Vruća, pametna i inspirativna srijeda #2: VHS kultura, kulturni dizajner logotipova, retro radionice za djecu...

Art of fun, upadajuća retro radionica

Art of fun priprema nam jednu mackavu poslasticu. Izrađivat će se apstraktne slike razlijevanjem akrilnih boja po platnu. Tema su nam 80te pa što kričavije boje izabaremo to će retro efekt biti bolji.

Lokacija: Dječja kuća

Vrijeme: srijeda 9. 7. u 17.00 – 20.00

Organizator: Gradska knjižnica Rijeka

Izvođač: Art of fun

Dob: 4+ godina

Prijave:  ulaz slobodan.

Radionica je namijenjena djeci od 4 i više godina. Djeca na radionici sudjeluju samostalno. 

O voditeljima

The Art of Fun je prvi studio u Hrvatskoj i Europi, gdje se u potpunosti možete prepustiti kreativnom stvaralaštvu. Kod nas nije potreban talent, samo želja za dobrom i kreativnom zabavom. Kroz naše radionice uvesti ćemo vas u svijet boja i kreativnog nereda te vam dokazati da u svima nama čuči mali umjetnik kojeg se mora ponekad osloboditi.

Balončići od sapunice, upadajuća retro radionica

Vidimo se ispred Dječje kuće gdje ćemo zamiješati punOoOo sapunice i svi zajedno veselit se baloOoOončićima koji će ukrasiti našu najdražu Dječju kuću.

Lokacija: Dječja kuća

Vrijeme: srijeda 9. 7. u 18.00 – 19.00 sati

Organizator: Gradska knjižnica Rijeka

Izvođač: Marija Kajapi

Dob: svi uzrasti

Prijave: ulaz slobodan.

Sav pribor te čeka, ti samo pripremi pluća i pušiii pušiii!!!

O voditeljici

Marija je naš dugogodišnji suradnik koji uvijek nešto kreativno zakuha. Nakon niza godina rada u Kreativnom atelieru ArtMašina i Udruzi Kombinat, nastavlja samostalno osmišljavati radionice za velike i male, za sve željne novih znanja ili ponavljanja gradiva.

Promocija knjige "BEKAR: Preludij", predstavljanje impresivnog rada utjecajnog art direktora

Dvojezična monografija BEKAR: Preludij prati stvaralačku odiseju utjecajnog art direktora Dušana Bekara, pripadnika razvojne linije hrvatskog grafičkog dizajna druge polovice dvadesetog stoljeća.

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka u art-kvartu “Benčić”
Vrijeme: 9. 7. u 19 sati
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka
Izvođač: Alira Hrabar Bekar, Duško Bekar, Marko Golub i Irma Puškarević
Dob: sve generacije
Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Izrastao na temeljima internacionalnog modernizma Bekar je svoj put započeo 1949. godine u agenciji Ozeha kao osamnaestogodišnjak, a narednih je pet desetljeća razvijao jedinstveni leksik sačinjen od ilustracija, tipografije, kaligrafije, fotografije i trodimenzionalnih objekata.

Cjelovite projekte poput vizualnih identiteta, grafičkog opremanja proizvoda, oglasnih kampanji Bekar je razvijao u kontinuitetu za različite klijente s ovih prostora (Bagat, Borovo, Fotokemika, Ghetaldus, Kreditna banka Zagreb, Labud, Marles, MTČ, Neva, RIS, TEŽ, Uljanik, Univerzijada ‘87, Upin, Velebit, Željezara Sisak itd.) kao samostalni autor i u suradnji s velikim marketinškim agencijama. Njegova konceptualna vizualna rješenja čvrsto su ukorijenjena u kolektivnom sjećanju, a neka od njih nastala za klijente Galeb, HEP, INA, Petrokemija, Podravka, Saponia ili poznate brendove poput Borosane i Startasa živo su prisutna u našoj svakodnevici i dan danas.

