Knjige u mećavi: čak 120 naslova koje bi kreativni Riječani čitali u snijegom zatrpanoj knjižnici

Potrebno je osnažiti osobne biblioteke u knjižarama, ohladiti od beskonačnog skrolanja videa po ekranima, pričati s drugima o knjigama, znanju i pričama... A možda bi, ne bi li sve to bilo moguće, najbolje bilo zaglaviti u kakvoj knjižnici u snijegu.  

Pitali smo zato niz zanimljvih ličnosti iz našeg kulturnog i javnog života, profesionalaca u svojim sferama, suradnika (...) što bi u toj situaciji uzeli u ruke, što preporučili drugima, o čemu bi razgovarali s drugim "zarobljenicima". Pravo međugeneracijsko i multidisciplinarno druženje. 

Šibice inspiracije i ideja: Naša zajednica o onome što trebaju i ne trebaju kreativnost, umjetnost i društvenost 2026. je ovdje.

Slaganje budućnosti 2026. za djecu: što želimo od svijeta kreativnosti i odgoja je ovdje.

“Recept” za razmišljanje je bio jednostavan - zima je, snijeg je neviđen, svi u knjižnici ostali su zaglavljeni u snijegu… Kriza će potrajati nekoliko dana, a treba nešto pročitati. Koji će to naslovi biti?  

Nastala je tako jedna lijepa zbirka izbora dobrih knjiga koju čini gotovo 120 naslova, a većinu ih doista i imamo na policama. Uživajte u ovoj zatrpanoj knjižnici.

Enver Krivac

autor stripova, radijski voditelj, kreativac od formata... 

Za snježnu avanturu iz predloženog GKR scenarija odlučio sam odabrati pet naslova u izdanju vrlo vrijednog i svakim izdanjem sve boljeg izdavača, ujedno i udruge pod imenom Hrvatski Autorski Strip, a posebno kako bih naglasio i pritom sveudilj reklamirao svoje drage kolegice i kolege s njihovim još uvijek friškim knjigama. Dodatno, ove knjige ionako volim čitati i njima se vraćati pa ova reklama nije nikakav jeftini jingle, već stvarno stanje stvari. 

A i da iskoristim priliku da javno navijam za hrvatski strip; za ove, ali i mnoge druge autorice i autore, kao i izdavače koji ga svojim radom čine. 

Izdvajanjem ovih petero autorica i autora ne isključujem ostala HAS-ova izdanja, dapače, upućujem enver-tualno zainteresirane provjeriti njihov sjajni katalog, kao i časopis Prefiks.  

Damir Stojnić-Ktonsky: Ex Nigredo

Riječka slikarska, poliartistička, edukatorska autorčina i jedan sveopći frajer (koji si je za ovu prigodu dodjenuo ekstra prezime - Ktonsky) skupio je svoje dugogodišnje radove i opsesije i temama i stilom zavodljivim u svojim intrigantnostima, tehnikama i briljantnim prolomima ideja i vizualne poezije, i rezultat je svojevrsna one-man antologija, predivna u svom mraku i naturalizmu, pršteća od kreativnosti, impresivna u svom fizičkom obujmu, s povremenom humornom gambetom. Divno, kvalitetno, impresivno.

Domagoj Rogulj: Ninina bilježnica 

Domagoj je pjesnik (i pisac drugih formata) koji je počeo ilustrirati svoje pjesme pa je sve to skupa preraslo u vođenje zaigranih, šarenih, minucioznih sketchbook dnevnikovanja po čitavom svijetu, uzduž + poprijeko, i evo ga u ovom stripovskom društvu sa zrelim i stilski potpuno ostvarenim ukoričenim prvijencem koji nam priča o Nini iz Splita, a tu je i njena nona Cvita, i Nininom putovanju na kojem susrećemo i Kubricka i Bergmana i Magrittea i Hockneyja, i s njima se kotrljamo po labirintima osobnih prevazilaženja. Prava bombonijera od knjige.

