Mjesec hrvatske knjige 2024.: prvi u "Benčiću" i tvom drugom dnevnom boravku

Od 15.10. do 15.11. tako vas u Gradskoj knjižnici Rijeka, posebno u “Benčiću” i  tamošnoj kulturnoj tvornici čeka niz aktivnosti.

Izdvajamo veliki jesenski splet edukacijskog ciklusa “Treća dob čitanja” koji će upravo tada početi, različite aktivnosti našeg Rasadnika usmjerenog prema mladima, slavljenički Županijski bibliobus s programom Tu, tu, tuli kultura!, novo izdanje pobjedničkog dobitnika “Gervaisa”, autorske susrete, dane pripovjedanja… 

I samo službeno nacionalno otvaranje Mjeseca hrvatske knjige 2024. bit će održano upravo u Gradskoj knjižnici Rijeka 15. listopada u podne.

Gradsku knjižnicu Rijeka u “Benčiću” i Dječju kuću razvijamo kao centar art-kvarta “Benčić”, zajednice i dinamične kulturne produkcije pa nakon živahnog ljeta, pred nama su vrlo sadržajni jesen i zima.

Ono što je najvažnije je kako na policama možete pronaći tisuće naslova hrvatskih autora i izdavača pa je njihovo čitanje najveća podrška cijeloj priči i domaćoj kulturi.

“Otac hrvatske književnosti” u Rijeci: Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina

izložba u dvorištu art-kvarta “Benčić”

Otvaranje izložbe: 15. 10 u 10 sati
Vrijeme: 15. 10. - 15. 11.
Mjesto: dvorište art-kvart “Benčić”
Organizator: Muzej grada Splita
Suorganizatori: Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka

Povodom 500. obljetnice smrti Marka Marulića (1450. – 1524.) Muzej grada Splita organizirao je izložbu Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina kako bi istaknuli važnost značaja splitskog začinjavca u hrvatskoj i europskoj književnosti. Izložbom se želi ukazati na aktualnost i svevremenost jednog od najvećih sinova Splita, a posebna okolnost je što se mogla realizirati upravo u godini posvećenoj Marku Maruliću.

Kombinacijom teksta i ilustracija prezentirane su teme kroz koje se čitatelji upoznaju s povijesnim i političkim prilikama Splita u Marulićevo doba kao i europskim povijesnim okolnostima. Predstavljena je obitelj kao i životni put Marulića te njegovo književno stvaralaštvo na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Na posebnim panoima obrađena su najpoznatija i najčitanija djela: Institucija,  Evanđelistar, Davidijada, Judita te Pismo papi Hadrijanu VI.

Zasebni panoi sadržavaju zanimljivosti odnosno pikanterije i anegdote vezane za Marulića – od boravka u zatvoru i tvorca riječi psihologija do upisa njegovih djela na indeks zabranjenih knjiga. Također gledatelji će moći saznati koje su poznate svjetske ličnosti čitale Marulićeva
djela kao i kome je Marulićev opus bio inspiracija pri pisanju. Na panoima se nalaze i QR kodovi koje gledatelji mogu skenirati pomoću pametnih telefona, a poveznice ih upoznaju i upućuju na različita mjesta koja su povezana s Marulićevim životom.

Izložba će biti postavljena u dvorištu art kvarta Benčić od 15. listopada – do 15. studenog 2024. godine u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige. Suorganizatori izložbe su Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Gradska knjižnica Rijeka.

Središnja nacionalna svečanost: Otvorenje Mjeseca hrvatske knjige u Rijeci!

slavlje

Vrijeme: utorak 15. 10. u 12 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka
Prijave: Ulaz slobodan.

Mjesec hrvatske knjige svake godine posebnom svečanošću s pristunošću visokih predstavnika nacionalne izvršne vlasti započinje u jednoj od novijih hrvatskih knjižnica, a s obzirom na specifičnost “Benčića” ove je godine druženje upravo kod nas! Veselimo se.

Večer pripovijedanja:  Margareta Peršić, Srebrenka Peregrin, Dijana Zorić

priče i za male i velike

Vrijeme: 15.10. u 17 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću” i Dječja kuća 
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasc. Za Margaretu Peršić ovdje, za Dijanu Zorić ovdje, a za Srebrenku Peregrin ovdje. 

Velika tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je priča, pripovjedanje… Pravi je to trenutak da okupimo odlične pripovjedačice pa će vas u Gradskoj knjižnici Rijeka čekati Srebrenka Peregrin i Dijana Zorić, a Dječjoj kući Margareta Peršić. Svaka na svojoj lokaciji, u svome kutu, sa svojom pričom...Jer slavimo priču za sve generacije.

Autor kod kuće: Zoran Žmirić

ćakula s autorom i predstavljanje knjige Visoke trave

Vrijeme: 15.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Izvodi: Zoran Žmirić i Enver Krivac
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Zoran Žmirić kao jedan od najpoznatijih riječkih knjižavnika posljednjih godina s vama će razgovarati o svojem posljednjem naslovu “Visoke trave”, a i ostalim temama koje se drugom dragom Riječaninu Enveru Krivcu nametnu kao važne.

Dva klinca, košarkaško igralište, svađa oko toga je li bila trica – tako 1985. započinje Robertovo i Goranovo prijateljstvo, jedno od onih cjeloživotnih, baždareno da preživi mnoga razdvajanja i razlike. Nisu ih rastavile ni prve ljubavi, ni različite škole, ni to što je jedan od njih dvojice s treninga bježao u ciganske čerge, ni vojni rok, ni prvi višestranački izbori koji su jednome bili u travnju, drugome u aprilu. A onda su došle mračne devedesete. U visoke trave zarasle su spaljene kuće, linije ratišta, srušeni mostovi, nedužne uspomene i svijetla budućnost na koju ni jedan ni drugi na zgarištu bivšeg života više nisu mogli računati. Putevi će im se ponovno spojiti u Newbridgeu u Republici Irskoj, gdje su visoke trave naizgled zelenije, ali i tamo će ih sustići niz neočekivanih obrata i kušnji – od zavodljivog ciganskog svijeta irskih travellersa, preko lakog ali prljavog novca, seksa koji ima svoju cijenu, do pljački i kriminala koji bi ih mogli ili jednom zauvijek razdvojiti ili spojiti na pravoj strani života.

Visoke trave Zorana Žmirića oda su prijateljstvima koja bi trebala trajati zauvijek, knjiga o generaciji kojoj su snovi nasilno ukradeni, ali ih nikad nije prestala spašavati, pa i danas ponegdje zažive u kolektivnoj memoriji, na nekim novim košarkaškim igralištima na kojima novi klinci započinju svoje romane koje će im život ispisati.  

Treća dob čitanja: Knjižnični nindža (tzv. knjindža): digitalni servisi za knjige

ćakulonska radionica za umirovljenike

Vrijeme: 16.10. u 10 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Program "Treća dob čitanja" omogućuje starijim osobama pristup modernim i inovativnim tehnologijama i sadržajima, potičući inkluzivnost i osiguravajući jednakost u dostupnosti usluga i resursa. No zapravo nam tehnologija nije sama sebi svrhom.

Želja je odmaknuti se od tradicionalnih pristupa digitalnom opismenjavanju već usmjeriti se prema pravom stvaralaštvu i najaktualnijim tehnološko-kreativnim kombinacijama koje osobama treće životne dobi mogu značiti kvalitetniju dokolicu, nastavak profesionalnog razvoja i integriranijeg aktera društva.

U nekim stvarima nam je važniji iskreni razgovor, kultura, povijest, sociologija, knjige (...) nego da znamo što se točno događa klikom na strelicu "miša". A pričamo i učimo o najsuvremenijim fenomenima suvremenosti, na svim susretima sa znalcima područja.

Na prvom susretu tijekom Mjeseca hrvatske knjige počinjemo od temeljnog:

Kako pretraživati online katalog knjižnice? 
Koje su tajne i mogućnosti e-knjiga?
Što su to audio knjige i gdje ih pronaći?

Knjižnični program namijenjen je isključivo osobama starije životne dobi u mirovini koji imaju osnovna znanja iz područja informatike.

“Pišem ti priču”

predstavljanje zbirke priča polaznika radionica Udruge FARO

Vrijeme: 16.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Ova zbirka kratkih priča, pod nazivom „Pišem ti priču“ nastala je nakon završene radionice kreativnog pisanja kratke priče pod mentorstvom istaknutog književnika Zorana Žmirića.

