Energija u našim rukama: sa ZEZ-om do solarne elektrane i energetske zadruge

Nakon što smo suradnju sa suncem otvorili razgovorom s Draženom Lučaninom na početku cijele priče OK knjižnica, OK zajednica, sada smo istu znatno proširili zahvaljujući gostovanju Gorana Čačića, programskog koordinatora iz Zelene energetske udruge. ZEZ je mnogobrojnu publiku upoznao s osnovnim radnim okvirima solarnih elektrana, prvenstveno za kućanstva. Štoviše, sama publika pokazala je zavidno znanje o cijeloj tematici te je rado postavljala pitanja vezana za svaku prikazanu brojku tijekom prezentacije. Naravno, sve kreće od pitanja identifikacije gosta.

Okej, što je točno ZEZ?

Zelena energetska zadruga (ZEZ) je skupina od dvadesetak zadrugara koja je 2013. godine potekla iz zajedničkog projekta poticanja građanske energije u sklopu šireg projekta “Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj“ koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Po završetku istoga su nastavili samostalno djelovati te su danas vodeća organizacija na području energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i regiji. No, sve krenulo s projektom starim osam godina. Unutar njega su primarno radili na tome ako se građani mogu ujediniti s ciljem investicije u projekte vezane za obnovljive izvore energije. Iz toga je kao optimalan model proizašla upravo zadruga. Zašto upravo ona? Prepuštam nakratko riječ Goranu Čačiću:

“Ona je trenutno jedini pravni oblik gdje jedan član ima jedan glas. Ne ovisi o tome koliko ste vi novca investirali u projekt. Ako se nas deset skupilo i želimo investirati u nekakav projekt, mi svi imamo po jedan glas kako ćemo raditi. Ako sam ja uložio 10 tisuća eura, a drugi član tisuću eura, to samo znači da će dobit koja se ostvari kroz taj projekt biti podijeljena tako da će taj član dobiti jednu desetinu, a ja deset puta više.

To nam se činio kao optimalan model i mi kao ZEZ zagovaramo zadrugarstvo i osnivanje zadruga kao model građanskog investiranja, kao model za investiranje zajednice u različite projekte koji su od interesa zajednici.”

Što se tiče njihovih ciljeva, Čačić ističe kako je primarni zadatak “staviti energiju u ruke građana.” Naime, ZEZ vjeruje kako bi do 2030. godine 1 od 5 kućanstava u Hrvatskoj trebalo proizvoditi svoju vlastitu energiju, a njihov cilj je da za devet godina Hrvatska bude dom 100,000 sunčanih krovova. Kako do toga? Jednostavno, treba raditi na tome da građani osvijeste činjenicu da se mogu uključivati u energetske projekte čime mogu znatno utjecati na lokalnu i globalnu energetsku sliku.

Hm, dobro, ali solarna elektrana zvuči mi jednostavno koliko i osnivanje tvornice

Uistinu, fotonaponska elektrana može zvuči kao komplicirani projekt. Ipak, treba cijelu priču staviti u kontekst. Postoji važan razlog zašto je ZEZ svoje gostovanje posvetio primarno sunčanim elektranama za kućanstvo. Naime, iste su trenutno najjednostavnije za izvesti na području RH-a s obzirom na to kako govorimo o investiciji u vlastiti krov čime se izbjegavaju npr. urbanistički planovi, kompleksniji pravni odnosi itd. Kako bi cijelu konkretizirali, u nastavku donosimo korake realizacije cijelog projekta.

1. Provjera tehničkih uvjeta

Prije nego što krenete u pohod, važno je znati na čemu će ista stajati. Potrebno je krenuti od najjednostavnija pitanja kao npr. da li je vaša zgrada legalna? Ili, u kakvom je stanju vaš krov? Nadalje, bitno je znati osnovne brojke iza vaše svakodnevne potrošnje kako biste znali pravilno redimenzionirati svoju elektranu. Pritom je bitno znati priključnu snagu vašeg brojila jer o njoj ovisi i snaga vaše elektrane. O svemu navedenom i više ovisit će cijena vaše solarne elektrane. Prosječna cijena ulaganja u sunčanu elektranu za kućanstva veličine 3 do 15 kW iznosi okvirno 8000 do 10000 HRK po 1 kW (bez PDV-a).

2. Priprema projektne dokumentacije

Riječ je o glavnom elektrotehničkom projektu koji izrađuje projektant elektrotehnike s kojim morate popričati o apsolutno svim detaljima koji vas zanimaju vezanu za vašu potrošnju. Od slučaja do slučaja, svaka elektrana ima svoje specifičnosti kako bi se prilagodila pretpostavljenim uvjetima vlasnika. S projektantom je važno gledati i u budućnost jer se onda može dogovoriti i mogućnost kasnije nadogradnje.

3. Zahtjev o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom

Ovdje govorimo o slanju zahtjeva HEP-u koji vam mora dopustiti da se priključite na njihovu mrežu s vlastitom elektranom. Unatoč tome što bi vam oni odgovor trebali isporučiti unutar 30 dana, budite spremni i na duže čekanje odgovora.