Irena Jukić-Pranjić: Puste želje i protuotrovi

Irenu sam već više puta javno prozvao trenutnom kumom hrvatskog stripa zbog njene dugogodišnje promotorske, uredničke i edukatorske uloge u stvaranju i održavanju ne samo scene već i digniteta hr-stripa. Ova znalački uobličena antologija njenog rada od '97. do danas, točnije 6 brojeva strip-fanzina Protuotrovi, pokazuje put i stilski rast autentične stvaralačke forze, od njenih samih početaka (ozbiljnijeg bavljenja) pa sve do danas. Knjiga je sjajna kao kompilacija, kao dokument, kao odlična izložba, kao još jedan dokaz da u Bjelovaru živi i stvara umjetnica svjetskog kalibra.

Matija Pisačić: Psihotična mjesečeva sonata / Psycho Moon Space Abbey 

Od ove knjige nema luđe. Hvaliti Matijin crtež, ritam, režiju i sveopći osjećaj za strip (i drugu) naraciju je poput otkrivanja tople vode - to kakav je Matija maister znaju svi koji su se ikad susreli s njegovim stripovima i animiranim filmovima. Po mom osobnom mišljenju, gospon Pisačić je jedan od boljih hrvatskih crtača svoje generacije. U ovoj nepredvidivoj i vrhunski dizajniranoj knjizi eksplodirale su njegove dugogodišnje opsesije kripto-poviješću, znanstvenom fantastikom, socijalizmom i... Perom Kvesićem. Ultra-zanimljiva artistička bomba.

Korin Hunjak: '18-'22 Brodski dnevnik Korine Hunjak

Dvije godine prije kolaboracije sa Gandalfom Žmirićem na sjajnom 'Kaleidoskopu', Korin Hunjak me razbio sa ovom zbirkom kratkih stripovskih priča o empatiji i razumijevanju onih koji nisu mi. Priče teku lako, ali duboko, poetične su u srži i na površini, no ono što me osobno najviše tjera vraćati se ovoj zbirci je to što je Korin, osim što je sjajan story-teller, i nevjerojatan tehnički kameleon, uvijek u pokretu, uvijek u drugom stilu, a opet uvijek nedvojbeno on, Bowie-jasto neuhvatljiv u stilsku ladicu, a opet prepoznatljiv. To je razlog što je ova knjiga, osim što je super knjiga, i super izložba jedne vrlo žive, vrlo razigrane kreativnosti.  

Mia Bećirević

arhitektica 

David Byrne: Biciklistički dnevnik

Jeste li čuli? David Byrne sljedeće ljeto stiže u pulsku arenu! Upravo me ova najava podsjetila da ponovno posegnem za njegovom knjigom Biciklistički dnevnik. Ne morate željno iščekivati njegov koncert da bi ste uživali u vožnji biciklom u koju će vas ovom knjigom povesti kroz nekoliko više ili manje biciklu pristupačnih svjetskih metropola. 

Ako Davidu bicikl služi kao prijevozno sredstvo onda mu bicikliranje služi kao sredstvo za način razmišljanja i promatranja prostora. Možda se čini teško povući neku paralelu s Rijekom kao vrlo nebiciklističkim gradom (a ponekad se i kao pješak borim), no baš zato je zanimljivo vidjeti kako drugi gradovi (ne)funkcioniraju i što iz toga možemo naučiti. Uz to, uvijek mi je zanimljivo čitati o prostoru, gradovima, urbanizmu… iz ne-arhitektonskog pogleda.

Geoff Manaugh: A Burglar's Guide to the City

A Burglar's Guide to the City još je jedan neočekivan primjer sasvim drugačijeg pogleda na urbani prostor. Ponovno kažem da mi je zanimljivije čitati o arhitekturi iz neke druge, potpuno nove perspektive, što u ovom slučaju sigurno jest. Motivi su razni, jedan od negativaca iz knjige tvrdi da je njegov motiv bio taj da jednostavno voli zgrade, a slijedom toga izgleda da je provala zapravo samo arhitektonska analiza. Motiv za pročitati ovaj polu-krimić polu-komediju može biti da vas zabavi ali nemojte da vas previše inspirira!