Po završetku radionice kreativnog pisanja, polaznice su izdvojile po dvije svoje priče koje su predstavljene u ovom zborniku. Veseli raznolikost tema i stila, kao i  vremenskog razdoblja događaja u pričama koje se rasteže od sredine 20. stoljeća pa sve do današnjih dana. I to je ono bogatstvo raznolikosti koje se željelo postići pri. pokretanju radionice. Svi mi imamo neke svoje priče. Također priče su svuda oko nas. Neke su za dijeljenje s drugima, neke baš i nisu. Ili samo mi tako mislimo? Ne znamo kako krenuti? Je li to što pišem dobro?

Preporuke svima, čitajte kratke priče i drugih autora, vjerujte, sve priče su važne, u svakoj od njih imamo neku poruku koju trebamo čuti.

Bila je čast i zadovoljstvo provesti vrijeme s ovim divnim ženama, i kao što je rečeno na početku „krećemo na jedno divno spisateljsko putovanje“.

Ovaj Zbornik kratkih priča vrhunac je našeg putovanja, ali ne i kraj…

Dragi čitaoče, uživaj u kratkim pričama!

Tuu, tuu tuli kultura: Minijatura i izgradnja drvenog nebodera

radionica za djecu povodom obljetnice Županijskog bibliobusa

Vrijeme: 17.10. u 8,30 
Mjesto: Mrkopalj
Voditeljica: Ana Orlić (Društvo arhitekata Rijeka)
Dob: za djecu

Jedan od načina prevladavanja različitosti pristupa i stvaranja atmosfere pogodne za kreativnost u manjim zajednicama je i Županijski bibliobus koji će upravo 2024. obilježiti 20. obljetnicu djelovanja na prostoru Kvarnera, Gorskog kotara i riječkog zaleđa. Programom "Tu Tu Tu…tuli kultura!" oblikuju se mozaik aktivnosti obilježen najinovativnijim praksama Gradske knjižnice Rijeka: fokus na teme iz područja rezilijentnosti, autorski susreti na problematičnim mjestima s potencijalom transformacije, multidisciplinarni dječji program, a sve u vezi s relevantnim čitateljskim naslovima i autorima.

Gradska knjižnica Rijeka 2024. godine obilježava 55. godina od pokretanja prvog bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka (lipanj 2024.),  20. godina djelovanja Županijskog bibliobusa (studeni 2024.) uz nabavku osvježenog vozila te najvažnije rođendan otvaranja nove knjižnice u art-kvartu “Benčić” kao središnje diseminacijske točke širenja kulture čitanja i kreativnosti.

Od čega je napravljena arena u Puli? Kako je nastao Eiffelov toranj u Parizu? A kako su građeni riječki neboderi? Kao posebno mrkopaljsko izdanje radionice iz ciklusa Minijatura održat će se radionica arhitekture za djecu Društva arhitekata Rijeka.

Konstrukcija je ono što sve ove građevine drži uspravno u zraku. Nekad je vidljiva i očita, poput čelične konstrukcije Eiffelovog tornja, a ponekad je skrivena iza slojeva fasade, kao betonska konstrukcija staklenih nebodera. Možete li zamisliti neboder izgrađen od drva? Mi možemo, jer danas i od drva možemo graditi u visinu!

Kroz radionicu istražujemo različite građevine koje susrećemo u životu i eksperimentiramo sa njihovom gradnjom. Izgradit ćemo nebodere od drva , a na kraj i ispitati hoće li preživjeti naš test čvrstoće! Baš kako i priliči mrkopaljskom kraju…

Rasadničko druženje: Speed mentoring

stručnjaci otkrivaju priču iza svojih uspješnih karijera

Vrijeme: 17.10. u 11 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka
Dob: za mlade i odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Ovaj speed mentoring događaj prilika je da iz prve ruke čujete inspirativne priče i iskustva pet stručnjaka:

Jamie Petty-Galis bavi se istraživanjem avionskih nesreća, a iza nje stoji priča o snazi i ustrajnosti jedne žene u svijetu inženjeringa u kojemu dominiraju muškarci:

Jim Galis radi s međunarodnim partnerima na razvoju video igara, a njegova je priča primjer kako iz ideje stvoriti cijelu industriju;

Joy Petty je na čelu inovativnog brenda Mother-in-law's Kimchi, a njezina karijerna priča vodi vas na putovanje kroz okuse i kulture;

Kaleb Leach radi u Sturbucksovom sjedištu, a inspirirat će vas pričom o kavi kao globalnom fenomenu i kako upravljati brendom koji ispisuje povijest.

Chris Comfort trenutno radi kao softver developer na Fakultetu prirodnih znanosti na Sveučilištu u Teksasu.
Sudionici će biti podijeljeni u male grupe i rotirat će se svakih 15 minuta između mentora. Razgovori se odvijaju na engleskom jeziku.

Nezadržive riječi

radionica poezije sa Snježanom Radetić

Vrijeme: 17. 10. u 10 sati i 24. 10. u 10 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Nekad nam preostaju samo riječi.

Nekad žudimo da riječi budu spas, a one ipak ne budu dovoljne.

Tek su pjena nad nemirnim vodama.

Ako i u vama ima nemira, budite s nama na radionici „NEZADRŽIVE RIJEČI“. Kroz niz vježbi stvarat ćemo stihove i poetske rečenice, bolje sebe upoznati, družiti se.

Donesite svoju bilježnicu i olovku jer ćemo zajedno stvarati.

 Svakako ponesite i radoznalost. 

Uvijek je dobrodošla kad su riječi u pitanju.

Kod čitateljskog u gostima: Vlado Simčić Vava

razgovor i druženje s Čitateljskim klubom Nedopričljivi

Vrijeme: 17.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka

Vlado Simcich Vava rođen je u Rijeci, a iako u javnosti možda poznatiji kao glazbenik, nakon svoje prve knjige ‘Odstranjivač ljubavi’ objavljene 2012., do danas objavljuje još 4 naslova, ‘Srce od guma’, ‘Canzoni d’una volta’, ‘Podudarnosti’, te ‘Kapetan onkraja’. 

Osnivač je popularne neformalne književne skupine ‘Ri Lit’, tijekom života surađivao je s omladinskim listom Val, Novim listom i razne portalima, te bio urednikom na Radio Svidu, a autor je i glazbe za filmove (dokumentarni film ’Bosanoga’ Morane Komljenović i kratki film ‘Neka ljubav kaže sve o nama’ Kristine Barišić).

Kod čitateljskog u gostima: Mihaela Gašpar

razgovor i druženje s Čitateljskim klubom Knjižnice Čavle i svim zainteresiranima

Vrijeme: 18.10. u 18 sati
Mjesto: Knjižnica Čavle
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Mihaela Gašpar je do sada objavila sedam romana i zbirku kratkih priča, te je bila finalistica triju prestižnih književnih nagrada. Njeni najpoznatiji radovi uključuju roman Nemirnica, finalist za Nagradu t-portala, zbirku kratkih priča Slatkiš, duhan, britva, nominiranu za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski, te roman O čajnicima i ženama, koji je bio u konkurenciji za Nagradu Fran Galović.

Tijekom susreta, Gašpar će predstaviti svoje cijeli književni opus, ali i svoj posljednji roman Premještanje snova, u kojem se bavi teškom temom zlostavljanja žena.

Pjesnik u gostima: Mario Viscovich

predstavljanje zbirke pjesama Ljubav, svetinja i dom

Vrijeme: 18.10. u 17 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Knjigu će predstaviti, uz autora, urednica knjige Zdenka Višković Vukić iz Pule, pjesnikinja i novinarka Gracijela Putina iz Brajkovića, muzicar i pjesnik, istarski, sa istarskim sviralima, Roženica-meh-pastirska frula-usna harmonika,  Drago Draguzet iz Pule.

Mario Višković rođen je 1949. godine u Labinu, Istra, a trenutno živi u Puntu na otoku Krku. Nakon što je 1969. godine emigrirao iz Jugoslavije, nastanio se u SAD-u gdje je ostvario uspješnu karijeru kao inženjer strojarstva, autor i poslovni čovjek. 

Objavio je pet zbirki poezije, među kojima su "Putnik" (1995.) i "Ljubav, Svetinja i Dom" (2024.). Također je autor knjige o hrvatskom iseljeništvu "Odnos između dijaspore, hrvatske države i civilnog društva" (2002.). Član je Društva hrvatskih književnika i nositelj predsjedničke medalje Reda hrvatskog pletera.

“Deset dugih dana” i “Put u Santiago” Maje Klarić i Jane Prević Finderle

predstavljanje dvije knjige o Caminu

Vrijeme: 22.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Predstavljanje knjiga Deset dugih dana Maje Klarić i Put u Santiago Jane Prević Finderle. Obje književnice se napisale knjige o hodočašću u Santiago, jedno je putopis, a drugo poezija. Zajedno predstavljaju svoje knjige međusobno se nadopunjujući.

Camino de Santiago odnosno Put sv. Jakova u Španjolskoj putovanje je koje posljednjih godina privlači sve veći broj hodočasnika, hodača, biciklista i turista. O njemu su snimani filmovi i napisane brojne knjige. No do istoga cilja, grada Santiago de Compostela u Galiciji, vodi desetak različitih ruta, a svako takvo putovanje, kao što će posvjedočiti oni koji su ga iskusili, posebno je i drugačije, ma koliko puta prešli slavni Camino.

Do istoga cilja, ali različitim rutama putuju Maja Klarić i Jana Prević Finderle.
Jedna pješači Portugalskom rutom i prelazi 250 km od Porta do Santiaga, dok se druga zaputila razvikanom Francuskom rutom od Saint Jean Pied du Porta podno Pireneja, udaljenog čak 780 km od cilja. Jedna putuje sama, druga u društvu svog oca. Jedna je putovanje pretočila u pjesme, druga u prozu... Mnogo je toga na njihovim putovanjima slično, ali ne baš sve, obje rute kriju vlastita iskušenja i izazove.
Dođite i poslušajte razgovor ove dvije autorice i hodačice u Gradskoj knjižnici Rijeka.

Poslije predavanja knjige će se moći kupiti po promotivnim cijenama, kao i sve ostale naslove u izdanju Fotopoetike te najnoviju Janinu knjigu, zbirku pjesama „Zootrop“ (Jesenski i Turk, 2024.).

Ljubiteljica matematike u gostima: T. A. Marra

predstavljanje knjige Najduža noć

Vrijeme: 23.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Lorna je vlasnica Uklete princeze, kuće za odmor na obali jezera Lisst, nedaleko od istoimenoga gradića na dalekom sjeveru. Nakon dugo vremena ima priliku ostvariti jedan od svojih snova – biti domaćin festivala „Najduža noć“ koji se održava za vrijeme zimskog solsticija i Ukletu princezu učiniti nezaobilaznim mjestom na glazbenoj karti svijeta. U tom pothvatu nesebičnu pomoć i podršku ima od svojih prijatelja Agate i Björna.

Kaju, svjetski poznatom pijanistu i kompozitoru, život se vrti samo oko jedne stvari – glazbe. U njegov pomalo tajanstven život, osim obitelji, troje braće i sestre Vere, rijetki imaju pristup. Sestra i on dijele istu ljubav prema glazbi, ali ne i želju za velikim brojem ljudi oko sebe. Kad ga Vera nagovori da sudjeluje na festivalu, nije očekivao da će sresti Lornu koja dijeli jednaku strast prema glazbi poput njega. S druge strane, kad se zaposlila u Ukletoj princezi, Vera nije mislila da će upoznati Lornina prijatelja Haru, mladoga korejskog glazbenika. Susret s njime je sve samo ne ono što je zamišljala.

Roman „Najduža noć“ podsjetit će vas na to da su usponi i padovi u životu neizbježni, ali i da od svojih snova nikad ne trebate odustati. Eklektični ansambl likova nasmijat će vas te otkrit dinamičnu mrežu emocija, ljubavi i prijateljstva.

T. A. Marra je ljubiteljica je matematike i Excel tablica (da, dobro ste pročitali), ali i strastvena promatračica ljudskog ponašanja i međuljudskih odnosa. Piše pjesme, kratke bajke i priče od srednje škole. S diplomom iz psihologije, svoje romane piše kroz tablice, te ne može zamisliti dan bez glazbe. Baš poput svojih likova, T. A. Marra vjeruje da je nemoguće itekao moguće. Kao i njezini likovi ima ideje koje u njenoj glavi zvuče fantastično, ali u njihovoj realizaciji vrlo često nešto pođe neplaniranim putem. Njezini romani su poput šalice vruće čokolade za srce – tople, ljudske priče koje otkrivaju dinamičnu mrežu emocija, ljubavi i prijateljstva. Pripremite se da vas njezini likovi nasmiju, ali i dotaknu tamo gdje je najvažnije – u dušu."

Putopisac u gostima: Hrvoje Rupčić

predstavljanje knjige Putešestvije po Turkestanu: (motoristička avantura s Puta svile)

Vrijeme: 24. 10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Zanos nepreglednih stepa, sloboda Kirgistana, surova priroda Tadžikistana, vrhovi perzijskog krova svijeta, Pamira, uzbekistanska drevna naselja, čvorišta i gradovi Puta svile, prelazak pustinje prema Kaspijskom moru, turbulentni Kavkaz, omamljujuća Turska… Dvanaest država, 15 000 kilometara, sve u 38 dana. Kad bi se nagovori za čitanje mogli prevesti na ritam udaraljki, tako bi nekako zvučao poziv na veliko putovanje s Hrvojem Rupčićem, čarobnjakom kongo bubnjeva i ništa manje zavodljivim i uspješnim putopisnim pripovjedačem. 

Ovaj put, nakon zapaženog i rado čitanog putopisa „U zemlji plemenitih ljudi” (uz hrvatsko, objavljeno je i iransko izdanje), Hrvoje i njegova družica Ivana priredili su novo štivo sa zapisima s njihova putovanja u srce Središnje Azije, krajeve čija su imena država već dovoljna da nas suoče s vlastitim i zapadnjačkim umom omeđenim neznanjem. Hrvoje zna kako prijeći preko te granice, kako se otvoriti i zbližiti s drugima, kako u sve tamnijoj slici svijeta putovati i vratiti se s osmijehom čiste sreće. Čitatelj, koji zajedno s njim otpusti kvačilo i doda gas, može biti siguran da mu zadovoljstva sigurno neće nedostajati.

Kod čitateljskog u gostima: Igor Beleš 

razgovor i druženje s Čitateljskim klubom Najbolje godine

Vrijeme: 25.10. u 18 sati
Mjesto: Ogranak Zamet

Roman Igora Beleša Listanje kupusa svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. 

Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

The Dark Storysteller u gostima: Ispisano zlo – povijest grimorija

pripovjedaonica za velike

Vrijeme: 25.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Za knjige se poneki put kažu kako su prozor u drugi svijet. Pa ipak u prebogatom svijetu knjiga postoje i one kroz čije ćete prozore vidjeti prizore koji vam se neće nimalo svidjeti, a vrlo često će kroz taj isti prozor nešto gledati i vas.
I to nešto želi ući u vaš svijet…

No, bez obzira koliko se god o tim knjigama pričalo ispod glasa, skrivalo ih se, a zbog njihovog posjedovanja mnogi su završili i na lomači, tzv. grimoriji su postali prilično tražena literatura koja je svoju popularnost stekla tijekom srednjeg vijeka. Zahvaljujući baš grimorijima, mogli ste se izliječiti, zadobiti nečiju ljubav, pronaći blago, steći slavu i bogatstvo, osvetiti se…

...ili jednostavno nekog – ubiti.

Varaždinski novinar i TV voditelj, Kristijan Petrović, poznat pod pseudonimom The Dark Storyteller, nastavlja sa svojim gostovanjima po gradovima i općinama u kojima pripovijeda mitove i legende te mračne priče okultne povijesti i folklora, od stare Mezopotamije pa do naših prostora.

Strrrrrrašna subota u Dječjoj kući

radionice & pričaonice

Vrijeme: 26. 10. od jutra & poslijepodne
Mjesto: Dječja kuća
Dob: djeca

Subote su u Dječjoj kući posebno vesele, ali ova je jedna od onih posebnih. Kroz niz programa posvećenih kreativnosti i knjigama djeca će moći pronaći svoj kutak, a kako je iza ugla i Noć vještica normalno neke od tema će biti jakooooo strrrrrašne. 

Cjeloviti program strrrašne subote će biti objavljen 20. listopada.

Treća dob čitanja: Roboti pišu i slikaju: osnove umjetne inteligencije za stvaranje

ćakulasta radionica za umirovljenike

Vrijeme: 26.10. u 10 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Govore o nekom ChatGPT-u, što je to?

Kako mislite da roboti slikaju?

Hoće li umjetna inteligencija stvarno uništiti kreativnost?

Program "Treća dob čitanja" omogućuje starijim osobama pristup modernim i inovativnim tehnologijama i sadržajima, potičući inkluzivnost i osiguravajući jednakost u dostupnosti usluga i resursa. No zapravo nam tehnologija nije sama sebi svrhom. 

