Srpanjska "Knjiga na jutarnjim mjestima": susreti sa Snježanom Banović, Koranom Svilar, Đurđicom Čilić, Marinom Vujčić

Knjiga na jutarnjim mjestima: Snježana Banović & "Kronika sretnih trenutaka"

jutarnji razgovor s autoricom

Vrijeme: 3. 7. u 10,00
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Organizatori: Gradska knjižnica Rijeka
Izvode: Snježana Banović i Đorđe Matić
Prijave: prijave na događanje se primaju putem obrasca ovdje.

Osamdesete godine dvadesetog stoljeća postale su mitske – glazba, osjećaj slobode, popuštanje rigidnog socijalizma, tehnološki napredak, vjera u bolju budućnost, ali nadasve popularna kultura stvorili su vrijeme koje je bilo drugačije i jedinstveno. Snježana Banović rođena je u sretnom trenutku da živi Zagreb tih godina, grad koji “izranja iz sna”, u kojem “muzika dolazi iz podruma i krova”… te da bude jedna od aktivnih i važnih protagonistica novovalne scene, a poslije i kulturne i kazališne. Vrijeme je to u kojem su vrata omladinskih redakcija otvorena srednjoškolcima, u kojem vas profesorica književnosti uvodi u tajne feminizma, u kojem ne postoji distanca između publike i zvijezda, vrijeme u kojem se sve informacije saznaju na magičnih dvjestotinjak metara Duhanskog puta.

Kronika sretnih trenutaka intimna je i razotkrivajuća knjiga na čijim stranicama susrećemo Branimira Džonija Štulića, koji osamnaestogodišnjoj Snježani kaže “Ti si moja”, i sva druga lica s omota albuma i novinskih stranica, od Gorana Bregovića i Slavenke Drakulić do Stipe Šuvara. Snježana Banović toplo i nježno opisuje vrijeme koje je stvorilo i nju i nas, vrijeme u kojem su glazba, film, kazalište i izložbe bile najvažnije stvari na svijetu.

Snježana Banović je redateljica, spisateljica i redovita profesorica na Odsjeku Produkcije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Zagrebu 1963. godine. Studirala je francuski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirala kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti (1990.) i doktorirala teatrologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2011.). Usavršavala se na nizu stipendija i edukacija u Hrvatskoj i inozemstvu, od čega se ističu Fulbrightova stipendija na Sveučilištu Yale i više usavršavanja u umjetničkim ustanovama Francuske i Njemačke. Kao nastavnica je gostovala na više sveučilišta u inozemstvu. Režirala je 50-ak predstava i scensko-glazbenih događanja u zemlji i inozemstvu, autorica je više scenskih predložaka, adaptacija i prijevoda za kazalište te mnoštva znanstvenih i stručnih tekstova iz područja teatrologije, recenzentica više znanstvenih članaka i promotorica brojnih književnih i teatroloških izdanja.

Članica je više umjetničkih udruga i mreža u Hrvatskoj i u inozemstvu. U dva je navrata bila predsjednica Vijeća za scensku umjetnost Ministarstva kulture RH, a bila je i ravnateljica Drame HNK u Zagrebu, ustanove Rachlin and friends u Dubrovniku te predsjednica Vijeća za Dramu Dubrovačkih ljetnih igara.

Redovito objavljuje kolumne i blogove o kazalištu, kulturi i politici u tiskanim i online izdanjima. Glavno su područje njezina rada i istraživanja povijesni i kulturno-politički razvoj nacionalnih kazališta i festivala u Hrvatskoj, a ponajviše utjecaj politike na kulturu. Objavila je knjige: Država i njezino kazalište (2012.), Kazalište krize (2013.), Službeni izlaz (2018.), Tragovi i svjedočanstva Mladena Škiljana (2019., urednica) i Kazalište za narod (2020.).