Bjarke Ingels Group (BIG): Yes is More : An Archicomic on Architectural Evolution

A što ako arhitekti ne napišu (još jednu u nizu) knjigu nego za stručnu literaturu odluče koristiti strip? Tu stvari postaju malo zabavnije. Yes is more je svojevrsni vizualni pisani manifest danskog arhitektonskog ureda BIG predvođenog arhitektonskim vizionarom Bjarkeom Inglesom, koji nas, kao uz šalicu kave, vodi kroz svoj proces rada i razmišljanja na konkretnim primjerima iz vlastitog opusa. Zabavno štivo, vrlo pitko napisano pa je podjednako zanimljivo i arhitektima i normalnim ljudima.

Iva Bezinović Haydon

spisateljica 

Voljela bih novu godinu započeti zaglavljena u knjižnici na nekoliko dana. Dobro bi mi došlo ne raditi ništa drugo nego čitati i razgovarati o knjigama. Mojim bih su-zaglaviteljima s entuzijazmom preporučila neke od knjiga koje sam pročitala u nekoliko posljednjih mjeseci. Dva su strana romana, dvije su hrvatske autorice, a jedna je spoj biografije i memoara.

Elizabeth Strout: Sve mi ispričaj

Iako Sve mi ispričaj okuplja poznate likove iz ranijih romana Elizabeth Strout - Lucy Barton, Olive Kitteridge i Boba Burgessa - može se čitati i kao roman za sebe. Istraga ubojstva, spomenuta u blurbu, ostaje više u pozadini, dok je fokus, kao i uvijek kod Strout, na svakodnevnim ljudskim iskustvima: prijateljstvu, starenju, međuljudskim odnosima, kajanju i potrebi za bliskošću. Njezin ispovjedni ton svaki me put uvuče u priču, kao da i sama sjedim s tim likovima u Maineu i slušam ih kako govore o svojim životima.

Peter Stamm: Nježna ravnodušnost svijeta

Nježna ravnodušnost svijeta pomalo je mistična priča o susretu mlade glumice Lene i sredovječnog pisca Christopha. Dok oni šeću hladnim Stockholmom, saznajemo o neobičnim podudarnostima u njihovim životima, kao i o pripovjedačevim razmišljanjima o ljubavi, sjećanju, identitetu i prolaznošću vremena. Knjigu sam sasvim slučajno kupila na nekoj akciji, bez ikakvih očekivanja, počela je čitati jednog popodneva iz čiste dosade - i nisam je ispustila iz ruke dok je nisam pročitala do kraja. Doduše, kratka je i brzo se čita, ali još vas neko vrijeme zadrži uz sebe, navodeći na razmišljanje o granicama stvarnosti, nepouzdanosti uspomena i pitanju slobode izbora.

Martina Divić: Tamo gdje duga dobiva boju

Tamo gdje duga dobiva boju druga je Martinina knjiga, koju sam jedva dočekala. Iako se obje njezine zbirke nazivaju putopisima, one su puno više od toga. U ovoj knjizi Martina nas kroz kratke priče vodi na putovanje Latinskom Amerikom, gdje se ona i njezin dečko Toni, svatko na svoj način, snalaze u nepoznatom svijetu - iscrpljujuće ih putovanje istovremeno udaljava i ponovno zbližuje. Mene su posebno privukli introspektivni dijelovi: način na koji Martina promatra i upoznaje nove ljude i kulture, a kroz ta iskustva i samu sebe. Ona piše jednostavno i direktno, ali istovremeno duboko i promišljeno. Idealna knjiga za putovanje s kauča - ili iz snijegom zametene knjižnice.

Gabrijela Rukelj Krašković: U kući i u vrtu bilo je puno cvijeća

Roman U kući i u vrtu bilo je puno cvijeća prvo me privukao samim naslovom, za koji sam kasnije shvatila da savršeno odgovara temi knjige. Kroz niz fragmenata sjećanja Gabrijela Rukelj Krašković piše o djetinjstvu i odrastanju, o bolesti i smrti, o odnosima s posvojiteljskim i biološkim roditeljima i onome što iz tih odnosa ostaje. Tekst je ispunjen predmetima, pjesmama, novinskim citatima i događajima koje ponajviše vežemo uz osamdesete godine prošlog stoljeća i koji, iako misli pripovjedačice slobodno lutaju u različitim smjerovima, čitatelja čvrsto usidruju u prostor i društveni kontekst prošlog vremena.