Unatoč tome što vam se može učiniti kako na početku oni jeftiniji paneli rade jednako kao i skuplji, razlika u cijeni dolazi na vidjelo nakon nekoliko godina kada snaga jeftinijih panela počinje daleko brže opadati.

4. Obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu HEP

Ona je važna zato što se tek tada može krenuti u izgradnju solarne elektrane!

5. Ugradnja sunčane elektrane

Pred izvođačem stoji zadatak podizanja naše elektrane. Treba istaknuti kako će vam on dati godinu garancije po pitanju ugradnje solarne elektrane (same komponente imaju daleko duže garancije), ali je moguće s njim dogovoriti i dužu garanciju. Pritom se pripremite na duže traženje izvođača s obzirom na to kako na tržištu postoji veliki interes za instalacijom solarnih elektrana. Ujedno, trebali biste pomno razmisliti o solarnim panelima koje uzimate. Unatoč tome što vam se može učiniti kako na početku oni jeftiniji paneli rade jednako kao i skuplji, razlika u cijeni dolazi na vidjelo nakon nekoliko godina kada snaga jeftinijih panela počinje daleko brže opadati. Solarni paneli imaju 25 godina garancije, ali kao što ZEZ ističe, nije pitanje hoće li panel izdržati, nego hoće li firma biti živa na kraju radnog vijeka prodanog panela.

6. Opremanje OMM-a

Ovo je važno jer je nakon izgradnje potrebno zamijeniti brojilo na kući. Naime, vama je sada potrebno digitalno brojilo koje u isti čas mjeri količinu preuzete i predane količine energije. Zamjena brojila košta obično oko 3,500 kuna, a s HEP-om je potrebno dogovoriti zamjenu.

7. Završno izvješće izvođača radova

Sve je jasno iz podnaslova, ali koristim priliku da istaknemo kako nemate nikakvih obveza godišnjih pregleda vaših elektrana. Ipak, Goran Čačić je pridošloj publici preporučio da nastoje osigurati vlastitu elektranu od vremenskih neprilika (mogućnost oštećenja od tuče ili groma).

8. Dozvola za trajni pogon HEP

Nakon što je sve podignuto, zaposlenici HEP-a moraju izaći na teren te provjeriti ako vaša elektrana ispunjava sve potrebne uvjete za rad. Naravno, i to se zna čekati jedno vrijeme.

Cijeli proces u idealnom slučaju trebao bi trajati dva do tri mjeseca, ali praksa je ZEZ-u pokazala kako se u realnosti cijeli proces oduži na šest mjeseci.

Sve to lijepo zvuči, ali što će meni solarna elektrana?

Po pitanju toga, Goran Čačić je jasno istaknuo razloge investiranja u solarne elektrane:

• Vlastita proizvodnja isplativija je od kupovine iz mreže.
• Povećavate otpornost na kontinuirani rast cijena električne energije u budućnosti.
• Uštede su odmah vidljive.
• Jednostavna i laka implementacija sustava.
• Lokalno dostupni obnovljivi izvori energije.
• Podižete vrijednost vlastite nekretnine.
• Doprinosite održivom razvoju vaše lokalne zajednice i stvaranju prilika za nova zelena radna mjesta u Hrvatskoj.

Cijeli proces u idealnom slučaju trebao bi trajati dva do tri mjeseca, ali praksa je ZEZ-u pokazala kako se u realnosti cijeli proces oduži na šest mjeseci.

A šta će meni samome solarna elektrana…

I tu se vraćamo na početak cijele priče. Kao što je već istaknuo, ZEZ podupire osnivanje zadruge. Kao primjer su dali Energetsku zadrugu Klik te tamošnje križevačke sunčane krovove u koje je investiralo devedeset građana. Paneli su postavljeni na dva javna objekta te će građani u narednih deset godina dobivati između 3,5-4% povrata na svoju investiciju. U prijevodu, bolje nego da je stajalo na miru u banci. Ipak, Čačić je istaknuo kako sada trebamo početi gledati što nam sve može ponuditi energetska zajednica građana (EZG) koja je u Zakonu o tržištu električne energije definirana na sljedeći način:

“Energetska zajednica građana pravna je osoba na području RH koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom udruženju fizičkih ili pravnih osoba, kao i lokalnih tijela, čija su obračunska mjerna mjesta priključena na istu transformatorsku stanicu. Udruženjem oni postaju članovi ili vlasnici udjela.”

Ipak, Čačić je po ovom pitanju morao zakočiti jer još uvijek nisu definirani podzakonski akti koji bi trebali razbistriti niz situacija vezanih za EZG. Dok se to ne razjasni, ostaje vam isproban model zadruge.

Tijekom cijele prezentacije su programskom koordinatoru ZEZ-a bila upućena mnogobrojna pitanja koja možete poslušati na našoj snimci. Ako imate dodatnih pitanja, slobodno se obratite ZEZ-u preko njihovih službenih stranica i mailova. Čekaju vas :)