Želja je odmaknuti se od tradicionalnih pristupa digitalnom opismenjavanju već usmjeriti se prema pravom stvaralaštvu i najaktualnijim tehnološko-kreativnim kombinacijama koje osobama treće životne dobi mogu značiti kvalitetniju dokolicu, nastavak profesionalnog razvoja i integriranijeg aktera društva. U nekim stvarima nam je važniji iskreni razgovor, kultura, povijest, sociologija, knjige (...) nego da znamo što se točno događa klikom na strelicu "miša". 

A pričamo i učimo o najsuvremenijim fenomenima suvremenosti, na svim susretima sa znalcima područja. Knjižnični program namijenjen je isključivo osobama starije životne dobi u mirovini koji imaju osnovna znanja iz područja informatike.

U Rasadniku: Blackout poetry

radionica za mlade

Vrijeme: 28.10. u 17:30
Mjesto: Rasadnik Gradske knjižnica Rijeka 
Dob: za mlade
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Blackout poezija pruža nam priliku da se kreativno izrazimo koristeći već postojeće tekstove kao temelj za stvaranje novih pjesama i značenja. Kroz igru riječima i crnim markerom sudionici će otkriti moć poezije koja se skriva među stranicama knjiga i novina. Radionicu vode djelatnice Knjižnice a namijenjena je mladima 15+.

Retro Rijeka: Neda Andrić i njezin grad

knjiški razgovor s Nevenom Šantićem o legendaroj riječkoj gradonačelnici  

Vrijeme: 28.10. u 18:00 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Knjigu Neda Andrić i njezin grad, o prvoj gradonačelnici Rijeke, priredio je i nakon opširnih arhivskih istraživanja napisao novinar i publicist Neven Šantić. Prof. dr. sc. Neda Andrić bila je od 1969. do 1974. godine predsjednica Skupštine općine Rijeka, odnosno gradonačelnica, i do danas je ostala jedina žena koja je u Rijeci obnašala tu funkciju. Njezin mandat obilježen je ulaganjima u promet, turizam i industriju. 

Sudjelovala je u osnivanju i radu Ekonomskog fakulteta u Rijeci, riječkog Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta u Rijeci te Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki te bila njegova prva dekanica. Rijeka je za mandata Nede Andrić postala prvi grad u Jugoslaviji koji je davao besplatne udžbenike učenicima osnovnih škola. 

Knjiga Neda Andrić i njezin grad objavljena je pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. S Nevenom ćemo pričati o raznim aspektima knjige, ključnim temama i samom istraživanju.

Rezidentica u gostima: Snježana Radetić

književni susret

Vrijeme: 29.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Snježana Radetić diplomirala je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Gotovo tri desetljeća radila je u srednjoj školi, a nakon toga šest godina vodila ustanovu u kulturi i obrazovanju odraslih u rodnome gradu Poreču. Posljednjih godina piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljivane u Dometima i na portalima Čovjek-časopis i Astronaut.ba. U listopadu 2022. godine izlazi njena prva zbirka pjesama Privilegija leta, Biakova, Zagreb, pod uredničkom rukom književnice Darije Žilić. Svojim je pjesmama 2021. i 2022. godine dospjela u finale Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama

Iz plana Snježane Radetić izdvajamo:

“Rezidencija bi mi dala priliku za finaliziranje zbirke priča za koju istražujem i pišem već godinu dana. Koncept zbirke jest iz prvog ženskog lica progovarati o ženama svih životnih dobi. Kroz priče istražujem odnose koji ženu nose kroz život i uloge koje prihvaća ili od njih zazire. Ona je supruga, majka, ljubavnica, baka, nerotkinja, kći, susjeda, neodlučna, zlostavljana, hrabra, traži svoje mjesto u društvu. Junakinje priča između ostalih su i žene treće životne dobi koje se nose sa svime što ta životna faza donosi: pad životne energije, onemoćalost, tjeskobu i bezvoljnost, ustrajnost, dublje razumijevanje života, rasap uvjerenja, olakšanje, oslobađanje od životnih koncepata. Istražujem prostor slobode žene u određenoj dobi i čitav dijapazon uzroka koji joj tu slobodu oduzimaju. Budući da i sama pripadam populaciji treće životne dobi, tema rezidencije intimno mi je vrlo intrigantna. Radi se o velikoj promjeni, osobito s odlaskom u mirovinu. Generacijski jaz sve je veći. Lako se zapada u malodušnost i osjećaj suvišnosti. Smanjena fizička aktivnost smanjuje i osjećaj sreće, nedostatak dinamike povećava tjeskobu. Smanjeni prihodi oduzimaju osjećaj slobode. S druge strane, moguće je to prevladati prihvaćanjem novog životnog ritma i dubljim razumijevanjem postojanja.”

Treća dob čitanja: Moć u rukama, osnove fotografiranja s mobitelom

ćakulasta radionica za umirovljenike

Vrijeme: srijeda 30. listopada u 10 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u "Benčiću"
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Kako izvući maksimum iz fotogafije mobitelom? 

Ima li smisla koristiti filtere? 

Što je fora fotografirati?

Program "Treća dob čitanja" omogućuje starijim osobama pristup modernim i inovativnim tehnologijama i sadržajima, potičući inkluzivnost i osiguravajući jednakost u dostupnosti usluga i resursa. No zapravo nam tehnologija nije sama sebi svrhom.

Želja je odmaknuti se od tradicionalnih pristupa digitalnom opismenjavanju već usmjeriti se prema pravom stvaralaštvu i najaktualnijim tehnološko-kreativnim kombinacijama koje osobama treće životne dobi mogu značiti kvalitetniju dokolicu, nastavak profesionalnog razvoja i integriranijeg aktera društva.

U nekim stvarima nam je važniji iskreni razgovor, kultura, povijest, sociologija, knjige (...) nego da znamo što se točno događa klikom na strelicu "miša". A pričamo i učimo o najsuvremenijim fenomenima suvremenosti, na svim susretima sa znalcima područja.

Knjižnični program namijenjen je isključivo osobama starije životne dobi u mirovini koji imaju osnovna znanja iz područja informatike.

Knjiga na nezgodnim mjestima: Igor Beleš u Rupi

Tuu, tuu, tuli kultura povodom rođendana Županijskog bibliobusa

Vrijeme: 30. 10. u 18 sati
Mjesto: restoran Carpe Diem, Rupa
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Neobični program u svojem novom specijalnom izdanju odlazi do granice. Možda i preko nje. A ovoga nam puta na druženje stiže Igor Beleš sa svojom zapaženom knjigom “Listanje kupusa”. U restoranu "Carpe Diem" čeka nas ugodno nezgodno druženje. 

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije... No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih podosta posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

Program Knjiga na nezgodnim mjestima Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s književnim i stručnim autorima na nekonvencionalnim urbanim lokacijama na riječkom području omogućujući neposrednije prožimanje zajednice, autora, knjiga i čitanja.

Tuu, tuu tuli kultura!: Stripko

radionica za djecu povodom obljetnice Županijskog bibliobusa

Vrijeme: 31. 10. u 11 sati
Mjesto: Lokve
Dob: za djecu

Stripko je uspješna radionica crtanja stripa koju Gradska knjižnica Rijeka redovno održava u jedinstvenoj Dječjoj kući. A dašak njene čarolije stići će u Lokve kroz Stripko radionicu.

Jedan od načina prevladavanja različitosti pristupa i stvaranja atmosfere pogodne za kreativnost u manjim zajednicama je i Županijski bibliobus koji će upravo 2024. obilježiti 20. obljetnicu djelovanja na prostoru Kvarnera, Gorskog kotara i riječkog zaleđa.

Programom "Tu Tu Tu…tuli kultura!" oblikovat će se mozaik aktivnosti obilježen najinovativnijim praksama Gradske knjižnice Rijeka: fokus na teme iz područja rezilijentnosti, autorski susreti na problematičnim mjestima s potencijalom transformacije, multidisciplinarni dječji program, a sve u vezi s relevantnim čitateljskim naslovima i autorima.

Gradska knjižnica Rijeka 2024. godine obilježava 55. godina od pokretanja prvog bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka (lipanj 2024.),  20. godina djelovanja Županijskog bibliobusa (studeni 2024.) uz nabavku osvježenog vozila te najvažnije u okviru otvaranja nove knjižnice u art-kvartu “Benčić” kao središnje diseminacijske točke širenja kulture čitanja i kreativnosti.