David Lynch, Kristine Mckenna: Soba za snove

Ovu sam knjigu od 560 stranica, kao lektorica, pročitala nekoliko puta - i još mi uvijek nije dosadila. Soba za snove istovremeno je i biografija i memoar, bogato opremljena fotografijama, najviše s filmskih setova. U svakom poglavlju Kristine McKenna kroz razgovore s Lynchovim članovima obitelji, prijateljima i suradnicima donosi pogled na jedno razdoblje njegova života, a zatim o istom tom razdoblju govori i sam Lynch. Kroz sjećanja i digresije piše o djetinjstvu, kreativnom procesu, snovima, strahovima i opsesijama koje stoje iza njegova rada. Osim Lynchovim obožavateljima, knjiga će se svidjeti svima koje zanima na koji način umjetnost nastaje, a ne samo njezin konačni oblik.

Sara Sušanj

stručnjakinja za rad s mladima

Sun Tzu: Umijeće ratovanja  

Nisam kužila dramu oko te knjige i dugo sam živjela u zabludi da je o ratu lol, a zapravo je o kontroli sebe (više nego o ratu). Knjiga koja uči kako ući u situaciju strateški pametno i izaći iz nje bez nepotrebnih ožiljaka, a posebno da ne moraš uvijek reagirati 🤷🏻‍♀️

Moj apsolutni hit, malo self help prije self helpa vajb 🤭: Marko Aurelije: Meditacije

Znamo svi, Marko Aurelije rimski car, ali stoik i mentalno jako relatable. Meditacije treba imati u svakoj torbi jer je to pitak tekst (nikako prefilozofski) koji te potakne da mentalno i emocionalno očeličiš i malo te spusti na zemlju. Čitaš i shvaćaš da su ljudi uvijek bili malo izgubljeni i tražili načine kako da se odupru patnji (samo bez društvenih mreža i filtera).

Michael Ende: Momo 

Ma šta? Neka dječja knjiga? Aha, kao dječja knjiga ali te lagano lomi tek kad odrasteš. Poznata situacija, svi stalno žure, nemaju vremena i u totalnom su kaosu, a nitko zapravo ne zna zašto i čemu. Malo klišej, ali stvarno, Momo je podsjetnik da se vrijeme osjeća srcem (awww).

I onda malo poezije, a ja ful patim na poeziju… krećemo od klasika

Rupi Kaur: Sunce i njeni cvjetovi 

Riječi tako jednostavne, ali emotivni damage stvaran. Rupi te prvo pogađa u sve pukotine (a imaš ih), a onda te ponovno oživljava za cvjetanje. I ako su ti emotivno sjeli oni njezini ikonični stihovi “I’m not the whiskey you want, I’m the water you need” koji su završili posvuda po reelovima, cijela knjiga će te pogoditi još dublje.

A onda malo naših mladih nada, fenomenalan Josip Čekolj, meni se najviše sviđaju Junaci i zmajevi u zalasku

Josip Čekolj: Junaci i zmajevi u zalasku  

Kad čitaš Josipa imaš osjećaj kao da pričaš s nekim tko te poznaje, ovo je kombinacija nostalgije, ranjivosti, tuge i ljepote. Čita se polako i onda opet ispočetka ono što ti treba.

Na tragu ove poezije, a zato jer sam dva puta ove godine bila u Portugalu pa su mi otkrili svijet Pessoae:

Fernando Pessoa (na engleskom Message): Mensagem 

Knjiga o identitetu, puna povijesti i simbola, malo drame, miriši na ocean, a za sve one koji su bili u Portugalu, ova knjiga vraća tamo.

I onda još malo djetinjstva:

Nekako smo bili puno više dica. Fragmenti sjećanja na djetinjstvo u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća urednica Jasminke Ledić i Ivane Miočić. 

Ovo je tematska analiza koja opisuje fragmente sjećanja na odrastanje i djetinjstvo u prošlom stoljeću (drugim riječima bez ekrana). Sjećanja na djetinjstvo prikupljale su generacije studenata i studentica Odsjeka za pedagogiju na kolegiju Povijest djetinjstva, a ukupno je analizirano skoro 200 intervjua. Odlična knjiga za promišljanje o tome koliko se odrastanje promijenilo (i što smo sve izgubili).

Ajme i Priručnik za preživljavanje Grofa Darkule, za sve (digitalne) aktiviste i one koji će to tek postati ✊🏻

Priručnik za preživljavanje obuhvaća niz autobiografskih priča i opisuje društvene probleme u kojima se svatko prepoznaje (teme mentalnog zdravlja, ženskih prava, toksičnog maskuliniteta, generacijskih trauma, partnerskog i obiteljskog nasilja, kulture ljepote…). 

Knjiga koja će te pogoditi, u najmanju ruku razljutiti, ali zato te i potaknuti da se angažiraš oko teme do koje ti je stalo. Ako nije previše, posebna preporuka za poglavlje “zašto je apolitično zapravo šupački”.

Marija Mažar

poduzetnica

Jovana Čutul: Žene koje pokreću

Ako postoji neka knjiga koja inspirira to je svakako ova knjiga, prva knjiga Jovane Čutul. Jovana djeuje na Krku, a baza knjige su priče različitih žena koje djeluju diljem Hrvatske, ali na pravim vrijednostima. Ova knjiga je je svojevrsni povratak sebi I ispravnom načinu življenja.

Emina Pršić Prasnika i Ivana Šešo: Ovo želim da znaš

Ostajemo pri domaćim autorima jer u Hrvatskoj doista imamo snažne i nježne ženske glasove. “Ovo želim da znaš”, knjiga je namijenjena je djeci, mladima, ali i za roditelje jer sadržajem pogađa izazovnu temu: temu odrastanja i roditeljstva. Put roditeljstva put je popločen izazovinma, međutim, kad shvatimo da nismo sami I da svi prolazimo neka svoja preispitivanja postaje lakše, to želim da znate.

Frederica Bosco: Vidimo se ovih dana

Priča o jednom prijateljstvu kroz cijeli život. Zar prijateljstvo nije nešto najsjajnije što imamo, uz obitelj dakako? Radnja prati isprepleteni život dvije prijateljice, dva različita karaktera i podsjeća na ono bitno – ne odgađajte susrete, ne odgađajte veselja, ne odgađajte život.

Gabrielle Lyon: Zauvijek snažni

Kad nastupe četrdesete, tijelo živi drugačije. Ova knjiga dala mi je kompletno novi pogled na svakodnevne navike, organizam, rijetko koja knjiga me ostavila pod ovako snažnim dojmovom jer želimo biti zauvijek snažni i.. svakako sretni I zdravi!

Satoshi Yagisawa: Dani u knjižari Morisaki

Jedna lagana, ugodna, topla knjiga, onako taman da vam ugrije srce u hladnim zimskim mjesecima. U knjizi pratimo Takako, svijet joj se srušio radi ljubavnih problema, ali onda ga ona iznova gradi i stvara temelje svoje nove sreće.

Ivan Jeličić

povjesničar

Jurica Pavičić: Prometejev sin

Roman čija se radnja odvija zimi na jednom nepoznatom, a opet tako tipičnom, jadranskom otoku, idealan je za ove hladnije dane. U mjesecu kada je usvojen novi zakon o uređenju i gradnji, u godini kada smo svjedočili nekritičkoj reviziji prošlosti, danas Prometejev sin djeluje aktualnijim štivom nego što bismo to mogli pomisliti.

Luther Blissett: Q

Izvorno objavljen 1999. godine na talijanskom, ovaj povijesni roman spisateljskog kolektiva koji je danas u izmijenjenom sastavu poznatiji kao Wu Ming, preveden je na nekoliko svjetskih jezika uključujući engleski, njemački i francuski. 

