama, slabostima i mudrosti. Teško je pobrojati sva izdanja Priča iz davnine, što cjelovitih, što pojedinačnih priča. “Priče iz davnine” smatraju se klasikom dječje hrvatske književnosti zbog inovativnog načina na koji je autorica stvorila originalan mitski svijet temeljen na slavenskoj predaji, uz univerzalne poruke koje su bliske djeci i odraslima. 

Likovi iz “Priča iz davnine” suočavaju se s izazovima, iskušenjima i unutarnjim borbama, a njihove su pustolovine utkane u duboke poruke o istini, hrabrosti i dobrotvornosti. Njihov bogat, slikovit jezik i maštovite priče, uz vještinu Ivane Brlić-Mažuranić u stvaranju emocionalne povezanosti sa čitateljem, učinili su ovu zbirku omiljenim djelom i trajnim klasikom hrvatske književnosti.

Nakon 20., selimo se u 21. stoljeće i pregled slikovnica koje još nisu, ali bi se svakako u budućnosti mogle svrstati u klasike. Teško je uopće opisati što ih izdvaja od drugih slikovnica s obzirom na to da je riječ o mom subjektivnom dojmu i mišljenju, ali neko univerzalno pravilo je poruka koju nose i onaj osjećaj nakon čitanja koji vas još dugo, dugo prati. 

“Ljubav spašava živote” (Algoritam, 2007.) je jedna sasvim neobična slikovnica po pitanju tehničkih karakteristika. Autorska je slikovnica Svjetlana Junakovića, prekrasno ilustrirana, kao i sve slikovnice navedenog autora. 

Podijeljena je na dva dijela. Na donjem katu, većem, tata priča priču o svojoj Eli,  njenim nestašlucima, jednom izletu na pecanje i zaključuje kako je Ela zvrk koji se mora dobro čuvati. Priznaje i kako je s njom, unatoč svemu, ipak zabavnije nego sa štapovima za pecanje. Na gornjem katu, manjem dijelu slikovnice, Ela priča kako ide s tatom na pecanje, kako ga uveseljava i uči kako da se tata, koji puno radi, zabavi. 

Njihovo zajedničko pecanje avantura je za pamćenje. A u pravu su i otac i kći jer ljubav uistinu spašava živote. Ove slikovnice više nema u prodaji, zato je svaki nailazak na nju u antikvarijatima i u grupama za prodaju rabljenih slikovnica ravan zgoditku na lotu jer ju zaista vrijedi imati u svojoj kućnoj biblioteci.

"Čarolija zagrljaja" (Sipar, 2017.) Dubravke Kolanović nježna je slikovnica koja djeci prenosi važnost ljubavi, bliskosti i topline kroz jednostavan čin zagrljaja. Priča prati životinje koje, kroz svoje male svakodnevne brige i veselje, otkrivaju koliko jedan zagrljaj može utješiti, osnažiti i uljepšati dan. Ilustracije su tople i blage, stvarajući umirujuću atmosferu koja dodatno naglašava važnost ljubavi i međusobne podrške. 

Ova slikovnica razvija emocionalnu inteligenciju kod djece, pomaže im razumjeti i prepoznati vrijednost bliskih odnosa i nježnosti te ih potiče na izražavanje vlastitih osjećaja. Kolanović na jednostavan, ali dirljiv način podsjeća čitatelje, male i velike, na čaroliju koju svaki zagrljaj nosi u sebi.

Pomisao na matematiku i geometrijske likove uglavnom izaziva znoj, a jedna lijepa slikovnica koristi ih u potpuno drugom smislu. Priča u slikovnici “Ti nisi kao mi” (Sretno Srce, 2018.) autorice Nine Vađić i ilustratorice Ane Kadoić , vrti se oko igre, te zanimljive (dječje) aktivnosti u kojoj se izražavaju znatiželja, osjetljivost i potreba za suradnjom i zajedništvom među sudionicima. Uglavnom, osim ako netko nije malo drukčiji od drugih. 

Čitajući ovu slikovnicu osjetit ćete čitav spektar osjećaja, od sreće, nadanja i tuge, do razočarenja. Baš kao i mali zeleni Krug koji se jednostavno ne može uklopiti u društvene norme ostalih likova. On to jako želi, želi im biti sličan, bez obzira na njihovo ponašanje. Ovo je jedna od onih priča koje pamtite zauvijek, koja je bezvremenska i univerzalna i koju poželite imati na svojoj polici, blizu, da ju možete čitati opet i opet. I koja nas uči da budemo bolji. Da prihvaćamo različitost objeručke jer prihvaćajući drukčije, i mi sami rastemo.

“Uhvati mi plavog medu” (Ibis grafika, 2019.) autorice Silvije Šesto i ilustratorice Vande Čizmek je jedna od onih slikovnica koja vas drži na rubu suza dok ju čitate te na topao i duhovit način istražuje dječje želje, snove i maštu. Priča prati dječaka Svemira koji je za svoj rođendan dobio od kume Đurđe plavog medu. Prekrasnog, nježnog i mekanog, zamotanog u celofan.  I bio bi to divan rođendan i divan poklon da je Svemir uspio odmotati medu iz groznog, šuškavog celofana. No, nije. Mama Tuga mu je objasnila da će se tako na njemu skupiti sva prašina iz kuće i da je bolje da ostane u celofanu. 

