Konture (pop)kulture: Homo Deus – kratka povijest sutrašnjice
Kakva nas budućnost čeka? Crna poput ove slike? Pozitivna? Povjesničar Yuval Noel Harari vjeruje da ima neke odgovore na to pitanje...
Nakon knjige Sapiens - kratka povijest čovječanstva o postanku i opstanku ljudske vrste, u kojoj je Yuval Noel Harari opisao kako su ljudi osvojili svijet zahvaljujući sposobnosti vjerovanja u kolektivne mitove o bogovima, novcu, jednakosti i slobodi, u novoj knjizi Homo Deus – kratka povijest sutrašnjice predstavlja nam najizglednije budućnosti naše vrste.
Konture (pop)kulture je serija tekstova o publicističkim knjigama na temu popularne kulture, sociologije, suvremenog društva i ostalim kulturološkim ljepotama.
Nakon modernizma, doba političkih ideala, velikih ličnosti i čvrsto određenih umjetničkih pravaca dolazi nam vrijeme postmodernizma, pastiša, nejasnih granica, nedefiniranih pravaca. Teoretičari kulture i društva dugo već raspravljaju o tome što dolazi i što uopće može doći nakon postmodernizma, nakon simboličkog pada ideala i bogova modernizma. Čini se da Harari ima odgovor na to pitanje. Prepoznajući suvremene tendencije i uspoređujući ih s načinom na koji je ljudska vrsta u prošlosti odgovarala na izazove i na najgorljivija pitanja egzistencije, Harari novo doba čovječanstva ili čovječnosti naziva dataizam. Razdoblje u začetcima koje će obilježiti prevlast informacija i algoritama.
Što će se dogoditi s demokracijom kada Google i Facebook upoznaju naše želje i naše političke preferencije bolje nego što ih sami poznajemo? Što će se zbiti s društvom obilja kada računala počnu istiskivati ljude s tržišta rada i stvore novu, masovnu, besposlenu i bespotrebnu ljudsku klasu? Hoće li vjerski fanatici otkriti genetski inženjering i hoće li Silikonska dolina početi proizvoditi nove religije umjesto novih gadgeta?
Kao Homo Deus, kojim ćemo novim sudbinama i ciljevima stremiti i kako ćemo zaštititi ovaj krhki planet i čovječanstvo od njegovih destruktivnih moći? Knjiga Homo Deus daje nam uvid u djelić onoga što će oblikovati 21. stoljeće.
Ako vam se čini da su njegova predviđanja predaleko od naših sadašnjih mogućnosti, razmislite o demokratičnosti onoga što vam svakodnevno u newsfeedu nude društvene mreže i aplikacije ili ono što vam Googleova tražilica izbacuje ovisno o vašim prijašnjim pretraživanjima.
Značajno je, i Hararijevom razmišljanju blisko, da je svjetskim moćnicima nedavno upućeno otvoreno pismo kojim potpisnici, između ostalih, Stephen Hawking, Elon Musk, Demis Hassabis, Steve Wozniak, Noam Chomsky i drugi, nastoje osigurati benevolentno korištenje umjetne inteligencije i prevenirati buduće korištenje njome u svrhu kreiranja autonomnog oružja i masovnog naoružavanja nakon kojeg za čovječanstvo više neće biti povratka. Peticija je predstavljena na Međunarodnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u Buenos Airesu, a može se pročitati i potpisati ovdje.
Iz Magazina

Knjige petkom: Drveće, Šetnje, Zaborav, Dvor trnja i ruža...

Lekcija #1 "Novih pravila medija": "clickbait" naslovi i tekstovi o toplinskim kupolama i polarnim vrtlozima rade štetu

Knjige petkom: Klijentica, Tri carstva, There There...
Najave događanja

Crafternoon: ukrašavanje zdjelica od gline

Predstavljanje knjige Maka Maslaća “Kako se razbijaju tanjurići?”

Predavanje "Valovi promjena: Inovativne tehnologije za zaštitu mora"

Predstavljanje zbirke pripovijedaka ''Nizvodne i uzvodne priče'' autora Davora Grgurića

Predstavljanje knjige „Preko bale“ autora i pomorca Arona Baretića

"Nešto je otpor...", panel razgovor uz knjigu "Neposlušne" Ivane Žužul i Kristine Peternai Andrić
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.