Roman na hrvatski nažalost nije preveden, postoji doduše srpski prijevod, a zalaganjem autora za slobodni pristup roman se može pročitati online barem na talijanskom. Europa 16. stoljeća u kojoj se ideje protestantizma (ne)zaustavljivo šire ispričana poput trilera i špijunskog romana.

Giovanni Vale: Habsburg Empire

Druga knjiga iz neobičnog serijala vodiča po Nestalim Državama, nakon Mletačke Republike vodi nas kroz tvorevinu bez koje je nezamisliva povijest našeg grada. 

Putem intervjua sa vodećim stručnjacima o Habsburškom Carstvu, vodič nam ukazuje na povijesne, ali i jezične i kulinarske, aspekte koji i dandanas spajaju ovaj dio Europe. Bez nostalgije i idealiziranja nekadašnje monarhije, vodič na popularizaciji način ukazuje da višejezična i multikonfesionalna društva nisu osuđena na propast, a da Carstvo nije bilo samo anakrona pojava niti idealna država.

Igor Beleš

književnik

Ivana Bodrožić: Fikcija 

16 priča o 16 žena koje sve imaju jednu zajedničku stvar – jaku osobnost i glas koji (tiše ili glasnije, ovisno o priči) traži prostor da se izrazi; ne kao žena, antonim pojmu muškarac, već kao čovjek, sinonim za živo biće. Pritom se autorica usudi govoriti o stvarima o kojima se u pristojnom društvu ne misli na glas – silovanje, spolna diskriminacija koja na trenutke graniči s mizoginijom, lažni patriotizam i nacionalističko jednoumlje, femicid…

Jasminka Petrović: Leto kada sam naučila da letim

Coming-of-age roman koji s takvom lakoćom briše granice koje postavljamo u glavi – prvenstveno one nacionalne i političke, a potom i one metafizičke koje nas sprečavaju da budemo svoji, vidimo ljepotu u jednostavnim stvarima, upoznamo ljubav koja ne postavlja uvjet, od koje postajemo tako lagani da možemo letjeti. Knjiga za sve generacije, za one koji tek uče letjeti i za one koji su to davno naučili i već zaboravili.

Lada Vukić: Dobro mjesto za umiranje 

Autorica jako vješto gradi priču kao da gradi kuću – likove upoznajemo detaljno i postepeno, svakome je poklonila svoju priču – želeći tako reći da su svi jednako važni – i svaki je neizostavni dio života na neimenovanom otoku. Njihovi pojedinačni životi redom su nagrizeni vjetrom i soli, i  oni se prepuštaju svojim sudbinama jer otok izvan sezone je samo mjesto za preživljavanje ili barem dobro mjesto za umiranje.

Danijela Crljen: Strah od kupine

Još jedan roman o ženama, više generacija žena jedne obitelji, koje žive u svijetu koji je pretežno muški, a u kojem žele naći svoje mjesto koje će oblikovati prema svojim uvjetima, ali to ne čine. Jako „gusto“ pisana knjiga o obiteljskoj svijesti, ponekad hermetička, radnja nije linearna pa vas može prestrašiti jer traži koncentraciju, ali bit ćete si zahvali ako joj se posvetite jer ćete možda nešto naučiti o sebi i od kuda dolazite. 

Marin Račić

arhitekt 

Alan Moore (autor), Dave Gibbons (ilustrator): Čuvari

Ne znam što me konstantno više vraća da ponovo čitam “Watchmen”: fenomenalna kombinacija stripa i romana, intrigantna priča, slojeviti likovi i njihovi međusobni odnosi ili vizija svijeta u kojem je Nixon osvojio treći mandat, svijet visi na rubu III. svjetskog rata, a superheroji bez supermoći nastupaju s one strane zakona. Ekranizacija “Watchmena” je jedan od rijetkih filmova koji mi tjednima nije izlazio iz glave, no čitanje originalnog materijala je još veći doživljaj. Svim ljubiteljima SF-a, superheroja i sličnih žanrova “Watchmen” mora biti na vrhu liste čitanja.