Putopisac u gostima: Jasen Boko

predstavljanje putopisne knjige Od Dnjepra do Jadrana

Vrijeme: 31.10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Iznoseći znanstvene dokaze, autor propituje nacionalni identitet i predrasude te kritizira „naše pravo“ na određeni prostor jer smo mi tu „oduvijek“. Poput romana čita se priča o dolasku raznih indoeuropskih plemena i razaranju civilizacija koje su im prethodile pa shvaćamo da su migracije ljudske rase stalna pojava.

Jasen Boko proputovao je područje od Poljske, Češke, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Grčke pa sve do Jadranskog mora i arheoloških nalazišta prvih naseobina Hrvata. Obilazeći mjesta na kojima su, prema legendama, živjeli stari Slaveni, donosi nam najnovija saznanja povjesničara i arheologa o Hrvatima, Slavenima i Indoeuropljanima te otkriva koliko je toga još nejasno, stoga je ova knjiga jedinstveno putovanje kroz prostor i vrijeme.

Kao i uvijek u svojim knjigama, Boko duhovite i zabavne dijelove, poput svoje izmišljene verzije priče o razilaženju Slavena iz prapostojbine, sjajno kombinira s ozbiljnim društvenim i političkim stanjem u državama koje posjećuje, prepričavajući nam razgovore sa znanstvenicima i običnim ljudima na ulicama. Napet je i zastrašujuć dio knjige u kojem opisuje kako ga je u Bjelorusiji uhitila vojska i kako su ga ispitivali ruski obavještajci, nasmijat ćete se anegdotama o prelascima granica i zadivit će vas pričom o putovanju Ukrajinom u vrijeme rata.

Kod čitateljskog u gostima: Gordana Brkić Žagar

razgovor i druženje s Čitateljskim klubom ONE

Vrijeme: 24. 10. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle

Druženje i razgovor o romanu Netaknuti listovi gline. Roman je to koji dubinski propituje krizu srednjih godina koja potresa sve temelje života glavne junakinje Maše: od onih obiteljskih veza (brak na rubu, odnos s kćeri tinejdžericom) do profesionalnih koje izravno utječu i na egzistenciju.
Netaknuti listovi gline roman je o padu, putu raspada, ali i ponovnog uzdizanja u novoj stvarnosti, u neočekivanom i pomalo šokantnom završetku. 

Književnim jezikom rečeno, bildungsroman koji pred čitatelja postavlja pitanja u kojima se i sam prepoznaje, ali odgovori nisu nimalo ugodni...
"Ljudi nisu skup tuđih očekivanja, već onog što sami očekuju od sebe. Ljudi nisu ono što vidimo izvana. Ljudi su ono što nam pokažu goli i prljavi, u nekakvoj vukojebini bogu iza nogu, gdje mogu izgubiti glavu, ali ne žele izgubiti čast."

Tuu, tuu tuli kultura: Saša Ceci: Blesimetar

susret povodom obljetnice Županijskog bibliobusa

Vrijeme: 4. 11. u 18 sati
Mjesto: Dražice
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Ako si pažljivo čitao, vidio si da znanost nije tu da ubija čaroliju, već da uklanja bezrazložan strah i paranoju. Najjeftiniju laž i najvještiju prevaru. A to otvara mogućnost za postojanje jednog ljepšeg, boljeg, slobodnijeg, pravednijeg... sretnijeg svijeta. Svijeta za inženjere koji stvaraju tehnologije koje nikad nisu postojale. Tehnologije koje nam dodatno uklanjaju strahove, spašavaju zdravlje i živote. I pomažu da svoje vrijeme rasporedimo pametnije. Ili da ga barem gubimo zabavnije. I svijeta za umjetnike koji istražuju što je to što nas čini ljudima. Koji nas tjeraju da osjećamo najgore tragedije i najveće uspjehe drugih, pa i potpuno izmišljenih ljudi, kao svoje vlastite. Da razumijevajući druge bolje razumijemo sebe. Ili jednostavno uživamo u tom čudesnom trenutku koji su stvorili za nas. I za sebe. I da mi sve to radimo drugim ljudima. Da u ovom besmislenom i opasnom svijetu stvaramo oaze smisla, razuma i ljubavi. I da ih spajamo međusobno i stvaramo predivan novi svijet – i za nas, i za našu djecu, i za sve ljude na Zemlji. OK, i onih par što su na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sva ona magija nije nigdje nestala. Čarolija je na istom mjestu gdje je oduvijek i bila. U nama. (Sva ta magija)

Saša Ceci rođen je 3. siječnja 1973. godine. Osnovnu školu završava u Velikoj Gorici, a srednju u rodnom Zagrebu. Tamo upisuje i istraživački studij fizike na PMF-u. Nakon završenog fakulteta, 1999. godine, zapošljava se na Institutu Ruđer Bošković gdje radi i danas.

Jedan od načina prevladavanja različitosti pristupa i stvaranja atmosfere pogodne za kreativnost u manjim zajednicama je i Županijski bibliobus koji će upravo 2024. obilježiti 20. obljetnicu djelovanja na prostoru Kvarnera, Gorskog kotara i riječkog zaleđa.

Programom "Tu Tu Tu…tuli kultura!" oblikovat će se mozaik aktivnosti obilježen najinovativnijim praksama Gradske knjižnice Rijeka: fokus na teme iz područja rezilijentnosti, autorski susreti na problematičnim mjestima s potencijalom transformacije, multidisciplinarni dječji program, a sve u vezi s relevantnim čitateljskim naslovima i autorima.

Gradska knjižnica Rijeka 2024. godine obilježava 55. godina od pokretanja prvog bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka (lipanj 2024.),  20. godina djelovanja Županijskog bibliobusa (studeni 2024.) uz nabavku osvježenog vozila te najvažnije u okviru otvaranja nove knjižnice u art-kvartu “Benčić” kao središnje diseminacijske točke širenja kulture čitanja i kreativnosti.

Priča u oblačićima

radionica stripa s Enverom Krivcem

Vrijeme: 4. i 6. 11. od  17 do 18 sati; 5.11. od 16 do 17:30
Mjesto: Rasadnik Gradske knjižnice Rijeka u “Benčiću”
Dob: za mlade
Prijave: Prijave na događanje primaju se putem obrasca ovdje i vrijede za sva tri dana.

Odaberite svoju omiljenu priču ili bajku, ili barem omiljeno poglavlje, ili omiljenog lika iz istih, i napravite kratki strip o tome! Kako? Lako, zabavno i edukativno, na GKR-ovoj Radionici stripa za mlade! Družimo se tri dana po dva školska sata i putujemo zajedno, od početnih ideja, skica i scenarija do cijele stranice vašeg stripa. 

Sve što vam treba je dobra volja, nekoliko papira i pribor za crtanje koji uključuje običnu olovku, gumicu i bilo kakav tanki flomaster. U tri dana stvorit ćemo nešto što do tog trenutka nije postojalo nigdje, osim u vašoj glavi. Pridružite nam se na ovom uzbudljivom putu stvaranja.

Hrvatski zvukopis

predstavljanje mobilne aplikacije u Gradskoj knjižnici Rijeka

Vrijeme: 5. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Hrvatski zvukopis višegodišnji je književni program koji se provodi kroz upotrebu istoimene mobilne aplikacije i koji je osim u New Yorku, Londonu i Parizu, pokrenut i u Rijeci. Kao neka vrsta literarnog Pokemona, program zvučno aktivira odlomke hrvatske književnosti i suvremene kratke priče na javnim površinama grada, sve u cilju očuvanja hrvatskog jezika i hrvatske izvornosti današnjeg vremena te promicanja hrvatske književnosti, u želji da provedenim programom hrvatska pisana riječ postane jedan od prepoznatljivih simbola Republike Hrvatske. Promocija ovog književnog programa sastojat će se od čitanja priča i razgovora s autoricom projekta, riječkim piscima i glumcima. Moderatorica susreta je Patricija Horvat.

Promocija ovog književnog programa sastojat će se od čitanja priča i razgovora s autoricom projekta Jelenom Remetin, riječkim piscima Zoranom Žmirićem, Enverom Krivcem, Dunjom Matić i glumicom Jelenom Miholjević. Moderatorica susreta je Patricija Horvat.

Onda kada je struja proradila, a javni prijevoz provozio: 125. godina električnog tramvaja u Rijeci 

predstavljanje knjige o prvom riječkom tramvaju

Vrijeme: 6. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Novoizdana knjiga "Riječki tramvaj" Gábora Zsigmonda donosi zanimljivu priču o prvom električnom tramvaju na području današnje Hrvatske, koji je točno prije 125. godina, 1899. godine u Rijeci postao jedan od najmodernijih sustava javnog prijevoza u Europi. Knjiga – obogaćena brojnim povijesnim fotografijama o zlatnom dobu Rijeke –  objavljena je na hrvatskom, mađarskom i talijanskom jeziku, u izdanju nakladničke kuće Szülőföld.

