Umjetna inteligencija u kontekstu kvantnih računala

Niti jedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao, sablasnim djelovanjem na daljinu. 

Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici
mikrosvijeta. I ne samo to… Zamislite, je li moguće da to sablasno djelovanje na daljinu ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu. 

Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću - u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji - ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.

Umjetna inteligencija pak koja sve više pokazuje svoju korisnost na mnogim područjima ljudske djelatnosti ima svoja ograničenja jer se realizira na klasičnim računalima koja nisu dovoljno brza za obradu ogromnih količina podataka, a još veća im je zamjerka nemoć u generiranju slučajnih brojeva.

U kombinaciji s kvantnim računalima omogućiti će se tzv. kvantno računalno učenje (Quantum Machine Learning) koje bi moglo zaista sadašnju umjetnu inteligenciju približiti početnom idealu inteligencije.

Predavanje će održati teorijski fizičar, Miroslav Dorešić, član Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske. 

Prijaviti se možete putem obrasca ovdje.