Max Brooks: Devolution 

Devolution me vratila u B-filmove 80-ih: idealno zamišljeno samoodrživo naselje Greenloop nađe se na putu kojim sasquatchi bježe od posljedica erupcije vulkana. Erupcija odsječe Greenloop od civilizacije, prekine sve linije komunikacije i onda kreće sve ono što smo navikli u filmovima: nenaoružani stanovnici moraju se boriti za goli život od fizički bitno jačih suparnika. Savršeno za čitanje ako ste na osami, po mogućnosti u nekoj planinskoj kolibi okruženoj snijegom. Garantirano vam izlazak u mrak neće biti bezbrižan.

Boro Kontić i Sejo Sexon: Pamtim to kao da je bilo danas 

Odrastali smo uz Top listu nadrealista i glazbu Zabranjenog pušenja, a “Pamtim to kao da je bilo danas” je prozor u svijet kojeg više nema. Ne radi se samo uspomenama iz djetinjstva i mladosti nego osjećaju kao da se sve to o čemu priča Sejo desilo u nekom drugom životu, nekom drugom svemiru, kada su vladala neka druga pravila po kojima smo mi svi kao pojedinci i društvo funkcionirali.

Mišo Cvijanović: Đir po Korzu 

Prozor u povijest našeg grada kroz kolumne objavljene u Novom listu: plesnjaci, bakule, nogomet na Kantridi, odlasci na kino predstave u Teatro Fenice (nekada kino “Partizan”), shopping u Trstu… sve ono što je činilo život u Rijeci u proteklim desetljećima. Neke detalje sam i osobno doživio, dok neke zvuče kao da su bile prije stotinu godina, a radilo se samo o možda 10-20 godina razlike.

David Sim: Soft City

Jedino što je sigurno u svim gradovima jest da se mijenjaju; mijenjaju se ulice, trgovi, zgrade, ulice, igrališta, drvoredi, navike stanovnika… Autor jednostavnim rječnikom objašnjava što to gradove čini poželjnima za život, daje primjere uspješnih i neuspješnih zahvata u prostoru, a puno toga je sažeo u jednom jedinom citatu “Neighborhood is not a place; it’s a state of mind.” Topla preporuka za sve ljubitelje života u gradu.

Tina Tus

audio tehničarka @Radio Benčić

Robin Wall Kimmerer: Braiding Sweetgrass: Indigenous Wisdom, Scientific Knowledge, and the Teachings of Plants 

Autorica nam kroz svoje životno iskustvo, predavački i istraživački rad, ekološke katastrofe i povratak vlastitim korijenima priča priče o prirodi. O sveobuhvatnom ekosistemu,  recipročnom odnosu između ljudi i biljaka u kultrama i povijestima autohtonog stanovništva Sjeverne Amerike. I to sve kroz prizmu aktivnog rada na očuvanju tla koje nas hrani.

Patrick Süskind: Parfem: Povijest jednog ubojice 

Povijest, fantasy, krimi, egzistencija. All inclusive paket za fanove mirisa, pretvara zanemareno osjetilo njuha u pokretača priče, vodi nas kroz um ubojice u 18om stoljeću te nam usputno postavlja pitanja ljudskosti i graničenja s idejom božanske moći.

Robert Chapman: Empire of Normality: Neurodiversity and Capitalism 

Antikapitalistički pokret neurodivergentnosti, ne objašnjava samo medicinske fenomene, već istražuje kako se kultura rada mijenja protiv čovječnosti, te nas vrlo nježno gurka prema ideji svijeta gdje više pazimo na sebe i na druge.

Stephen Fry: The Liar 

Nisam sigurna mogu li napisati spoiler free misao vezanu za ovu knjigu,  osim da svi lažu. Krimi, coming of age roman prati mladog Adriana kroz fakultet, tajna društva, homoseksualnost i bezbroj zavrzlama. Igrajući se kronologijom, Fry nam daje dijelove svog života, uz to da užasno puno laže.

