Knjige petkom: Tata, Knjigoljubac, Polagana smrt Luciane B...

Za početak nešto što će držati vašu pažnju do samoga raspleta.

Argentinski pisac Guillermo Martinez u romanu Polagana smrt Luciane B. (u prijevodu Tamare Horvat Kanjera) donosi napetu psihološku priču o osveti, opsesiji i granici između slučajnosti i namjere. 

Luciana B. nekoć je radila kao asistentica slavnog pisca Klostera, a njihov je odnos završio u neugodnim okolnostima. Deset godina poslije ponovno se pojavljuje, uvjerena da Kloster stoji iza niza tragičnih smrti njezinih najbližih. Tražeći pomoć od pripovjedača, mlađeg pisca koji je poznaje, pokušava dokazati da njezina tragedija nije niz nesretnih slučajnosti, već pomno osmišljena osveta.

Autor vješto gradi atmosferu neizvjesnosti. Posebno je zanimljiva igra nepouzdanog pripovijedanja, u kojoj svaka strana ima vlastitu verziju događaja, a konačna istina postaje nedostižna. Iza kriminalističke napetosti krije se i promišljanje o ljudskoj potrebi za osvetom, moći riječi i načinu na koji vlastitim uvjerenjima oblikujemo stvarnost.

Polagana smrt Luciane B. kratak je, ali sadržajno bogat roman koji će posebno privući ljubitelje psiholoških trilera i književnih zagonetki. Preporuka svima koji vole priče u kojima odgovori nisu jednostavni, a istina ovisi o tome kome odlučimo vjerovati.

Sljedeća preporuka knjiga je za kojom će bez razmišljanja posegnuti svaki knjigoljubac/knjižničar, što zbog autorice, što zbog samog naslova.

Knjigoljubac (u prijevodu Igora Crnkovića) je pripovijest Monike Helfer, nedavno preminule austrijske spisateljice, s ilustracijama Kat Menschik. Priča je to koja je ispripovijedana na način, rekli bismo, starinski. U središtu pripovijesti su otac i sama autorica te njihovo knjigoljublje.

Ostavši bez noge u ratu, otac, u Alpama u domu za oporavak ratnih invalida kojeg vodi, dobije na poklon brojne knjige. To je čovjek posvećen čitanju, koji vrlo cijeni i valorizira kanonska djela pisane riječi. Godine prolaze i jednom poklonjene knjige, po zatvaranju doma invalida, treba vratiti. Kako se odvojiti od knjiga? Koje vratiti, koje zadržati? To je pitanje pred kojim se nađu otac i kći. A kako su riješili tu nedoumicu, taj gotovo Sofijin izbor, pročitajte, nećete požaliti.

Kada djevojčica Monika postavi pitanje ocu što dobre knjige čini dobrima, on joj nalazi jedan od zanimljivih odgovora. Dobre knjige, između ostalog, dobro mirišu. Knjigoveža je uložio u kvalitetno ljepilo, skuplji papir jer je sadržaj vrjedniji, kaže otac. Tako je zasigurno bilo nekad a je li tako i danas, dalo bi se raspraviti. Mi na druženju jesmo. Što se nas tiče ova knjiga divno miriše.

Sam naslov, premda kratak, nagoni ili navodi da se uzme čitati roman Tata već spomenute autorice Monike Helfer. proširenu povijest tog oca (u originalu Vati), čovjeka blijeda i obogaljena, koji izbjegava vremenske (ne)prilike da bi mogao bdjeti nad knjigama.

A za kraj, nešto kratko i zabavno. Čitali smo jedno lagano, pitko štivo koje u svojih 200-tinjak stranica uspijeva obuhvatiti globalnu povijest, od antike do nedavnih povijesnih događaja. Na stolu se našla Kratka povijest svijeta u 50 laži (u prijevodu Tomislava Zagode) autorice Natashe Tidd. 

Stil je lagan i neformalan te uspijeva zaintrigirati čitatelja već u nekoliko početnih rečenica sa svojih 50 kratkih povijesnih laži, krivotvorina, manipulacija i prikrivanja. Neka od njih zvuče jednostavno nevjerojatno, neka nemoguće, neka će vas dobro nasmijati, a druga užasnuti i potaknuti da se zapitate u kakvom mi to zapravo svijetu živimo?!? Natjerat će vas da neke općepoznate povijesne događaje pogledate iz drugog kuta i da iza desetljeća ili stoljeća povijesne patine ne vidite više tek slavne osobe ili velike pobjede, vojskovođe, kraljeve i proroke, već laži koje su oblikovale događaje i sudbine stotina tisuća ljudi koje su nečijom laži pošle krivim smjerom. 

Ovo nije klasična povijesna knjiga, više je poput mozaika, poput mape obmana te vješto upakiranih i prezentiranih neistina koje su utjecale na tijek povijesti. Tako ćete susresti Julija Cezara i prvi politički spin, ženu koja je rađala zečeve, prešućenu istinu koja je odnijela milijune života i šišmolike ljude koji žive na Mjesecu. 

Laž je tisućljećima korištena kao oružje – za opravdavanje ratova, prikrivanje masovnih ubojstava i skrivanje istine iza teorija zavjere. Zapanjujuće je kako se lako istina može iskriviti i tako okrnjenu, deformiranu i izmrcvarenu prihvatiti kao apsolutna stvarnost. Izgovorite laž dovoljno glasno i dovoljno često – ona će postati povijest. Dugačak je popis onih ljudi kroz povijest koji su to dobro znali…  

Jesensko kišno vrijeme se nastavlja, preporuke su tu, iskoristite priliku i provedite vikend uz dobru knjigu!