Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Barbara Bojčić
Iako po struci profesorica hrvatskog jezika i književnosti, veći sam dio života posvećena obitelji. Odrastanjem djece (i priznanjem da ipak trebam naočale za čitanje) otvorio se prostor za vraćanjem nekim starim zadovoljstvima, prije svega knjizi. Odnedavn... više

Na našoj smo raspravi pokušale i na to odgovoriti. No idemo redom. 

Raspitala sam se dobro kojeg cijenjenog i poznatog majstora kriminalističkog romana odabrati i odluka je pala na Henninga Mankella, švedskog autora za kojeg ova voditeljica saznaje tek nedavno (jer gotovo uopće ne čita krimiće, ali to ne umanjuje laganu sramotu) iz naslova romana jednog domaćeg pisca. 

Naime, Milan Zagorac napisao je roman istog žanra, a zanimljivog naslova - Žena koja je voljela Henninga Mankella. Odabirom Mankella htjela sam saznati ima li i među nama žena koje ga vole ili će ga tek zavoljeti.

I naravno da ima. 


Čitateljski klub: Najbolje godine
Odabrano djelo: Povratak učitelja plesa
Autor: Henning Mankell
Susret: 6. svibnja 2024. u 18 sati


Sasvim slučajno, na moje veselje, jedna ljubiteljica krimića i ovog švedskog majstora, čitala je sve njegove prevedene romane, osim ovog zadanog za klub. Kakav pogodak. Riječ je romanu Povratak učitelja plesa u kojem se rješava dvostruko okrutno ubojstvo, a koji u podlozi ima puno ozbiljniju i težu problematiku. Upravo nam je naša Mankellova poznavateljica i objasnila zašto je ovo dobar krimić i koje sve elemente mora krimić sadržavati da bi bio dobar. Ipak, najviše se tijekom susreta pričalo o likovima u romanu, ali i o problemu iza radnje koji se provlači kroz cijeli roman, a prilično je šokantan. Radi se prisutnosti nacističke ideje i nekih skrivenih organizacija koje ju održavaju živom u suvremenom švedskom društvu.

Pa se ti odmaraj i relaksiraj uz to.

Ono što je mene posebno zanimalo je mišljenje Najboljih godina o stilu pisanja. Većina se složila da je roman u dijelovima razvučen što usporava radnju. Osim toga, nema u njemu neke prevelike topline, rečenice su jasne i odmjerene, autor hladne glave pristupa radnji. Pripisale smo to mentalitetu zemlje u koju je radnja smještena, moguće da je i zbog žanra, iako takav stil ima i svoju pozitivnu stranu stvarajući prilično atmosferičan roman čije se radnja događa u izoliranoj sredini, u švedskoj šumi obavijenoj maglom, po hladnoći i snijegu. 

Odvela nas je naša rasprava i do nekih aktualnih tema i problema koje se izravno nadovezuju na prisustvo ideje o višoj rasi za koju normalan čovjek ni ne sluti da je tu, čak i danas.

Zanimljiva je bila rasprava o Mankellovom romanu. Prilično usuglašene o najvažnijim pitanjima, ali uz dovoljno različitih nijansi u razmišljanjima - taman za jedan dobar susret. 

Jesmo li zavoljele Henninga Mankella? 

Ako neka i nije sto posto, sigurna sam da mu je spremna dati još koju šansu. 

Roman o kojem raspravljamo u lipnju vodi nas prvi put na krajnji istok. Čitamo japansku autoricu koja nam je složila jednu, nadam se dobru i zanimljivu, jednadžbu. 

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima