Četvrtak 21. 12.

Daj ruku, useli knjižnicu!

dovršimo zajedno useljavanje knjiga u “Benčić”

Vrijeme: 13 sati  

Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Projekt nastanka prve prave središnje zgrade Gradske knjižnice Rijeka privest će se svome finalu 21. prosinca 2023. godine. Tog dana poslijepodne će obnovljena zgrada bivše tvornice cigareta zasjasti punim sjajem kao prostor kulture, stvaranja i dijaloga - prava suvremena knjižnica.

Velik je to trenutak za našu zajednicu i novi smjer razvoja čitateljske kulture u Rijeci pa i sam čin useljavanja želimo simbolički obilježiti zajedničkom akcijom - prijenosom  knjiga od ruke do ruke, putem ljudskog lanca, kojim će se nekoliko stotina naslova prenijeti od stare lokacije Središnjeg odjela Filodrammatica do nove lokacije u kvartu kulture “Benčić”. Kilometarska linija u jednom će trenutku knjigama biti spajati Korzo i novu knjižnicu u impresivnu vizuru!

Planirani početak puta knjiga od ruke do ruke je četvrtak 21. prosinca u 13 sati, a na uključivanje su pozvani zainteresirani svih generacija. Sudjelovanje je potrebno prijaviti putem obrasca ovdje, a naš organizacijski tim će vam se javiti sa svim detaljnim uputama o okupljanju i načinu odvijanja akcije.

Od ruke do ruke, do knjižnice bez muke. :)

T-OBJEKT

projekcija; svaki dan 

Tri izvedbene umjetnice Fernanda Branco (Oslo), Monica Giacomin (London) i Ivana Peranić (Rijeka) vraćaju se u isti prostor nakon nešto više od godine dana na način da se zaista kreću i gibaju unatrag i zajedno sa snimateljem Hrvojem Franjićem (Zagreb / Rijeka), odlučile su tijelima i kretanjem svjedočiti tom prostoru i tadašnjem trenutku svojim prisustvom i bez ikakvog drugog cilja. Ova izvedba predstavlja nastavak primjene improvizacijskog metodološkog modela koji su razvile tijekom suradnje na međunarodnom projektu transnacionalnih umjetnika Reflective Bodies / Misaona tijela. Slijedeći primjere ranijih izvedbi Misaona tijela (Filodrammatica, Korzo 16, 2016.); Misaona tijela 2 (Galerija Kortil, 2017.) te Misaona tijela 3 (H-Objekt, 2018.), film T-Objekt proizlazi iz shvaćanja izvođačkog zadatka kao ostvarenja živog dijaloga s urbanim tkivom i zajednicom grada, ali minimalnim sredstvima, s jednostavnim izvođačkim ciljem „tijelima i kretanjem svjedočiti tom prostoru i tadašnjem trenutku“.

Prostor u videu je napušteni tvornički objekt u središtu Rijeke i unutar bivšeg industrijskog kompleksa, a koji više kao takav ne postoji jer je tijekom radova na novoj Gradskoj knjižnici Rijeka srušen, odnosno ostavljena je samo vanjska “ljuštura” unutar koje je izgrađena potpuno nova konstrukcija.

 Zadatak hodanja unatrag u neiskorištenom i napuštenom prostoru još je više povećao njihovuveć povišenu izvođačku svijest i bio je u skladu s njihovim metodološkim pristupom misaonih tijela, osluškivanja drugih, onoga što prostor treba, osjećanja različitih slojeva postojanja koje je situacija postupno otkrivala, poput snažne svijesti o unutarnjem i vanjskom prostoru, unutarnjim i vanjskim zvukovima, odnosu pojedinca s drugima, te snažan osjećaj prostora u tranziciji.

Rezultat je bio video materijal od gotovo sat vremena, snimljen 01. prosinca 2018. godine, koji su onda autorice i umjetnice u suradnji s montažerkom Yue Wang, odlučile realizirati u kratki film na način da slijedi izvorni tijek koji se pojavio tijekom improvizacije, ali da odaberu momente koji su koreografski, filmski i prostorno najspecifičniji.

Autorice i izvođačice: Fernanda Branco, Monica Giacomin i Ivana Peranić
Kamera: Hrvoje Franjić
Montažerka: Yue Wang
Financijski podržalo: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Produkcija: Kreativni laboratorij suvremenog kazališta KRILA, Rijeka, 2021.
www.krila.org

T-OBJEKT
Branco-Giacomin-Peranić
AUTORICE
Fernanda Branco, Oslo, Norveška

Izvedbena je umjetnica porijeklom iz Brazila, vrtlarica i pjesnikinja koja živi i radi u Norveškoj od 2006. Njen rad je istraživački i na granicama suvremenih kazališnih formi, plesa, filma i instalacije unutar izvedbenih umjetnosti dok kombinira teoriju, činjenice, fikciju i poeziju. Branco je magistrirala Likovnu umjetnost izvedbe na Norveškoj kazališnoj akademiji – Sveučilišni koledž Østfold i trenutačno je doktorant na Nacionalnoj umjetničkoj akademiji u Oslu (Kunsthøgskolen i Oslo). Istraživački projekt istražuje koncepte djelovanja u kontekstu susreta između tijela i okoliša, izvlačeći iz neobičnih, poetičnih, utjelovljenih perspektiva i odnosa s ekološkim krizama. Umjetnička direktorica MOA-e i ACTS – Laboratorija za izvedbene prakse. U Brazilu je predstavlja produkcijska multimedijalna kuća TAL – TechArtLab. U Europi je suosnivačica izvedbene kompanije Branco-Hase Collaboration. Radi i živi u Oslu.
 

Monica Giacomin, London, Velika Britanija Monica Giacomin edukatorica je pokreta, umjetnica i terapeutkinja, čija praksa odražava kontinuirano istraživanje ljudskog kretanja kao značajke koja definira vrstu. Središnje mjesto u njezinoj djelovanju je omogućavanje procesa samootkrivanja kroz nestilizirane i improvizacijske prakse pokreta kojima je cilj otkriti urođene kreativne mogućnosti onoga koji se kreće, poboljšati njegove/njezine vještine kretanja, podržati ponovno povezivanje s utjelovljenim osjećajem sebe i bolje integrirati ljude u njihovom prirodnom okruženju. Vodi aktivnu praksu pokreta u Londonu i Surreyu, redovito surađuje s Centro Teatrale di Ricerca (Venecija) te facilitira i sukreira projekte koji pokazuju svijest o održivim praksama pokreta kao dio njihove metodologije i podržavaju holistički pristup kreativnom procesu. Monica ima profesionalno iskustvo u fizičkom kazalištu i podučava kontaktnu improvizaciju (tehniku suvremenog plesa) za djecu i odrasle. Između 2012. i 2021. Monica je vodila vlastitu praksu u jugoistočnom Londonu. Živi i radi u Surreyu.

Ivana Peranić, Rijeka, Hrvatska
Kazališna je umjetnica, izvođačica, koreografkinja i pedagoginja. Diplomirala je i magistrirala na “The International School of Corporeal Mime” u Londonu, te na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Surađivala je s eminentnim domaćim i inozemnim izvedbenim umjetnicima te je sudjelovala na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Samostalna je umjetnica već preko 25 godina, Istražuje, prakticira i podučava govor tijela i izražavanje kretanjem unutar izvedbenih praksi s posebnim naglaskom na dramsku korporalnu mimu, ali uključujući i mnoge druge prakse koje u središte svojega zanimanja stavljaju fizičku akciju i tijelo izvođača/autora kao što su autentični pokret, suvremeni ples, glumačke metode J. Grotowskog, Biomehanika i mnoge druge. Unazad pet godina svoj interes prema tijelu kao mediju proširuje i na područje tjesno orjentirane integrativne psihoterapije koja obuhvaća sve bitne slojeve ljudskog bića: kontakt, pokret, glas i disanje, te rad s tijelom, suptilnim tijelima i psihom, te implicitnom (tjelesnom) memorijom.

"Rikard Benčić", naprimjer 

film Marina Lukanovića i Nadije Mustapić

Vrijeme: kontinuirana projekcija u filmskoj sobi, slobodan ulaz

Ovo je priča o transformaciji i tranziciji – činjenica, vremena, osjećaja i očekivanja.

To je priča o jednoj zgradi u Rijeci s kraja 19. stoljeća koja je bila dio industrijskog kompleksa Šećerane, zatim Tvornice duhana, pa Tvornice Rikard Benčić i koja će uskoro, nakon godina zapuštenosti, prenamjenom i restauracijskim zahvatima postati novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Povijest ove zgrade jedan je od primjera riječke ekonomske traume kroz proces deindustrijalizacije koji izaziva polemike i pitanja o tome kako revitalizirati riječku post-industrijsku urbanu zonu i kako doći do konsenzusa o novom identitetu grada.