A ono što se dogodilo godinu dana kasnije sa Svemirovim medom ostavit će u Svemiru dubok trag i zadržati ga u stalnoj potrazi za plavim medom. Sve dok, već kao odrastao i roditelj malenog Kuzme, pred staklenim izlogom ne ugleda plavog medu. I tada će maleni Kuzma izgovoriti: "Uhvati mi plavog medu, uhvati mi plavog medu!" A Svemir će znati da ga mora uhvatiti. Ova slikovnica još jednom će nas podsjetiti da trebamo živjeti danas, ne štedjeti se, ne čuvati se za posebne prilike. Jer sve nam, u trenutku, lako klizne iz ruku. 

Kada se priča i piše o slikovnicama i knjigama o samopouzdanim junakinjama i onima koje će graditi samopouzdanje kod djevojčica i djevojki koje ih čitaju, ova bi slikovnica morala biti broj 1. U slikovnici “Ti, moja prekrasna djevojčice” (Planetopija, 2022.) autorica Nataša Ozmec na toliko prirodan i nesputan način piše himnu majčinske ljubavi prema svojoj djevojčici. Ali ova je slikovnica toliko više. Ona je manifest ženskog samopouzdanja, samoprihvaćanja i neustrašivosti. 

Ona je namijenjena svim djevojčicama, djevojkama, ženama i staricama. Nekima da im pruži snagu i utjehu, a nekima da im bude putokaz. Stihovi i poruke toliko su snažni da je teško izdvojiti bilo koji od njih, ali mene su najsnažnije dotaknuli upravo ovi:

“Ti, moja prekrasna djevojčice, u kojoj spava djevojka i žena i starica, ljepotica i vještica, hraniteljica i zvijer, koja ćeš poletjeti daleko i visoko. Moj plavi leptir najplavijih krila. Ti, moja prekrasna djevojčice, bit ćeš čarobnica.”

Mislim da nema djevojčice na ovom našem planetu koja ne bi voljela slušati ove stihove svakoga dana u svom životu. Ono što dodatno daje vrijednost ovoj prekrasnoj slikovnici su prelijepe ilustracije Jasmine Kosanović , nenametljive, a u isto vrijeme toliko nevjerojatne. Možda još uvijek nije klasik, ali ova slikovnica je na dobrom putu da to svakako i postane. Baš kao i verzija za dječake, “Ti, moj predivni dječače”.

I šlag na kraju, slikovnice i likovi koji su obilježili djetinjstvo mnogih mališana zadnjih nekoliko godina, a sigurno će i mnogih koji tek dolaze. Slikovnice iz serijala Mrljek i Prljek (Evenio) autorice Jelene Pervan i ilustratorice Jelene Brezovec prate dogodovštine simpatičnih bakterija Mrljeka i Prljeka koje na duhovit način donose priče o higijeni i osobnoj čistoći. Glavni junaci stalno smišljaju nestašluke i pokušavaju sabotirati dječje navike pranja i urednosti. Svaka slikovnica u serijalu donosi poučnu i zabavnu priču koja djecu potiče na brigu o sebi i održavanje higijenskih navika, dok ilustracije unose veselu, živopisnu notu. 

Kroz humor i simpatične zgode, serijal privlači pažnju najmlađih, olakšavajući im usvajanje važnih životnih navika na zabavan način. Ove dvije zločkaste bakterije obožavaju sve što je mrljavo, prljavo, bljakasto, fujkasto, sluzavo i smrdljivo i uvijek se uvale u neku nevolju. Slikovnice su izašle u nekoliko izdanja, u mekom uvezu, tvrdom uvezu, zbirci priča, a Mrljek i Prljek toliko su popularni da imaju i svoj vlastiti merch, plišance i lončiće. Likovi žive život, što bi se reklo 😊

Slikovnice i knjige koje postaju klasici djeci pružaju mnogo više od same zabave; one oblikuju njihove vrijednosti, razvijaju maštu i potiču ih na promišljanje o svijetu oko sebe. Klasici nastaju kada priče i likovi osvoje srca mladih čitatelja i nastave živjeti kroz generacije, ostavljajući trag u njihovim sjećanjima i rječniku.

Bilo da se radi o tradicionalnim klasicima ili novijim djelima koja osvježavaju književnu scenu, ovakve knjige i slikovnice prepoznajemo po univerzalnim temama s kojima se djeca mogu poistovjetiti, ali i po vještini autora da kroz maštovite priče prenesu mudrost i pouku. Stoga, slikovnice i knjige koje djeca s veseljem prihvaćaju danas, često postaju klasici sutrašnjice – jer nadilaze vrijeme i svakim novim čitanjem otkrivaju nešto vrijedno.