Bekarov opsežan rad, tek zagreban ovom publikacijom, predstavljen je putem 250 selektiranih radova na 160 stranica. Autori tekstova su Ksenija Foretić, Marko Golub, Alira Hrabar Bekar i Irma Puškarević, koji iz različitih kutova pristupaju fenomenu Dušana Bekara — daleko poznatijem po svojim legendarnim dizajnerskim rješenjima nego po imenu. Knjiga je nastala temeljem uvida u obimnu sačuvanu arhivsku građu koja uključuje primjere radova od idejne do izvedbene faze, autorske ugovore i prepiske, kućnu biblioteku i foto dokumentaciju.

Stručni suradnik

Dušan Bekar mlađi (Zagreb, 1966.), umjetnički fotograf i grafički dizajner, svoj rad temelji na bogatom obiteljskom dizajnerskom naslijeđu. Aktivan je od sredine 1980-ih, kada počinje surađivati ​​s ocem Dušanom u Atelieru Bekar. Uz oca je profesionalno rastao i zajedno su radili projekte za velike hrvatske tvrtke (Borovo, Univerzijada ’87, HEP, Petrokemija, Narodne novine i druge). Ova suradnja će trajati do jeseni 2019. Profesionalno djeluje u različitim područjima korporativnog dizajna vizualnih komunikacija za privatni i javni sektor. Središnje mjesto u njegovom radu zauzimaju vizualni identiteti praćeni širim spektrom korporativnih materijala. Fotografija je često sastavni dio njegovih dizajnerskih rješenja profinjene i suptilne estetike.

Autori tekstova

Ksenija Foretić (Zagreb, 1970.), likovna kritičarka i voditeljica Odjela za kulturu i nakladništvo u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb.
Diplomirala je 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost. Suvremenu umjetničku scenu s naglaskom na područje dizajna prati od 2003. kao novinarka, urednica i scenaristica na Hrvatskoj televiziji, u programima za kulturu, obrazovanje i znanost te pritom surađuje s kulturnim institucijama i akademskom zajednicom. Autorica je brojnih reportaža u emisiji Drugi Format i scenaristica u emsijama ciklusa Trikultura – Dizajn i arhitektura, urednica je ciklusa emsija koje su promicale dizajn u Obrazovnom programu. Surađivala je s časopisom Oris kao autor tekstova. Od 2013. kao autorica tekstova predgovora i suradnica u postavljanju izložbi surađuje s Galerijom Bernardo Bernardi, specijaliziranoj za dizajn, smještenoj u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, zgradi koja predstavlja remek djelo modernističke arhitekture i jedinstven primjer total dizajna. Godine 2021. preuzima vođenje Galerije Bernardo Bernardi. Uz stvaranje programa i postavljanje izložbi na području dizajna surađuje s dizajnerima na projektima za razvoj inovativnih proizvoda (Metoda – CEKOM Spin), uz uključivanje industrije. Trenutno radi kao voditeljica Odjela za kulturu i nakladništvo u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Članica je savjeta Galerije Bernardo Bernardi, Galerije CEKAO i časopisa za umjetnost i kulturu 15 dana. Članica je studijske sekcije ULUPUH-a i redateljske sekcije HDFD.a.

Marko Golub (Split, 1978.), likovni kritičar, kustos i voditelj HDD galerije u sklopu Hrvatskog dizajnerskog društva. Diplomirao je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Kurirao je ili ko-kurirao brojne izložbe o dizajnu i suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući nagrađene hrvatske nastupe na Praškom kvadrijenalu scenografije i
scenskog prostora 2015. i 2019. Autor je ili suautor brojnih knjiga iz područja dizajna i likovne umjetnosti, uključujući Kritičku kartografiju – Tekstove o suvremenoj umjetnosti i dizajnu (HSAICA, 2015.) i Fragmente dizajnerske povijesti - I i II dio (HDD, 2019. i 2023.), te monografskih izdanja i kataloga o dizajnerima i umjetnicima kao što su Mirko Ilić, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Nedeljko Dragić, Boris Ljubičić, Mihajlo Arsovski, Zoran Pavlović itd. Od 2000. kritičke tekstove objavljivao je na Radiju 101, 1. i 3. programu Hrvatskog radija, časopisima ČIP, Oris, Život umjetnosti, Kontura itd. Bio je član redakcije ČIP-a i uredništva Orisa, scenarist i voditelj emisije Trikultura na HTV3, te suurednik emisije Transfer. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA- e 2013. Od 2016. do 2018. bio je predsjednik Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA.