Đorđe Matić, pjesnik, pripovjedač, esejist i kritičar, rođen je 1970. u Zagrebu, gdje je i odrastao. Od 1991. živio je najprije u Italiji, a zatim u Nizozemskoj, gdje je u Amsterdamu studirao englesku i talijansku književnost. Objavio je pjesničke zbirke Lingua franca, Haarlem Nocturne (na nizozemskom jeziku) i Drugi zvuk, zatim knjige eseja o glazbi Tajni život pjesama – hrvatska popularna muzika devedesetih i Tajne veze; zbirke ogleda i eseja Historija i savremenici, Senke naših predaka: otrgnuto od zaborava, te Visages du silence – Lica tišine (na francuskom). U rujnu 2021. godine objavio je roman Niotkuda s ljubavlju (Naklada Ljevak). Član je Hrvatskog društva pisaca. Živi u Poreču.

Knjiga na jutarnjim mjestima: Korana Svilar & "Soba za djevojčice"

jutarnji razgovor s autoricom

Vrijeme: 9.7.  u 10,00
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za mlade i odrasle
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka 
Izvodi: Korana Svilar; moderator: Željka Horvat Čeč
Prijave: prijave na događanje se primaju putem obrasca ovdje.

Soba za djevojčice roman je o današnjim djevojkama i ženama, o svijetu u kojem se sve sazna, a u kojem nitko nema empatiju. Roman o hrabroj djevojci i profesorici koja je spremna učiniti ama baš sve za svoje učenice. Korana Svilar, i sama gimnazijska profesorica, pokazuje lice i naličje današnje generacije mladih, nji­hovu hrabrost i strahove iza pametnih telefona, no jednako tako i ustrajnost žene koja nije majka. Soba za djevojčice strašan je roman o manipulacijama na koje smo spremni da bismo došli do svoga cilja, o mladima koji odrastaju u suvremenom nesigurnom svijetu te suočavanju s težinom vlastitih odluka kakve god one bile.

Korana Svilar (Serdarević) rođena je 1982. godine u Zadru. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svoje kratke priče osvojila je niz nagrada i priznanja, a okupljene su u zbirkama Nema se što učiniti (2015.) i Gušterov rep (2022.). Pojedine kratke priče prevedene su na mnoge jezike.

Godine 2017. godine u izdanju Frakture objavljuje roman Eksperiment Irene Tot, a u tekućoj godini objavila je svoj drugi roman, Soba za djevojčice. Radi u zagrebačkoj 12. gimnaziji kao nastavnik mentor. Jedna je od autora integriranih udžbenika Hrvatski jezik za gimnazije. Sudjeluje u mnogim projektima kojima je cilj poticanje čitanja kod mladih te je aktivna kao kulturna djelatnica.

Knjiga na jutarnjim mjestima: Đurđica Čilić & Fafarikul i Novi kraj

jutarnji razgovor s autoricom

Vrijeme: 26. 7. u 10,00
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću” 
Dob: za mlade i odrasle
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka 
Izvode: Đurđica Čilić i Helena de Karina
Prijave: prijave na događanje se primaju putem obrasca ovdje.

“Novi kraj” je roman fragmentarne kompozicije, koji može biti čitan i kao zbirka priča uvezana prisutnošću nekoliko istih likova. U romanu, koji bismo uvjetno mogli nazvati autofikcijskim, premrežavanjem melankolije i vitalnosti kreirana je mreža jednog života i svijeta kakav znamo iz stvarnosti, svoje i one koju žive naši bližnji.

“Fafarikul” može biti čitan kao zapis lažnih sjećanja, katalog nenapisanih pisama, arhiv istrgnutih posveta, album skica za portrete iscrtan riječima. Autorica i pripovjedačica nemaju mnogo zajedničkog, ali slažu se u jednom: sve što je napisano ne pripada više nijednoj od njih nego čitatelju.

Tko čita priču, njezin je gospodar.

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, odrasla u Vitezu u Bosni i Hercegovini. Završila je studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi kao izvanredna profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost. Izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika. Autorica je znanstvene studije o poljskoj poeziji Tri lica autora: Mitosz, Różewicz i Herbert (2020.) te proznih knjiga Fafarikul (2020.) i Novi kraj (2022.).

Knjiga na jutarnjim mjestima: Marina Vujčić & Sigurna kuća

jutarnji razgovor s autoricom

Vrijeme: 31. 7. u 10,00
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću” 
Dob: za mlade i odrasle
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka 
Izvode: Marina Vujčić i Zoran Žmirić
Prijave: prijave na događanje se primaju putem obrasca ovdje.

Žena je ubila muža, nasmrt ga je ubola nožem, bilo je to ubojstvo na mah. Ni susjedi ni obitelj ne mogu vjerovati da je to bila u stanju učiniti jer, bez obzira na povremene svađe, oni su bili sasvim normalan par. Kako to da je Lada Lončar – nježna žena, majka djevojčice – ubila supruga, uglednog sveučilišnoga profesora? 

Sada na odsluženju kazne u ženskoj kaznionici, okružena najrazličitijim prijestupnicama, može promišljati o tome što je dovelo do toga da odustane od šminke, kako je ostala bez prijateljica i zašto se odrekla karijere. Kako je postala supruga zatvorena u četiri zida svoga stana jednako kao sada u zatvoru? Tko je bio njezin muž, osoba koju su obožavali njezina majka i svi ostali, tko je stvarno bio taj mister savršeni?

Sigurna kuća čita se u dahu i ostavlja bez daha. Marina Vujčić pripovijeda o nasiljima o kojima se ne piše u novinama, o ženama koje pate i ne uspijevaju naći izlaz. Sigurna kuća krik je protiv verbalnog i psihičkog nasilja, upozorenje da ne prihvaćamo zdravo za gotovo živote svojih prijatelja te nadasve roman o tome da uvijek trebamo biti prvo lice svoga života.

Marina Vujčić rođena je 1966. u Trogiru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Godine 2010. objavljuje roman Tuđi život, a 2014. knjigu drama Umri ženski i roman A onda je Božo krenuo ispočetka koji je 2015. godine ušao u uži izbor od četiri hrvatska naslova nominirana za Europsku nagradu za književnost. Za dramu Umri ženski 2014. godine dobila je treću nagradu Marin Držić. Godine 2015. objavljuje roman Mogla sam to biti ja. Iste godine na natječaju V.B.Z.-a i Tisak medije romanom Susjed osvaja nagradu za najbolji neobjavljeni roman. U koautorstvu s Ivicom Ivaniševićem objavljuje roman Otpusno pismo 2016. godine, a iste godine dobiva treću nagradu Marin Držić za dramu Podmornica. Sljedeće 2017. godine objavljuje roman Pitanje anatomije, a 2019. godine roman Pedeset cigareta za Elenu. Te iste 2019. godine roman Susjed postavljen je kao monodrama u kazalištu u izvedbi Vesne Tominac Matačić i režiji Janeza Vajevca u Teatru Exit, a dramu Čekaonica postavlja albanski Teatar Migjeni u Skadru, u režiji Fatosa Berishe. Godine 2020. dramu Umri ženski postavlja Satiričko kazalište Kerempuh, u režiji Rajka Minkovića, dok roman Pedeset cigareta za Elenu objavljuje izdavačka kuća Laguna za Srbiju. Ove 2021. godine drama Plodna voda osvojila je prvu nagradu Marin Držić, a dramu Podmornica postavilo je Kazalište slijepih Novi život, u režiji Ivana Planinića. Roman Pedeset cigareta za Elenu dobio je Nagradu BOOKtiga za najčitaniju knjigu u istarskim knjižnicama te ga je u Makedoniji objavila nakladnička kuća Antolog u prijevodu Vladimira Jankovskog. Roman Pitanje anatomije objavila je Bottega Errante u prijevodu Estere Miočić. Članica je Hrvatskog društva pisaca od 2015. godine.