Predstavljanje knjige "Otok Krk za vrijeme Prvog svjetskog rata" Tvrtka Božića

Knjiga Otok Krk za vrijeme Prvog svjetskog rata nastala je na temelju istoimene doktorske disertacije, obranjene potkraj ožujka 2021. godine na Sveučilištu u Zadru. Neposredan povod nastanka disertacije, a posljedično tome i knjige, bila je činjenica da je razdoblje Prvog svjetskog rata zasigurno najslabije obrađeno razdoblje krčke prošlosti XX. stoljeća. 

Činjenica je to koja proizlazi iz pregleda dosadašnjih znanstvenih spoznaja i istraživanja krčke recentne prošlosti. Dojam je da autori koji su se obraćali raznim segmentima krčke povijesti XX. stoljeća nisu pozornost svog istraživačkog rada usmjeravali prema razdoblju Prvog svjetskog rata nego su o navedenom razdoblju govorili površno i usputno oslikavajući ga kao dio nekih širih povijesnih prilika i odnosa. Historiografski doprinosi koji su se bavili temom krčke prošlosti u vrijeme Prvog svjetskog rata oskudni su i šturi, te predstavljaju fragmentarne isječke većih sinteza ili monografija. 

Knjiga nastoji rekonstruirati ratnu svakodnevicu na otoku Krku i analizirati refleksiju ratnih i političkih zbivanja u okružju na međunacionalni, gospodarski, kulturni, zdravstveni i prosvjetni život na otoku. Također, cilj je bio procijeniti uspješnost provođenih gospodarskih smjernica na otoku Krku u predratnom razdoblju i komparirati ih s novonastalim gospodarskim promjenama u ratnom periodu. 

Osobita pozornost usmjerena je na utvrđivanje posljedica krupnih političkih promjena u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1918. godine na krčka poratna zbivanja s aspektom na analizi hrvatsko-talijanskih nacionalnih odnosa. 

Tvrtko Božić rođen je 10. travnja 1972. godine u Slavonskom Brodu gdje je 1986. godine završio osnovnu školu. Srednje školsko obrazovanje završio je 1990. u Centru za usmjereno obrazovanje „Zlatko Šnajder“, odgojno-obrazovno usmjerenje. Od 1992. u Zagrebu je studirao Geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Povijest na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1998. godine na Geografskom odsjeku PMF-a. Poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu upisao je akademske godine 1999./2000. Magistrirao je 2007. s radom na temu Uloga gospodarskog lista „Pučki Prijatelj“ u razvoju krčkog zadrugarstva u prvom desetljeću XX. stoljeća (mentor: dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, red. prof.). Time je stekao akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, grane Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest. Poslijediplomski sveučilišni studij Jadran – poveznica među kontinentima upisao je 2014. godine na Sveučilištu u Zadru. U sklopu studija je 2021. godine obranio doktorski rad pod nazivom. Otok Krk za vrijeme Prvog svjetskog rata (mentor: izv. prof. dr. sc. Ante Bralić). Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti. Od rujna 1998. godine zaposlen je u Osnovnoj školi „Fran Krsto Frankopan“ na otoku Krku kao učitelj Geografije i Povijesti (Područne škole Baška i Vrh). Od 1999. do 2019. godine sudjelovao je u školskom projektu Mala staroslavenska akademija „Dr. Antun Mahnić“, isprva kao hospitant, a kasnije voditelj povijesne radionice. Od 2015. do 2017. godine bio je voditelj projekta. Od 2010. do prosinca 2012. bio je potpredsjednik Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP). Član je njezinog ogranka, Udruge nastavnika povijesti Primorsko-goranske županije (RIClio). U školskim godinama 2006./2007. – 2011./2012. bio je voditelj Županijskog stručnog vijeća učiteljica/učitelja povijesti osnovnih škola Primorsko- goranske županije. Sudjelovao je u organizaciji i provedbi školskih i županijskih natjecanja iz Povijesti za učenice/učenike osnovnih škola. Višekratno je bio član Državnog povjerenstva za organizaciju i provedbu natjecanja iz Povijesti (od šk. g. 2007./2008. do šk. g. 2011./2012., šk. g. 2021./2022.) te je obavljao poslove predsjednika komisije za vrednovanje i ocjenjivanje samostalnih istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola. Promoviran je 2008. u zvanje učitelja mentora, a 2018. u zvanje učitelja savjetnika. Autor je nekoliko stručnih i znanstvenih članaka te urednik zbornika radova Otok Krk u Velikom ratu 1914. – 1918. (2019.) i Danuncijada na otoku Krku (2022.). Od 2021. godine član je Udruge 1914. – 1918. iz Zagreba, čiji se članovi bave temama iz Prvoga svjetskog rata.

Sadržajno se knjiga dijeli na tri cjeline. U prvoj cjelini prikazan je upravno-administrativni položaj otoka Krka u drugoj polovici XIX. stoljeća kada se nalazio u sklopu austrijske pokrajine Markgrofovije Istre. Sve do početka Prvog svjetskog rata na otoku su primjetni pozitivni pomaci u smislu njegova gospodarskog razvoja, prosvjetnih prilika i društveno-socijalnih odnosa koje su postupno pretvarale dotadašnje tradicionalno krčko društvo u građansko društvo. 

Drugi dio knjige posvećen je prilikama na otoku Krku od proglašenja ratnog stanja potkraj srpnja 1914. godine i mobilizacije krčkih vojno sposobnih muškaraca do raspada Austro-Ugarske Monarhije početkom studenoga 1918. godine. U tom razdoblju vodila se grčevita i teška borba otočnog stanovništva za preživljavanje. Država nije bila sposobna opskrbljivati pučanstvo živežnim namirnicama i sredstvima za rad pa su se žene, djeca, starije stanovništvo i muškarci koji nisu bili mobilizirani suočavali s problematikom prehrane, gospodarskim pitanjima, nedovoljno dobrim prometnim komunikacijama, zdravstvenim problemima i bolestima, poremećenim školskim funkcioniranjem te nizom drugih nedaća koje je rat donio na otok. U tom smislu stanovništvo tadašnje općine Dubašnica nije bilo izuzeto, nego se uklopilo u navedenu sliku cjelokupnog otočnog stanovništva. 

Treća cjelina opisuje prilike na otoku nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, osnivanje novih tijela vlasti na otoku te naposljetku talijanske okupacije, koja je završila potpisivanjem Rapallskog ugovora u studenome 1920. godine. Na kraju knjige objavljena su dva priloga s popisima stradalih krčkih vojnika tijekom rata.