Irma Puškarević (Sarajevo, 1983.), istraživačica, edukatorica i grafička dizajnerica. Doktorirala je 2018. godine na Sveučilištu u Novom Sadu, smjer grafičkog inženjerstva i dizajna. Tijekom doktorskih studija, radila je kao asistentica na Katedri za grafičko inženjerstvo i dizajn na istom sveučilištu, te objavila niz znanstvenih radova a koautorica je udžbenika o pismu i tipografiji. Kao članica globalne mreže Alphabettes, koja promovira žene u tipografskoj struci i istraživačkim aktivnostima, Irma aktivno sudjeluje u njihovom mentorskom programu. Irma je bila i nastavlja biti aktivna u različitim odborima koji se bave unaprijeđenjem obrazovanja i istraživanja, uključujući savjetodavna tijela za reviziju kurikuluma, znanstvene konferencije te sveučilišne odbore za raznolikost, jednakost i uključivanje (DEI) te zadržavanje studenata. Posljednjih godina, Irmin istraživači fokus usmjeren je na proučavanje povijesti grafičke komunikacije i tipografije u jugoistočnoj Europi, s ciljem izrade istraživačkog okvira za tipografsko kulturno naslijeđe tog područja. U svom pedagoškom radu, posvećena je stvaranju obrazovnog okvira koji potiče promjene i inovacije u učionici, temeljenog na znatiželji i eksperimentiranju. Trenutno obnaša funkciju asistenta i voditeljice područja grafičkog dizajna na Školi za umjetnost, dizajn i kreativne industrije na Sveučilištu Wichita State, SAD.

Prevoditeljica

Robertina Tomić (Split, 1972.) diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2001.). Nakon što je gotovo 10 godina bila zaposlena u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda (Kosovo i Afganistan), od 2016. radi kao freelance prevoditeljica i bavi se prevođenjem znanstvenih i književnih tekstova. Radi kao vanjska suradnica nekolicine muzejskih ustanova u Hrvatskoj (Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu, Galerija umjetnina u Splitu, itd.). Redovna je članica Hrvatskog društva književnih prevodilaca.

Noć VHS-a & videoteka u Gradskoj knjižnici Rijeka, nostalgična ćakula

U sklopu programa manifestacije "Ljetna priča iz Benčića" i koncepta Gradske knjižnice Rijeka "Radio Benčić,", a uz suradnju muzeja "Peek&Poke" 9. srpnja 2025. u 20 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se posebna retro večer posvećena među ostalim i legendarnim riječkim videoklubovima/videotekama, VHS kulturi, emocijama koje nam je ona stvarala u kombinaciji sa stripovima, knjigama, časopisima, računalima, glazbom...

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka
Vrijeme: srijeda 9. 7. u 20 sati
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka
Izvođač: razni
Dob: sve generacije
Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Bio je to trenutak posebne isprepletenosti i povezanosti različitih oblika stvaralaštva te velikog uzbuđenja oko svakog noviteta. Družimo se s riječkim videofilima, istraživačima i vlasnicima nekih od kultnih videoteka!

U razgovoru će sudjelovati Darko Kinkela (vlasnik video klubova Video Darko), Goran Progeta (vlasnik video kluba Grand Prix), Vladimir Mrvoš (novinar, pokretač niza video projekata...), Bojan Mušćet (promotor video kulture kroz omladinski list „Val”)...

Na druženje su pozvani svi kvarnerski i istarski vlasnici videteka, štovatelji VHS video kulture i pioniri snimanja ne bi li 9. 7. ovjekovječili i sačuvali od zaborava jedan od fragmenata prošlosti koji čini važan dio naših života.

P.S. Ne zaboraviti ponijeti liste omiljenih filmova iz osamdesetih i devedesetih i ostale memorabilije na vrijeme vrhunca VHS video kulture. :)