Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Vjekoslava Jurdana
Rođena 1967. u Rijeci. Ondje je završila studij južnoslavenskih književnosti. Niz godina radila je kao nastavnica hrvatskog jezika. Na Filozofskome fakultetu u Rijeci doktorirala je s tezom o ulozi povijesti u stvaralaštvu Drage Gervaisa. Na temelju te dis... više

Nedavno je javnosti predstavljen autorski projekt, cjelovita trilogija nosača zvukova nazvana „Čakavski bardi“.

Obično smo svjedoci knjižnične prezentacije čakavske književne produkcije, no ovaj put radi se o audiovizualnoj prezentaciji.

Živimo u trenutku intenzivnog medijskog i tehnološkog napretka, okruženi obiljem medija, no ne manje potrebiti i željni iskonske autentične riječi/Riječi. Onē koja nas izravno povezuje s temeljima naše egzistencije, identiteta, prošlosti i budućnosti. U suvremenom svijetu sve je veća potreba za samosvojnim mapiranjima lokalnih identiteta i kazivanjem autentičnih priča. Tako bi se moglo govoriti i o razdoblju autentičnosti, koje nastupa nakon već pomalo otrcanog i ispuhanog postmodernizma. No, svakako valja naznačiti da je riječ o povezanim kategorijama, pa ovu autentičnost tako prorađuje i prerađuje upravo postmoderna filozofija.

U kontekstu stalne potrebe za govorenom riječi sagledavamo pojavu spomenute trilogije nosača zvukova, zapravo trodijelnu zbirku (čitane) poezije, koja predstavlja autentičan zvučni suvenir našega kraja. Ona sadrži izbor poezije Drage Gervaisa (CD „Kot suzice vele“), Zorana Kompanjeta (CD „Takovi smo pak ča“) i Ljubomira Pavešića (CD „Pišen ti divojko“).

Trojica spomenutih autora, dakako, nisu tek nasumice izabrani. Riječ je o antologijskoj čakavskoj poeziji kvarnerskog areala, i ne samo tako usko označenog (čakavskog) prostora. Pjesme ovih autora odabrale su i interpretirale pjesnikinje i promotorice čakavskog jezika i stvaralaštva Vlasta Sušanj Kapićeva i Rajka Jurdana-Šepić (pokretačica i autorica čitavoga ovoga projekta). Obje su poznate i vrsne kazivačice čakavske pjesničke riječi. Valja ovdje istaći kako kazivana pjesnička riječ ima svoje osobitosti, svoje specifične zahtjeve. Radi se, dakako, o umijeću recitacije, interpretacije, poznatom iz antičkog svijeta, a koje se, nepravedno i iz mnogih oportunih razloga, zanemaruje u našem današnjem društvu. Možda je razlog za to sasvim jednostavan: naime, to umijeće iziskuje puno talenta, truda i rada, usavršavanja i znanja. Stoga svaki artefakt, ostvaren u tom području, valja pozdraviti i cijeniti. Osobito, ako je postignuta kvaliteta, što je u slučaju ove CD trilogije doista slučaj.

I Rajka Jurdana-Šepić i Vlasta Sušanj Kapićeva pokazuju bogatstvo svoga recitatorskog umijeća: u nebrojenim registrima svojih glasovnih mogućnosti, bojom, jačinom, tempom, stankama, intonacijom, ukratko, temeljnim vrednotama govor(e)ne interpretacije. Sve je to dovedeno u ovom slučaju do visoke razine, a ne treba smetnuti s uma da je riječ o vrsnim i recentnim čakavskim pjesnikinjama i autoricama/pokretačicama niza poznatih i antologijskih radijskih emisija, dakle o umjetnicama pisane i govorene čakavske riječi. Ovo njihovo kazivanje prati i posebno osmišljena i aranžirana autorska glazbena podloga koju potpisuju Robert Funčić (producent, snimatelj, gitara), dr. art. Mihalj Ivković (harmonika) i Smiljan Kirinčić (klavir).

Štoviše, svaki CD sadrži i popratnu knjižicu s tekstovima svih pjesama, a stručnu književnu, dijalektološku i uredničku podršku dale su dr. sc. Sanja Zubčić, dr. sc. Jasna Gržinić i dr. sc. Vjekoslava Jurdana.

Da autorice projekta nijedan detalj i aspekt projekta nisu prepustile slučaju, svjedoči i činjenica da su i audio i vizualna dimenzija cijelog artefakta jednako vrhunski i stručno ostvarene. Tako likovno oblikovanje kompleta potpisuje Vojo Radoičić u znalačkoj intermedijalnoj relaciji poezije i likovne umjetnosti.

Izdavač je trilogije Libra d.o.o., a izdavanje su financijski poduprli Grad Rijeka, Grad Opatija, Općina Matulji, Grad Kastav, Primorsko-goranska županija i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov.

Do sada su „Čakavski bardi“ predstavljeni javnosti dva puta: 28. lipnja 2013. u prepunoj dvorani opatijske Vile Angioline, u organizaciji tamošnje Gradske knjižnice i čitaonice "Viktor Car Emin" i 30. kolovoza u revijalnom dijelu 9. Čansonfesta u Kastvu. Štoviše, do kraja godine održat će se još dvije promocije, jedna u rujnu u Srdočima, a druga u prosincu u Ronjgima. Valja istaći kako se opatijska promocija odvijala u ozračju spomendana tragične i prerane smrti antologijskog Drage Gervaisa (+1. VII. 1957.), pa su 1. srpnja autorice projekta, u pratnji spomenutih stručnjaka te poštovatelja lika i djela Drage Gervaisa, pred posljednjim njegovim počivalištem na opatijskom groblju, upriličile kraću poetsku komemoraciju.

Da je riječ o projektu koji polazi od činjenice bogatog nasljeđa prošlosti i njegove suvremene aktualizacije, svjedoči i činjenica da je u cilju prenošenja tradicije i čakavštine na nove naraštaje, svakoj osnovnoj školi u Primorsko-goranskoj županiji poklonjen jedan komplet CD-a.

Također, kao jedan od vidova promocije s ciljem očuvanja kulturne baštine, čakavskog nasljeđa i čakavske besede organizirat će se „Čakafe - promocija CD Čakavskih bardi“ u nekoliko kafića Rijeke i okolice (Bard, Sabrage, Mali cafe, Cukarikafe bar), dakle, na mjestima urbane (sup)kulture i poznatim okupljalištima.

Projekt je, prema konceptu agencije Libra, zamišljen tako da se jedan dan u tjednu po sat vremena, tijekom određenog perioda, u tim prostorima javno reproduciraju CD-i „Čakavski bardi“. Na taj se način kafić uključuje u zanimljiv kulturni projekt i pomaže očuvanju, njegovanju i prenošenju vrijednosti i kulturne baštine Liburnije, dok za uzvrat dobiva promociju, a gostima nudi nešto originalno i autohtono.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Vodič za mlade: 5 sjajnih naslova o mentalnom i emocionalnom zdravlju

/
GKR bira

10 naslova o depresiji i kako se s njom boriti

/
GKR bira

Glazba na stranicama romana: Priče iz Los Angelesa, Daisy Jones i šestorka, Vrijeme je opak igrač…

/
GKR bira

Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca