Margaretina ''Opsjednutost'' i čari ljudske psihe

Temom psihologije ljudskog ponašanja pozabavila se književnica Margaret Millar u svom najhvaljenijem djelu ''Beast in View''. Izvorno objavljen 1955, ubrzo stječe svjetsku slavu (s vremenom je rado uvrštavan i u izbore najuspjelijih romana u povijesti kriminalističke književnosti!), a zanimanje za psihologiju i zanimljive, nepredvidljive i nestabilne ženske karaktere autorica ne gubi i u budućim djelima.

Prvi prijevod na hrvatski jezik ''Beast in View'' doživio je 1975. pod naslovom ''Ona druga'' (sjajno izabran hrvatski naslov, za razliku od meni ne tako dojmljive naslovnice romana) u izdanju ''Vjesnika'' i ediciji biblioteke ''Trag''; za naredno objavljivanje odabran je po jedan naslov iz autoričine rane faze (''Kad se zaledi vatra'') i kasnije faze stvaralaštva (''Vjesnica smrti''). Njezin drugi najhvaljeniji naslov u karijeri – ''Neznanac u mom grobu'' izašao je 1984. (originalno objelodanjen 1960.) u nakladi Spektra, nedugo nakon književničina primitka nagrade za životno djelo, koju joj je dodijelilo Udruženje američkih pisaca kriminalističkih romana.

Sva četiri naslova zacijelo su smještena na polici sakupljača raritetnih književnih izdanja ili zaljubljenika u književnost s krimi predznakom – osim ako ne prikupljaju prašinu na polici biblioteka i antikvarijata, usput čekajući na rijedak primjer ljudske vrste s nadom da će ih ponovno s užitkom otkriti.

Millar je odlična poznavateljica ljudske psihe (od normalnog ponašanja do histerije, ludila i strave) i izniman promatrač međuljudskih odnosa. Zato ''Opsjednutost'' i nakon šest desetljeća postojanja funkcionira kao originalan psihološki triler.

Priču o Margaret Millar (na drugi svijet preselila se 1994. i time pridružila suprugu Rossu MacDonaldu, također cijenjenom piscu krimića; pravim imenom Kenneth Millar) u Hrvatskoj zatvara po drugi put preveden ''Beast in View'' (2005., sada kao ''Opsjednutost'') u izdanju V.D.T.-a i ediciji ''Najbolji romani kriminalističke literature'' (za koju je odgovoran urednik Veljko Krulčić, zapamćen i kao dugogodišnji glavni urednik filmskog časopisa ''Hollywood''). Novo izdanje, s naslovnicom koja izvrsno odgovara nelagodnom psihološkom trileru, za svaku je pohvalu, uzmemo li u obzir činjenicu o zasada jedinom prijevodu nekog Millaričina djela u samostalnoj Hrvatskoj.

Bez obzira jeste li ili niste ljubitelj krimića, vrlo tužna spoznaja. Stoga upućujem apel izdavačima: ne podcjenjujte pisce čija djela nisu završila na velikom platnu, već ih objavljujte – ne samo zbog novca već i iz ljubavi! Zaljubljenika u zanemarene i zaboravljene pisce i spisateljice ne manjka.

Margaret i nije imala sreće s Hollywoodom, iako neka njezina djela i jesu prilagođena za potrebe televizije. Tko zna, možda baš sada neki scenarist i redatelj pokreće valorizaciju književnog opusa ''žene koja je psihološki triler dovela do vrhunca'', kako kritičari uobičavaju reći.

''Opsjednutost'' je adaptirana za istoimenu epizodu televizijske emisije ''The Alfred Hitchcock Hour'' iz 1964. godine.

Helen živi povučenim životom u drugorazrednom hotelu u Hollywoodu, u svom apartmanu. Jednoga dana prima uznemirujuć telefonski poziv od nepoznate ženske osobe. Nasmrt prestrašena, odluči angažirati burzovnog mešetara Paula Blacksheara kao privatnog detektiva i otkriti o kojoj je osobi riječ.

Međutim misterija je puno složenija. Stanje podvojene ličnosti glavne junakinje svoje korijene ima još u danima prijateljevanja s Evelyn (s naglaskom na potisnuti prezir, bijes i mržnju kao pokretače psihe i njenih postupaka). Helen je zavoljela i zamrzila Evelyn zbog zaštitne, manipulativne i posesivne uloge svojih roditelja (i često bezosjećajnog odnosa spram vlastite kćeri), čestog uspoređivanja u nedogled (Zašto ne možeš biti poput Evelyn?), popularnog statusa u školi svoje bivše prijateljice, kao i poradi činjenice što su njih dvije bile različite osobe.

U potpunosti obilježena Helen imade osiguran novac, ali ne i ljubav, pažnju, poštovanje.

Millar je odlična poznavateljica ljudske psihe (od normalnog ponašanja do histerije, ludila i strave) i izniman promatrač međuljudskih odnosa. Zato ''Opsjednutost'' i nakon šest desetljeća postojanja funkcionira kao originalan psihološki triler. Svježinu djela jedino umanjuje osjećaj već viđenoga (što treba zahvaliti američkim autorima koji su kroz likove psihopata i sociopata u filmovima previše puta koristili motive psihičke nestabilnosti, podvojene ličnosti i sl.), no knjigoljupcima i poklonicima ovakvih tema to ne bi trebalo smetati.

Potražite "Opsjednutost" u našem katalogu.