Najvećim dijelom ovo je priča koja razotkriva niz emotivnih istina radnica i radnika bivše Tvornice Rikard Benčić: njihova dirljiva sjećanja o heroičnom vremenu progresa, drugarstva, jednakosti i dobrostanja koje je završilo u vrtlogu rata, nacionalne podobnosti, pada radničkog pokreta...

Od cigareta do knjiga

vođene šetnje novom zgradom knjižnice

Vrijeme: 17, 18, 19

Prijave: slobodan dolazak

Famozni “T-objekt” krije mnoge specifičnosti, a i put do knjižnice nije bio jednostavan. Kako je zgrada postala knjižnicom te što sve nova knjižnica sadrži, kako se u njoj snaži, saznat ćete na ovim polusatnim šetnjama.

Čudesan svijet malih satelita i misija CroCube

znanstveni susret s Danielom Jović

Vrijeme: 21. 12. u 17,30 sati

Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje

Mali, ali moćni – CubeSat sateliti!

Saznajte kako su nanosatelitske misije omogućile demokratizaciju svemirske industrije. Gdje se u tome nalazi Hrvatska, saznajte kroz predstavljanje CroCubea – misije lansiranja prvog hrvatskog satelita!

Daniela Jović kapetanica je CroCube misije, COO tvrtke Spacemanic. Danielina strast za svemirom snage nuklearnog reaktora najbolje opisuje njenu motivaciju za pokretanjem projekta CroCube. Glavna je voditeljica poslovanja (COO) tvrtke Spacemanic te živi i diše svemir u svemu što radi. 

Teleskopi, amaterski radio, rakete ni sateliti joj nisu strani, a glavna joj je misija popularizirati znanost, stvoriti prilike za mlade te pomoći Hrvatskoj u stjecanju iskustva u svemirskoj industriji. Daniela je radila na lansiranju već nekoliko satelita – VZLUSAT-2, BDSat-1, BDSat-2, Planetum-1, Veronika, a kao mozak i srce ove operacije ima veliku želju i Hrvatsku približiti zvijezdama.

Stripaš u kutu: Enver Krivac

autorski razgovor

Vrijeme: 21. 12. u 18 sati

Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje

„Osamotne okolnosti“ su nešto sasvim drugačije: fuzionirani grafičko-literarni magazin u kojem je autor, bezobrazno višestruko nadareni Enver Krivac, nacrtao i napisao četiri broja novina, spojio ih u art book koji sa suvremenim artom, ugušenim korektnošću i kalkulacijama, nema baš nikakve veze. Ovo je kompendij umjetnosti za koju smo već zaboravili da postoji, recimo one američkih underground stripova sa svim svojim provokacijama formalne i sadržajne naravi, anarho-liberalnim iskakanjima i (auto)ironijama.

Krivčevi stripovi i ilustracije grafički najviše baštine od sirovosti, autsajderstva i igranja s nesvjesnim art-bruta i ekspresionističkih linija i smisaonih fragmenata, voli on i dadu, ali iznad svega crtež, posebno njegovu plošnost, pa onda filmsko montiranje, uvećavanje… (P)opis svih heterogenih utjecaja i tehnika (tuš, kolaž, rasteri, akvareli, fotografije, letrizam, hibridni blagoslov kompjutera…) je beskonačan kao i autorova radoznalost i zaigranost.

Krivčeve kratke priče su također raznovrsne i obilježene sklonosti eksperimentu, igri s jezikom koja ponekad vodi do delirija – zna on i pripovijedati, ali mu je to dosta dosadno – paradoksima, humoru i crnom humoru, što ih uz tematiziranje i traumatiziranje malograđanštine veže u kompatibilnu cjelinu ove knjige koju je svojim dizajnom armirao Damir Bralić.

„Osamotne okolnosti“ možete čitati redom ili random, ali gdje god zagrabite dohvatit ćete vanserijsko umijeće i umjetnost. Jer umjetnost ne haje za umjetnost.

Kruno Lokotar

Enver Krivac (1976) je multimedijalni umjetnik iz Rijeke. Djeluje na područjima književnosti, glazbe, videa i likovne umjetnosti.

Objavio je roman Piknik (Studentski zbor Rijeka, 1999, u koautorstvu s Alenom Kapidžićem), roman Smeće (Zigo, 2005, u koautorstvu s Kapidžićem i Mišom Novkovićem), strip-albume Priče iz Ž+K! (Zigo, 2007) i Let iznad orlovog gnijezda (EPK 2020, 2017), roman Ulica Helen Keller (Zigo, 2010) za kojeg je 2011. dobio nagradu Artefakt za spekulativnu fikciju, te zbirku priča Ništa za pisati kući o (Algoritam, 2012 i BEK, 2019) koja je 2011. osvojila nacionalnu nagradu Prozak, i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015.

Član je neformalne riječke književne skupine Ri-Lit i Hrvatskog društva pisaca.

Pedagoški kabinet: Terrarium Imaginarium

kreativna  radionica s Pedagoškim kabinetom

Vrijeme: 21. 12. u 18 sati

Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Tijekom radionice izrade terarija, stvarat ćemo minijaturne svjetove unutar staklenih posuda. Sudionici će imati priliku kreirati svoje male samodržive ekosustave s odabranim biljkama i ponuđenim ukrasnim elementima. Osim prilike da se kreativno izraze, polaznici će naučiti više o njezi i održavanju svojih minijaturnih terarija o kojima će nastaviti brinuti kod kuće.

Književni susret: Robert Perišić

autorski razgovor

Vrijeme: 21. 12. u 19.30 sati

Prijave: prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Horizont "Broda za Issu" Roberta Perišića je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu.

Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman "Naš čovjek na terenu", iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje "Broda za Issu".

Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije.

Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas.

Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?

Robert Perišić rođen je u Splitu 1969. godine; živi u Zagrebu. Nakon knjiga kratkih priča ("Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas", 1999; "Užas i veliki troškovi", 2002) koje su imale značajan odjek, a još više nakon dvaju romana snažne domaće i internacionalne recepcije ("Naš čovjek na terenu", 2007; "Područje bez signala", 2015). Perišić je književno ime stekao prvenstveno kao prozaist, nagrađivan je u Hrvatskoj i inozemstvu, knjige su mu prevedene na više od deset jezika, s osobitim kritičkim odjekom u SAD.  Perišić se od svojih književnih početaka bavi i poezijom: prvu zbirku pjesama "Dvorac Amerika" objavio je 1995., druga zbirka, "Jednom kasnije", izašla je 2012. godine, da bi 2020. objavio knjigu poezije "Siromašni čovjek kojeg boli glava". Nestandardna knjiga "Uvod u smiješni ples" (2011.) uklapa se u prozni niz. Autor je, među ostalim, i izvođene drame ("Kultura u predgrađu", 2000.) te scenarija za igrani film "Sto minuta Slave" (2004.).

U 2021. godini prema "Području bez signala" snimljena je igrana serija (režija: D. Matanić) koja je osvojila Grand Prix u programu International Panorama na prestižnom svjetskom festivalu serija Series Mania u Lilleu. U predstavljanju će sudjelovati Robert Perišić i urednik Ivan Sršen, a razgovor će moderirati Dunja Matić Benčić

petak 22.12.

Od cigareta do knjiga

vođene šetnje novom zgradom knjižnice

Vrijeme: 9, 10, 11, 16, 17, 18 sati

Famozni “T-objekt” krije mnoge specifičnosti, a i put do knjižnice nije bio jednostavan. Kako je zgrada postala knjižnicom te što sve nova knjižnica sadrži, kako se u njoj snaži, saznat ćete na ovim polusatnim šetnjama.

Minijaturni patuljci

kreativna radionica za odrasle

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Izvodi:  Art-mašina

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Pripremite čarape koje vas je sram nositi i oblikujte ih u simpatične gnomove koji će vas sve uveseljavati. Radionicu nam vodi poznata kreativka Marija Kajapi pa je kvalitetan rad zajamčen. A i ukras za vaše domove. Donesite čarape koje su malo deblje i trunku ideja.

Autor u gostima: Igor Beleš

književni razgovor

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije... No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih podosta posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

Povjesničar u gostima: Igor Duda i “Socijalizam na kućnom pragu”

predstavljanje knjige uz razgovor

Vrijeme: 22. 12. u 18 sati

Prijave: Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Višegodišnje iskustvo s radničkim samoupravljanjem u socijalističkoj je Jugoslaviji utjecalo na razvoj društvenog samoupravljanja na adresi stanovanja. Okvir za taj proces bile su mjesne zajednice, 1963. uvedene kao mogućnost, a 1974. kao obaveza. Bile su samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana, birača i potrošača u njihovo slobodno vrijeme i u njihovu susjedstvu. Zamišljene kao servis za bolji život i kvalitetniju svakodnevicu, bile su i platforma za suradnju s organizacijama udruženog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i općinom te vježbalište socijalističke izravne demokracije, dakle društveni prostor za organizirano djelovanje građana.

Na vrhuncu njihova razvoja u Jugoslaviji je bilo gotovo četrnaest tisuća mjesnih zajednica s tisućama volontera, aktivista i delegata. Njihovu djelatnost knjiga obrađuje iz perspektive društvene povijesti, povijesti svakodnevice i mikrohistorije.

Igor Duda (Pula, 1977), povjesničar, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS). Također je vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Research Fellow na Leibnizovu Institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se poviješću svakodnevice i društvenom povijesti socijalističke Jugoslavije, ponajviše temama slobodnog vremena, turizma, potrošačke kulture, životnog standarda, djetinjstva, oblikovanja socijalističkog čovjeka i sudjelovanja građana u društvenom samoupravljanju. Bio je voditelj dvaju istraživačkih projekata Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Uredio je nekoliko zbornika i napisao četiri autorske knjige: U potrazi za blagostanjem (2005), Pronađeno blagostanje (2010), Danas kada postajem pionir (2015) i Socijalizam na kućnom pragu (2023).

Stanislav Habjan u gostima

izložba, predstavljanje knjige i performans

Vrijeme: 22. 12. u 19,30 sati

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Stanislav Habjan, multimedijski umjetnik, pisac i dizajner predstavlja novu zbirku tekstova za pjevanje Pjesma mladom umjetniku kao osobitu vrst književnog događanja uživo. Posebnost i intrigantnost stvaralaštva Stanislava Habjana u okviru suvremene hrvatske književne scene, posjetitelji ovoga puta mogu doživjeti kroz prožimanje slike, stiha i ritma objedinjenih u autorovoj jedinstvenoj izvedbi.

Knjigu prati istoimena izložba, svojevrsna posveta i oda čitanju, koncipirana upravo za prostor knjižnice. Razmjerno nepoznati citati iz razgovora i prepiski Stanislavu dragih pisaca prepliću se s njegovim vlastoručno "slikanim" pjesmama; riznica svjetske književnosti ulazi u neposredni dijalog s najnovijim umjetničkim sadržajem.

"Umjetnički iskaz Stanislava Habjana proteže se kroz dizajn, književnost, likovnost i izvedbenu praksu pri čemu se njegova stvaralačka kreativnost ne iscrpljuje u jednom polju da bi prešla u drugo, već kao da se sve osi oko kojih uspostavlja svoj izričaj isprepliću i nadopunjuju. To je rad koji proizlazi iz snažne kreativnosti i potrebe za stvaranjem – unutarnje motivacije, stvaralačkog impulsa koji ne priznaje osrednjost, već svakom tekstu, izložbi ili izvedbi pristupa s radošću, energično i strastveno." / Petra Dolanjski Harni, iz kataloškog teksta o izložbi Pjesma mladom umjetniku, Galerija Prozori, Knjižnica S. S. Kranjčevića

"U ovoj zbirci dijete je otac čovjeku i dijete je otac umjetniku, no to nije dijete iz romantičarskih predodžbenih paradigmi - nevino, arhetipsko i bolje od odrasloga - nego dijete koje je subjekt nonsensnog poetičkog govora, dijete vladar ludičnog, nesputanog i duhovitog jezika, dijete koje odbija disciplinu. A opet, nije riječ o zbirci dječje poezije, već i stoga što se lirski subjekt obraća odraslom iskustvu. Naslovna mladost zbirke umjetnička je a ne dobna, a i naslućena pedagoška situacija u naslovu iz pjesama se razotkriva kao mistifikacija. Habjan ne podučava, nego dijeli, pa tako i dijete u zbirci nije drugi i slabiji, nego simboličan umjetnički začetnik, the father of the man."/ Dubravka Zima, iz pogovora knjige Pjesma mladom umjetniku

Stanislav Habjan autor je šest knjiga proze: Nemoguća varijanta (1984), Greiner&Kropilak Interkonfidental (s B. Greinerom, 1999), Vrijeme i mi, PostApoc dijalozi (2020), Nemoguća varijanta i druge priče (2020), Car je gol na kiši (2021) i Otok ili kit (2022). i dvije knjige pjesama: Košulja na cvjetove i pjesme na struju (2020) i Pjesma mladom umjetniku (2022). U izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva, u koautorstvu s Markom Golubom, 2021. objavljuje knjigu plakata i razgovora Stanislav Habjan, Neobjavljeno 1983-2023.

Nagrađivan je za prozu, za grafički dizajn i za autorski projekt.

subota 23. prosinca

Od cigareta do knjiga

vođene šetnje novom zgradom knjižnice

Vrijeme: 9:00, 10:00; 11:00, 12:00

Famozni “T-objekt” krije mnoge specifičnosti, a i put do knjižnice nije bio jednostavan. Kako je zgrada postala knjižnicom te što sve nova knjižnica sadrži, kako se u njoj snaži, saznat ćete na ovim polusatnim šetnjama.

Prosinački jutarnji punč čitateljskih klubova @Benčić

druženje čitateljskih klubova Gradske knjižnice Rijeka

Vrijeme: 10:00

Čitateljski klubovi čine jedno od niti života svake knjižnice, a ovako veliko okupljanje dugooooo nismo imali. I još predblagdansko u novoj knjižnici. Bolje ne može.

Gaming playing jaming @ knjižnica

slobodno video igranje i sviranje  

Vrijeme: 10:00

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka @Benčić  

Izvodi: Gradska knjižnica Rijeka

Dob: 14 - 30

Prijave se primaju putem obrasca ovdje.

Sastavni dio nove knjižnice je Rasadnik, odjel za mlade i to prvi takve vrste kod nas. Nije riječ samo o prostornim mogućnostima već o cijelom konceptu koji se iza njega krije, a to je široka fronta stvaralaštva. Predblagdanske subote samo kroz mali demo intro igramo, crtamo, sviramo, sviramo, 3D printamo i naravno razgovaramo o svemu onome što vas zanima i ovdje želite raditi. 

+ bonus vani 

Pachamama Street Connection  
svirkica

Lokacija: dvorište Benčića

Izvodi: Pachamama Street Connection  

Dob: 0-99

Prijave: Slobodan ulaz

Pachamama Street Connection je riječki ulični bend okupljen 2010. godine. Postavu čine Vanja Kauzlarić (bubanj), Jasmin Okanović (truba), Radoslav Tičić (gitara) i Petar Tepšić (trombon).

Bend je svoj glazbeni put stvarao svirajući po ulicama i trgovima gradova duž hrvatske obale. Ulica je postala njihova najbolja vizit karta i najveća promocija nakon čega su svirke na eventima i manifestacijama ipak preuzele dominaciju. U repertoaru imaju domaće i strane hitove aranžmanski prilagođene svom glazbenom izričaju u kojem svatko u publici nađe nešto za sebe. Truba i trombon daju posebnu draž i veselje glazbi koju sviraju. Iza sebe imaju veliko iskustvo sviranja; od opuštenih uličnih nastupa, svirki po malim barovima i klubovima, raznih promocija, eno i gastro događanja pa sve do velikih manifestacija. Neka od istaknutih događanja:  Retro Opatija, Rijeka tattoo Expo, Bela Nedeja, Riječki Karneval, Otvaranje Rijeka EPK, Lovranski umjetnički festival, Kortil uživo, Kastavski Advent, Rijeka green week, Otvaranje Art Kina, Rijeka Food Truck festival, Burger fest Rijeka, Molo Longo Craft beer festival, Festival Proljeća Omišalj, Dani smokava Krk i mnogi drugi.

Tko je ukrao Božić 
show s vatrom

Vrijeme: 21. 12. u 19

Lokacija: dvorište Benčić ispred Gradske knjižnice Rijeka

Izvodi: Emilio Alcantara, Lea Kršanac, Nives Soldičić

Dob: sve generacije

Prijave: Slobodan ulaz.

Svima poznata priča o zelenom Grinču koji pokušava ukrasti Božić nas uči zajedništvu i prikazuje da čar blagdana nije u materijalnom nego u duhovnom. Ovu smo lijepu i poučnu priču pretvorili u cirkus te ju začinili magijom, komedijom i vatrenim vještinama koje će Vas zasigurno oduševiti.

Predstava je primjerena svim uzrastima. Izvodi se na otvorenom prostoru.

Vrijeme trajanja: 30 min