Hrvati na ledenom moru predstavljanje III. izdanja pretiska knjige Petra Kuničića iz 1893. godine

Riječki nakladnik Ex Libris i lovranski Lions Klub "Quarneroli", objavili  su krajem prošle godine 2024. g. treći pretisak, povijesne knjige Petra Kuničića iz 1893. godine, koja opisuje jednu od najslavnijih događaja u hrvatskom pomorstvu. Knjiga "Hrvati na ledenom moru", već je kao originalno izdanje iz 1893. godine, nakladnika Hartmana i Kuglija iz Zagreba, doživjela nekoliko izdanja.

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka
Vrijeme: 12. 6. u 18 sati
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka
Izvođač: Miljenko Smokvina i Milorad Stanić
Dob: odrasli
Prijave: slobodan dolazak

Prošlogodišnje objavljivanje trećeg pretiska "Hrvata na ledenom moru" bilo je vezano uz 150. obljetnicu uspješne realizacije pomorske Austro-ugarske ekspedicije na Arktik. Za nas je  ta ekspedicija brodom "Admiral Tegetthoff" posebno značajna, od ukupno 24 člana posade broda, njih 12 bili su pomorci s istočne obale Jadranskog mora. To su bili iskusni moreplovci iz Primorja, Istre, Kvarnerskih otoka i Dalmacije.  Ekspedicija je krenula na sjever u ljeto 1872. godine, u vječnom ledu Arktika provela je dvije godine, tijekom te dvije godine boravka u ledu otkriven je dotada nepoznati arhipelaga, nazvan Zemlja Franje Josipa". Uz zemljopisna otkrića, časnici i posada "Admirala Tegetthoffa" sustavno su se bavili i znanstvenim opažanjima, bilježili su sve značajne meteorološke pojave, proučavali Arktičke morske struje, magnetske fenomene sjevera, polarnu svjetlost i dr.  Rezultati svih tih istraživanja, pažljivo zabilježeni, posada broda je uz velike napore, 1874. godine sačuvala i donijela iz bespuća Ledenog mora do evropskog kopna. Po dolasku naše posade u domovinu, u Rijeku, Kraljevicu, Dragu, Praputnjak,  Volosko, Lovran, Opatiju, Plomin, Cres, Lošinj, Brač i Hvar, svi su bili dočekani uz najveće počasti, dobili odlikovanja i novčane premije. Kuničić je o toj epopeji napisao i knjigu, koja je odmah postala uspješnica, doživjela je nekoliko izdanja isto kao i naš pretisak.

Znanstvena zapažanja ekspedicije "Admiralom Tegetthoffom", uz intenzivna višegodišnja nastojanja vođe ekspedicije kapetana Karla Weyprechta,  potakla su nova međunarodna istraživanja Arktika i Anraktika.    

O predavačima

Miljenko Smokvina rođen je u Rijeci 1943. godine, gdje se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Tijekom svog radnog vijeka bio je zaposlen u riječkoj brodarskoj firmi Jugolinija, na poslovima marketinga i istraživanja tržišta. Nakon odlaska iz brodarstva radio je kao asistent na kolegiju marketinga na Ekonomskom fakultetu Rijeka. S Ekonomskog fakulteta otišao je 1982. g. u slobodnu profesiju, te je do umirovljenja bio umjetnički fotograf, objavljivao knjige, postavljao izložbe, sudjelovao u raznim projektima kulture. Bavio se riječkom i hrvatskom kulturnom baštinom, posebno baštinom fotografije, te industrijskom i pomorskom baštinom s žarištem na baštinu riječkog torpeda. Inicijator je osnivanja udruge za očuvanje industrijske baštine Pro torpedo u Rijeci. Zadnjih dvadesetak godina intenzivno se bavi baštinom Austro-ugarskih polarnih ekspedicija  1872-1874. i 1882-1883. s žarištem na izučavanju sudjelovanja naših pomoraca u tim istraživačkim poduhvatima. Na tu temu objavio je niz tekstova, postavio izložbe te održao predavanja širom Hrvatske. Uredio je 3 proširena izdanja pretiska povijesne knjige Petra Kuničića "Hrvati ne ledenom moru".

Milorad Stanić rođen je 1958. godine u Rijeci. Sa suprugom Gretom Galo- Stanić odvjetnik u Odvjetničkom društvu Stanić i partneri d.o.o. od 1991. godine. Uprava projektnog društva Žičara Učka d.o.o. za izgradnju žičare na Učku od 2010. godine. Počasni konzul Kraljevine Švedske u Rijeci od 2016. Član Lions kluba Quarneroli iz Lovrana od 2003. godine. Djelovanjem u Lions klubu Quarneroli Lovran, promovira hrvatsku pomorsku baštinu, osobito Austro - Ugarsku, znanstveno istraživačku Weyprecht Payerovu ekspediciju istraživanja Arktika iz 1872./1874. godinu. Više od 10 godina organizira izložbe (17), predavanja (27) i prezentacije vezane uz otkriće Arktičke zemlje Franz Joseph land, posljednjeg otkrivenog kopna na zemaljskoj kugli sa ustanovljenim rtom Fiume na otoku Camp Island, a koje otkriće je izvršeno sa ekspedicijskim brodom Tegetthoff i 24 članova posade, od kojih su 12 bili sa toplog Jadrana. Danas bi rekli Hrvati.