Autor detaljno prikazuje kako je grad, u doba industrijskog procvata i demografskog rasta, prepoznao potrebu za učinkovitim gradskim prijevozom, što je rezultiralo uvođenjem tramvajskog sustava kao simbola modernizacije. Osim tehničkih i logističkih aspekata, poseban naglasak stavljen je na političke izazove koji su pratili uvođenje tramvaja, kao i na njegov utjecaj na svakodnevicu stanovnika Rijeke, posebno u kontekstu industrije i turizma. "Riječki tramvaj" je neprocjenjiv doprinos povijesti grada i njegova nasljeđa, te oživljava ključne trenutke razvoja Rijeke kao suvremenog urbanog središta.

Autor će 6. 11. 2024. u 18 sati osobno predstaviti svoju knjigu u Gradskoj knjižnici Rijeka, u suradnji s Lektoratom za mađarski jezik Sveučilišta u Rijeci.

Promociju će pratiti plakat-izložba na Korzu, koja će dodatno dočarati bogatu povijest riječkog tramvaja i urbanog razvoja grada.

O autoru: 

Gábor Zsigmond, kao generalni ravnatelj Mađarskog nacionalnog muzeja, a prethodno kao zamjenik generalnog ravnatelja Mađarskog muzeja tehnologije i prometa, objavio je nekoliko knjiga i studija o povijesti Rijeke, o trgovačkoj mornarici i o gradskom prometu. Jedan je od kuratora vrlo uspješne izložbe održane 2022. godine u Muzeju grada Rijeke pod nazivom „Rađanje moderne Rijeke / A modern Fiume születése 1868–1918.”2018. g. napisao je s Mártonom Pellesom knjigu na mađarskom i engleskom jeziku pod naslovom „A fiumei magyar kereskedelmi tengerészet története (1868–1918) / The Hungarian Maritime Trade History of Fiume (1868–1918)“, koja je 2022. godine u nakladi Szülőfölda ugledala svjetlo dana i na hrvatskom i talijanskom jeziku („Povijest riječke trgovačke mornarice 1868.–1921. / Storia della navigazione commerciale a Fiume 1868–1918“). Autor je petnaestak knjiga te više od stotinu studija i stručnih članaka, kurator je brojnih izložbi, član komiteta međunarodnih muzejskih organizacija (ICOM CIMUSET, ICOM Hungary, IATM) i predsjednik Saveza tehničkih muzeja Srednje Europe. Kao profesor predaje na više mađarskih sveučilišta, bio je gostujući predavač i na Sveučilištu u Rijeci, te često sudjeluje na riječkim konferencijama. Član je organizacijskog povjerenstva za morsko hodočašće Sea Camino, kao i povjerenstava za natjecanja Adria Cup te Captains Cup u Hrvatskoj.

Autor u gostima: Marin Ivančić

predstavljanje knjige Slipi kralj i druge priče

Vrijeme: 7. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Zbirka Slipi kralj i druge priče Marina Ivančića čudesan je spoj spekulacije, fantastike, erudicije i vještog pripovijedanja. Opis možda djeluje kao imitacija Borgesa, ali Ivančić ne oponaša, njegova je proza posve autentična. 

Među mnoštvom neobičnosti našli su se parabola o Kristovom životu, priča o ljubavi obrazovanog mediokriteta prema neobrazovanom geniju, zgoda iz života natprirordno inteligentnog psa, i druge zapetljane, labirintske priče čiji kraj dolazi kao svježe ili pak gorko otriježnjenje. Slojevita i precizno izvedena, Ivančićeva je proza vrijedan dio suvremene književne produkcije.

O autoru
Marin Ivančić (Karlovac, 1991.), diplomirani je pravnik. Živi u Zagrebu. Kratke priče objavljivao je u sklopu književnih natječaja i časopisa. Povremeno piše za domaće i strane novine i portale.

Razgovor s autorom vodit će urednica knjige Ivana Rogar.

Pop Science: Uvjerljivost u govoru (Što ispeći i kako to reći?)

predavanje Davora Stankovića

Vrijeme: 8. 11. u 17:30
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Nobelovac Gabriel García Márquez u jednom je svojem nastupu rekao da je držanje govora oduvijek smatrao najstrašnijom od svih ljudskih obveza. Bez obzira na to, bio je poznat kao odličan govornik. Kako mu je to uspijevalo? Ovo predavanje razotkriva odlike dobrih govornika i nudi upute kako da i sami unaprijedimo svoje govorničke vještine. 
---
Davor Stanković učitelj je govora i govorništva. Kao govorni trener održava individualne vježbe i vodi radionice javnog nastupa i medijske treninge. Na Sveučilištu VERN’ predaje na smjerovima Novinarstvo i Odnosi s javnošću i studij medija. Za HRT-ovu emisiju "Kod nas doma" kreirao je televizijske priloge vezane uz retoriku, argumentaciju, javni nastup, glas, izgovor, neverbalnu komunikaciju.... Također, autor je podcasta "Lov na govor".

Autor u gostima: Darko Plantarić

predstavljanje  knjige Izgubljena duša Mogadiša

Vrijeme: 8. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Roman donosi priču o Davidu Mileru koji već deset godina radi u Somaliji kao sigurnosni analitičar jedne međunarodne kompanije. Zasićen poslom, ali i opterećen osobnim problemima, David sve više razmišlja o napuštanju ove istočnoafričke zemlje i novom životu koji bi posvetio jedrenju. 

Preostala mu je nekolicina poslova koje treba odraditi. Jedan će ga odvesti u potragu za davno nestalom njemačkom humanitarkom plavih očiju, a drugi u samo srce somalskoga ministarstva obrane. Pomno planirane misije, susreti s lokalnim stanovništvom, egzotična mjesta, pregovori s klanskim vođama, potraga za više nego dragocjenim informacijama, kretanje kaotičnim ulicama Mogadiša, izloženost stalnim opasnostima, sve to čini okosnicu ovoga napetoga doku-špijunskog romana.

"Kaotična zemlja, kaotični ljudi, Kompanija, stalna igra na rubu provalije, vječni nedostatak emotivnog zadovoljstva, neprekidna borba s vlastitom prošlošću svih ovih godina, sve je to Davida pretvorilo u izgubljenu dušu Mogadiša."

Treća dob čitanja: Drugi svijet, snalaženje u virtualnoj stvarnosti i 3D svijetu

ćakulasta radionica za umirovljenike

Vrijeme: 9. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Kakav svijet nam dolazi iz te kacige na glavi?

Što su 3D printeri?  

Da li je išta od toga korisno?

Program "Treća dob čitanja" omogućuje starijim osobama pristup modernim i inovativnim tehnologijama i sadržajima, potičući inkluzivnost i osiguravajući jednakost u dostupnosti usluga i resursa. No zapravo nam tehnologija nije sama sebi svrhom.

Želja je odmaknuti se od tradicionalnih pristupa digitalnom opismenjavanju već usmjeriti se prema pravom stvaralaštvu i najaktualnijim tehnološko-kreativnim kombinacijama koje osobama treće životne dobi mogu značiti kvalitetniju dokolicu, nastavak profesionalnog razvoja i integriranijeg aktera društva.

U nekim stvarima nam je važniji iskreni razgovor, kultura, povijest, sociologija, knjige (...) nego da znamo što se točno događa klikom na strelicu "miša". A pričamo i učimo o najsuvremenijim fenomenima suvremenosti, na svim susretima sa znalcima područja.

Knjižnični program namijenjen je isključivo osobama starije životne dobi u mirovini koji imaju osnovna znanja iz područja informatike.

Radio Benčić

medijska radionica za mlade

Vrijeme: 9. 11. i 10. 11. 
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za mlade
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Program Gradske knjižnice Rijeka u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje sprema se za novu radionicu Radija Benčić — ovoga puta s mladima; srednjoškolcima i studentima u sklopu aktivnosti American Cornera Rijeka!

U popodnevnom terminu vikenda 9. i 10.11.2024. u prostoru Gradske knjižnice Rijeka održat će se fokusirana radionica izrade nove epizode Radija Benčić — edukacijskog i kulturnog radija dostupnog online na stranicama Gradske knjižnice.
U dva dana sudionici će se moći educirati o osnovama novinarskog posla, upoznati se s opremom za audio snimanje, razmjenjivati ideje i vježbati kritičko mišljenje, pa čak i pripremiti muzički program. Tako će se završiti pripremni dio nakon kojeg slijedi snimanje u zajednički dogovorenom terminu.

