Predstavljanje knjige "Jadranskih sirena zov"

U knjizi Jadranskih sirena zov priređen je po prvi put reprezentativan izbor iz pjesništva hrvatskih književnica s područja Dalmacije od 18. stoljeća do današnjih dana. Posebna važnost pridata je sljedećoj činjenici: u vrijeme kad žene u cijelom svijetu nemaju javnu, već uglavnom obiteljsku ulogu, u hrvatskoj književnosti imamo sačuvane rukopise, pa i rijetka tiskana izdanja književnica iz 18. st. (kao npr. Franica Bizanti Arnerić, Marija Bettera Dimitrović, Lukrecija Bogašinović, Anica Bošković, Vica Tulić i dr.)

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Žensko pismo javlja se i u 19. st. od preporodne imotske pjesnikinje Ane Vrdoljak, Ane Vidović, do gotovo nepoznatih autorica - Olge Ivezić Lozančić i Ane Marije Marović i dr. Nakon tih uglavnom nepoznatih antologijskih odabira koji su rezultat književnopovijesnog arhivskog istraživanja, najopsežniji dio antologije posvećen je istaknutim književnicama 20. i 21. stoljeća, kako onima koje predstavljaju književni kanon (npr. Vesna Parun, Božena Begović, Ivanka Vujčić Laszowski, Vesna Krmpotić, Andriana Škunca, Ljerka Car Matutinović, Gordana Benić, Anka Petričević /Marija od Presv. Srca, Dunja Kalilić, Stanislava Adamić i dr.), ali i brojnim suvremenim stvarateljicama, od kojih značajan broj pjesnikinja čine članice najstarije hrvatske udruge - Društva hrvatskih književnika, te Društva hrvatskih pisaca, Ogranaka Matice hrvatske, kao i manje poznatim pjesnikinjama koje su stvarale i živjele povučeno, te njihovo djelo nije zadobilo zasluženu književnu recepciju.

Antologijski odabir priredile su: dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, predsjednica DHK RH, znanstvena savjetnica HAZU i prof. dr. sc. Gordana Laco, izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta u Splitu, predsjednica Splitsko-dalmatinskog ogranka DHK. Prirediteljice su antologiju popratile i znanstvenim predgovorima: dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek je svoj povijesno-kritički rad napisala s naglaskom prema književnopovijesnim karakteristikama pojedinih stilskih perioda i individualnim oblikotvorno-estetskim obilježjima pjesništva, a prof. dr. sc. Gordana Laco u svom radu pruža analizu i zaključke o jezičnim i povijesno- jezičnim karakteristikama u pjesmama. Navedena antologija predstavlja važno izdanje ne samo za ljubitelje književne riječi, već i za studente kroatistike i kroatologije.