Ideja radionice je potaknuti mlade na kritičko mišljenje te osnažiti njihovu medijsku pismenost kao i istražiti odnos prema kulturi i sadržaju po njihovoj mjeri. Od temeljne je važnosti uspostava kvalitetnog dijaloga i uvažavanje različitosti — karakteristike koje Kultura svima svugdje razvija i njeguje u svom radu na inkluziviranju kulture.

Radionicu podržava American Corner RIjeka u sklopu programa podrške medijskoj pismenosti.

Knjiga svima!

predstavljanje zvučne knjige Mirovanje autorice Dunje Matić Benčić

Vrijeme: 11. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Knjiga svima, program koji Gradska knjižnica Rijeka provodi u partnerstvu s udrugom Kultura svima svugdje, nastavlja inkluzivirati naš fundus.

Na redu je Mirovanje, Dunje Matić Benčić koje ćemo uskoro imati priliku i poslušati jer je roman dobio svoju zvučnu formu. Osim svima onima koji romane vole slušati, Mirovanje je po prvi puta dostupno i slijepim i slabovidnim osobama te je dio Kultura svima inkluzivne zbirke.

Audio verzija Mirovanja će biti dostupna od 11.11. u digitalnoj knjižnici GKR. 

Vidimo se 11. 11. u Gradskoj knjižnici Rijeka na predstavljanju novog pojačanja naše inkluzivne priče, audio verziju Mirovanja predstavljaju: Dunja Matić Benčić, autorica; Matija Rubinić, audio tehničar i Maja Ogrizović, inicijatorica i voditeljica inkluzivnih projekata.

Rezidentica u gostima: Helena Klakočar Vukšić    

književni susret

Vrijeme: 12. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Helena Klakočar akademska je slikarica i strip autorica, koja djeluje na širem polju vizualnih umjetnosti te se bavi instalacijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, animacijom, a poznata je po svojim autobiografskim, društvenim i političkim opažanjima. Kreirala je radove ''EL SHATT/ fragmenti '', ‘’REVOLT’’, ‘’ZID MEDITERAN’’,  zbirke stripova ‘’Vlaga, Mraz i Sol i drugi stripovi’’,  ‘’Nemirno more 1” i “Nemirno more 2’’...

Iz njene prijavnice i plana rada izdvajamo:

“S obzirom na to da sam i sama u ‘trećoj životnoj dobi‘ želim obraditi tu temu u obliku ilustracija i strip pričica. Uviđam‘’na vlastitoj koži’’ da je naša svakodnevica puna tragikomičnih situacija. Uz osobne priče starijih građana bi nacrtala kartu kako se kretati gradom ako ste u kolicima, ili slabije pokretljivosti. Karta grada s javnim wc-punktovima za one sa slabijim mjehurom mi se čini korisna za ‘’nove’’ lokalne starije osobe i za goste grada. Željela bi da je moj rad duhovit i zabavan starijima i mladima. Ujedno da progovara o perspektivi starijeg korisnika ‘’grada’’, o onoj perspektivi, o koju mladi ne mogu ni zamisliti a ipak će jednog dana postati dio i njihovog životnog iskustva. Zašto Rijeka? Rijeka mi je potpuno nepoznata, bila sam samo 2 puta po par dana u Rijeci ali nisam se trebala nikad sama snalaziti (uvijek su me vodili organizatori).  To mi se čini dobra početna pozicija za otkrivanje grada.”

Tuu, tuu tuli kultura: pokazna radionica: biraj, miksaj, scratchaj! DJ-inga s Mirilo

radionica za djecu povodom obljetnice Županijskog bibliobusa

Vrijeme: 13. 11. u 9 sati
Mjesto: Skrad
Dob: za djecu

Gradska knjižnica Rijeka vodi mlade Gorane u svijet profesionalnog puštanja glazbe s DJ Mirilo.

Tijekom radionice polaznici/ice će se upoznati s osnovama DJ-inga.  Radionica obuhvaća upoznavanje s različitim odabirima glazbe, računalnog programa Virtual DJ – umiksavanje pjesama na osnovu tempa s efektima koje je moguće dodavati glazbi te s osnovama scratch-anja i korištenjem groovepad-a (beat maker).

Jedan od načina prevladavanja različitosti pristupa i stvaranja atmosfere pogodne za kreativnost u manjim zajednicama je i Županijski bibliobus koji će upravo 2024. obilježiti 20. obljetnicu djelovanja na prostoru Kvarnera, Gorskog kotara i riječkog zaleđa. 
Programom "Tu Tu Tu…tuli kultura!" oblikovat će se mozaik aktivnosti obilježen najinovativnijim praksama Gradske knjižnice Rijeka: fokus na teme iz područja rezilijentnosti, autorski susreti na problematičnim mjestima s potencijalom transformacije, multidisciplinarni dječji program, a sve u vezi s relevantnim čitateljskim naslovima i autorima.

Gradska knjižnica Rijeka 2024. godine obilježava 55. godina od pokretanja prvog bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka (lipanj 2024.),  20. godina djelovanja Županijskog bibliobusa (studeni 2024.) uz nabavku osvježenog vozila te najvažnije u okviru otvaranja nove knjižnice u art-kvartu “Benčić” kao središnje diseminacijske točke širenja kulture čitanja i kreativnosti.

Treća dob čitanja: Digitalni naivci, kako preživjeti kroz obilje informacija

ćakulasta radionica za umirovljenike

Vrijeme: 13. 11. u 10 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Svi čujemo za lažne vijesti, ali da li su stvarno svugdje? 
Kako  dobro slagati izvore informiranja? 
Na što pripaziti kada čitamo portale?

Program "Treća dob čitanja" omogućuje starijim osobama pristup modernim i inovativnim tehnologijama i sadržajima, potičući inkluzivnost i osiguravajući jednakost u dostupnosti usluga i resursa. No zapravo nam tehnologija nije sama sebi svrhom.

Želja je odmaknuti se od tradicionalnih pristupa digitalnom opismenjavanju već usmjeriti se prema pravom stvaralaštvu i najaktualnijim tehnološko-kreativnim kombinacijama koje osobama treće životne dobi mogu značiti kvalitetniju dokolicu, nastavak profesionalnog razvoja i integriranijeg aktera društva.

U nekim stvarima nam je važniji iskreni razgovor, kultura, povijest, sociologija, knjige (...) nego da znamo što se točno događa klikom na strelicu "miša". A pričamo i učimo o najsuvremenijim fenomenima suvremenosti, na svim susretima sa znalcima područja.

Knjižnični program namijenjen je isključivo osobama starije životne dobi u mirovini koji imaju osnovna znanja iz područja informatike.

Performer u gostima: Andrej Zbašnik

predstavljanje knjige Pojmovno artikuliranje jedne (ne) mogućnosti spoznaje

Vrijeme: 13. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Ovo je djelo koje se bavi poetsko – filozofskim pristupom, teorijom spoznaje osjećanjem i promišljanjem pojma i „pojmovanja“, pojmovnog uma, kao jedne kategorije samosvjesnog bića. Naime pojmove i sve jezične mogućnosti i kombinacije smatram specifičnim oblikovanjem priča i konceptualnih (pojmovnih) energetskih struktura u mediju jezika. 

Smatram da postoji realnost transcendentna pojmovnoj realnosti, koja nadilazi svaku pojmovnu klasifikaciju i ne može se izreći pojmovima, a da to ne postane jezično iskustvo i igra određene egzistencijalne matrice. Kao egzistencijalna matrica Andrej Zbašnik; (identitet, ego, kulturološki i sociološki slojevi, identifikacije, misli, osjećaji, emocije), pokušao sam dati rješenje o jednoj mogućoj krajnosti poimanja i dosezanja spoznaje o svjetovima, unutar medija pojmovnog mišljenja i izražavanja doživljaja i uvida svjetova i u svjetove.

Igrokaz Šuma Striborova

specijalno igrokazno izdanje Striborove rukotvornice

Vrijeme: 14. 11 u 18 i 30

Mjesto: Dječji odjel Stribor

Dob: djeca

Prijave: Ulaz je slobodan.

Maštoviti polaznici Striborove rukotvornice , redovne radionice Dječjeg odjela Stribor, su povodom 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić Mažuranić svoje vrijeme i kreativnost posvetili izradi jedinstvenog igrokaza – moderne verzije Šume Striborove. Djeca u dobi od 9 do 11 godina sama su izradila scenografiju, lutke te osmislila priču i scenarij Šume Striborove u kojoj se spominje loš utjecaj društvenih mreža i opasnost zbog lažnog predstavljanja na njima.

Glavni glumci i kreativci su : Ina Adžamić, Hana Gašparović, Noemi Janjatović, Mak Matešić, Vid Matešić, Stella Paulović i Nola Veršić.
Dođite i pogledajte njihov vlastiti, jedinstveni kratki igrokaz u Dječjem odjelu Stribor, 31.listopada 2024. u 18:30 h.

Autorica kod kuće: Tea Tulić

predstavljanje knjige Strvinari starog svijeta

Vrijeme: 14. 11. u 18 sati
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Gostovanje jedne od najvažnijih riječkih suvremenih književnica i u Gradskoj knjižnici Rijeka.

Kratki roman Tee Tulić Strvinari starog svijeta pripovijeda kći o ocu, a u priči se povremeno dotakne i onostranih Volge i Buge, mrtvih žena koje još žive u njihovom sjećanju i koje ih navigaju. Melankoličnu priču o odrastanju uz oca koji od frajera pritisnuta životom postaje – kako mu kopni volja uslijed razočaranja u svijet i vrlinu – tek sjena prijašnjeg bića. Priča je bajkovita i ponekad trpka, sjetna raspoloženja smjenjuju se s komičnim situacijama uz prodore naturalizma i simbolizma.

Otac i kći uspostavljaju nježan i brižan odnos udaljujući se iz stana do tjeskobe nakrcanog uspomenama i predmetima – zato kći sanjareći gradi beskonačnu kuću u kući – od svojih trauma starih i novih, od grada i ljudi. Osamljuju se na brodici Kaljinki, okruženi morem, ribama i pticama, gdje je sve jasnije i čišće, pa i okrutnost. Ali otac počinje halucinirati, a ispod njegovog se vrata pomalja sazviježđe crvenih točkica. Morat će u bolnicu, stižu ga godine, došlo je vrijeme za promjene… 
Ovo je roman za meko rastajanje s ocem i otisnuće na pučinu života bez broda i ikoga svoga. Zaploviti ovim rečenicama put je do čitateljskog užitka!

Tea Tulić rođena je u Rijeci. Prozu objavljuje u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima. Godine 2011. osvojila je nagradu Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina, na temelju koje je objavila knjigu Kosa posvuda (2011.). Kosa posvuda je objavljena i u Srbiji, Italiji, Makedoniji i Velikoj Britaniji. Engleski prijevod našao se u polufinalu za nagrade European Bank for Reconstruction and Development Literature Prize i Warwick Prize for Woman in Translation 2018. godine. Članica je žirija međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae te neformalne riječke književne skupine RiLit. U suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila je spoken word album Albumče (2014.). Objavila je i knjigu poetske proze Maksimum jata (2017.) koja se našla u širem izboru za nagradu tportala za roman godine. Roman Strvinari starog svijeta osvojio Nagradu tportala za najbolji roman 2023.

GKR objavljuje: Doris Pandžić

predstavljanje knjige Vi niste ovdje, najboljeg rukopisa Književne nagrade Drago Gervais 2023.

Vrijeme: 15. 11. u 18 sati 
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Prema tradiciji nagrađeni rukopis Književnom nagradom Drago Gervais sljedeće godine u izdanju Gradske knjižnice Rijeka postaje spreman i za čitatelje. 

Takav je slučaj i s nagrađenim djelom Doris Pandžić “Vi niste ovdje” koji sada stiže pred čitatelje u izdanju Gradske knjižnice Rijeka.

Iz obrazloženja nagrade:

Pripovijedanje se u romanu „Vi niste ovdje“ odvija kao nizanje labavo povezanih fragmenata. Oni se mogu čitati samostalno ili se iz njihove montaže može postupno rekonstruirati cjeloviti mozaik priče. Takva se kompozicija suprotstavlja kolotečini svakodnevice koju navodno prekida pandemija korona virusa. Pojava pandemije, promjena životne kolotečine i rutine, poremetila je granice između normalnog i nenormalnog, zdravog i bolesnog. Sve kategorije izmjenjuju mjesta, normalno postaje nenormalno i nenormalno se nameće i prihvaća kao normalno. To premještanje i brisanje granice istovremeno postaje predmet i sredstvo pripovijedanja.

Pomična i propusna granica između normalnog i nemoralnog preuzima dvostruku ulogu predmeta i sredstva pripovijedanja o odnosu između stvarnosti i književnosti i obratno. Odnosi između normalnog i nenormalnog, stvarnosti i književnosti međusobno se osvjetljuju i zrcale, iskrivljujući jedno drugo. Uvedena izolacija zbog bolesti iznijela je na površinu postojeću izolaciju u zdravlju, odjednom se tražila solidarnost između izoliranih članova društva, istovremeni kontakt u njihovoj distanci, ujedinjenost kroz odvajanje. Pandemija ulazi u urbanu idilu slijepe ulice usred centra grada. Ondje žive likove koji se poznaju, pozdravljaju, ali nisu bliski i povezani. Oni žive javan život zajednice u kojoj nitko ne mora biti isti i svi mogu ostati jedni drugima nepoznati stranci.

Pandemija je, međutim, raširila fobiju od javnog. Svi mogu nositi zametak bolesti i zaraze koja povezuje pojedince koji do tada nisu imali ništa jedan s drugim. Pandemija uvodi privatnost međusobno nepovezanih individua čija se zajednica gradi na njihovoj odvojenosti, solidarnost na tome da učvršćuju nepovezanost i razjedinjenost. Kao u sumornom proglasu jednog političara koju godinu prije pandemije, sloboda je moguća samo u privatnosti, dok javno postaje strogo nadzirano područje ograničenog pristupa. Otuda, iz tog uništenja javnog a sve, navodno, u ime javnog interesa i naslov romana: Vi niste odnosno mi nismo ovdje

Pripovjedačica koristi klasično opće mjesto umjetničke skromnosti, umjetnika koji se gradi kao kreativno depriviran. Prikaz spisateljske nemoći istovremeno je predmet i sredstvo pripovijedanja koji se u rukopisu zahvaća tematski, kroz uvođenje pisama između pripovjedača i likova, povezivanje pisanog medija s glazbom i slikarstvom, upućivanje na druge književnike i djela. Izdvaja se upućivanje na govor Ursule Le Guin iz 2014. u povodu dobivanja National Book Awards. Le Guin je tada istaknula da suvremeno doba treba pisce koji se sjećaju slobode i koji će se suprotstaviti usisnoj moći kapitalizma da čak i ono što mu se suprotstavlja pretvara u robu. Knjige nisu tek roba, istaknula je tada Le Guin. S obzirom da se neki od središnjih romana Le Guin, osobito The Dispossessed (1974), gradi na Dostojevskijevoj kritici anarhizma u Bijesovima, potom da je Dostojevski glavni uzor Camusu čiji se citat iz Kuge uzima kao moto Vi niste ovdje zanimljivo je pomalo prezirno svođenje Dostojevskog na jedan i pol metar na policama.

Iako je jasno da globalna pandemija neizbježno ne otvara samo medicinske, političke i društvene kontroverze, već se njih nastoji umjetnički obraditi, ovaj rukopis istražuje može li se raspad javnog i privatnog, kolektivnog i individualnog, prevladati izgrađivanjem prolaznih oblika bliskosti sa samim sobom i s drugima. Bliskost, međutim, može jedino biti posredovana, što se obrađuje uvođenjem različitih motiva. Ova posredovana bliskost može se odrediti izrazom koji se koristi u rukopisu kao „obrnuta empatija“. Umjesto uživljavanja u stanja drugih ljudi, oni nas različitim znakovima navode osjetiti njihova unutarnja stanja. Metoda obrnute empatije temelj je kompozicijskih postupaka u gradnji priče. Premještajući se u tuđa stanja, društvena, tjelesna, duševna, drugih likova, pripovijedajući o njima, pripovjedačica, ugrožena mogućom bolesti, dosadnim poslovima, nastoji obnoviti bliskost sa samom sobom. Književnost se služi drugim sredstvima u odnosu na politiku, filozofiju i znanost, religije. Vi niste ovdje istražuje jesu li ta sredstva dostatna da književnost prikaže svoja ograničenja prikazujući ograničenja politike, filozofije, znanosti, religije.

Kompozicijska, tematska, stilska izvedba rukopisa na razini je visokih književnih kriterija. Svojom literarnom izvedbom rukopis se dotiče složene društvene, političke i ekonomske teme obrađujući je originalno i provokativno, stoji u obrazloženju Prosudbenog povjerenstva.