The Fran Lebowitz Reader

Kolekcija eseja njujorške kulturne kritičarke, spaja oštar humor s komentarima na svakodnevicu i kulturne fenomene kojima ne možemo pobjeći. Čita se brzo, u bilo koje doba dana i noći, kada nam je potrebna mala doza cinizma koja prikriva iskrenu fascinaciju ljudima i neobjašnjivostima ljudskog ponašanja.

Marina Dušak

stručnjakinja pomorske logistike

Snijeg neumoljivo pada, a mi — zaglavljeni u knjižnici — prepuštamo se čaroliji jedine topline koja ne traži struju ni ogrjev: knjigama.

U mojem kutku, u kojem žene tako često traže svoje priče, posežem za trilogijom jedne snažne žene — Mani Gotovac i njezinom intimnom ispovijesti Fališ mi (“Prva knjiga: zima/proljeće”, “Druga knjiga: jesen/ljeto”, “U proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi”). Mani piše o životu nesputano i iskreno. U njezinim “godišnjim dobima” vide se promjene u duši, tijelu, ljubavi i boli, i mene su osobno duboko dotakle. Te su knjige ispovijest koja odiše toplinom, tugom, hrabrošću i onim nijansama emocija koje žene nose u sebi — i koje rijetko imaju hrabrosti reći naglas. Ona piše o ranjivostima koje su često izvor naše najveće snage.

Ali zima je duga, a duša traži i nešto drugo — kontrast, drugačiji ritam, drugi glas.

Tu posežem za romanom Kristiana Novaka – “Ciganin, ali najljepši”.  Novakov roman je priča o predrasudama, identitetu, ljubavi i nepripadnosti. Kritičari ga često nazivaju “najboljim hrvatskim romanom desetljeća”, djelom koje je istovremeno brutalno realistično i duboko emotivno. Zašto mi se ova knjiga toliko sviđa? Zato što je snažna, slojevita i hrabra.

“Ciganin, ali najljepši“ donosi sasvim drugačiju emocionalnu dinamiku od one Mani Gotovac. Dok Mani šapuće iz intime, Novak govori iz društva. A opet, oboje govore o čovjeku, o ljubavi, o potrazi za pripadanjem.

U toj zamišljenoj zimskoj tišini knjižnice, među policama punim priča, biram baš ove dvije suprotne energije. Jer vjerujem da se život događa upravo u toj razlici — između nježnosti i snage, emocije i razuma, žene i muškarca, intime i društva.

Bruno Župan

marketingaš 

Zaglaviti u knjižnici u snijegu ljubitelju čitanja zvuči skoro kao nagrada ili blagoslov. Netko u logistici, cestovnim ili hitnim službama vjerojatno ne bi dijelio to oduševljenje. Jaka, snježna zima srećom je više meteorološki kuriozitet, koliko god danas bili pripremljeni za nju. Nekoć nije bilo tako i znala je biti jedan od okidača društvenih potresa: loši urodi i nestašice hrane uzrokovani dugim, ekstremnim zimama gurali su već napete odnose prema pobunama i revolucijama. Koliko su općenito vremenske prilike utjecale na povijest ljudskog društva opširno se raspisao britanski povjesničar hrvatskog podrijetla Peter Frankopan u "The Earth Transformed".

Mogao bih preporučiti i njegovo najpoznatije djelo, "Putove svile", pa da po njima dođemo i do Kine, koja je unatoč svim "made in China" proizvodima oko nas, većini ipak nepoznanica. To ne čudi, jer naše učenje povijesti poprilično je eurocentrično i zapravo ne znamo puno o drugim dijelovima svijeta, pa ih je teže razumjeti i u sadašnjosti. Može li se u jednoj knjizi obuhvatiti povijest najstarije civilizacije na planeti i sile koja raste u svim segmentima? Michael Wood je dao sve od sebe u "The story of China", a vi je uzmite kao okvir za daljnje istraživanja.

Pitanje je koliko znamo ni o svojoj Europi: njenom razvoju, željama, idejama, ljubavi, mržnji, toleranciji, svim zajednicama koje čine njeno tkivo. Srećom, postoje pisci poput Karla Markusa Gaußa koji će nas rado povesti periferijom kontinenta u upoznavanje njegovih različitosti i nepoznatih sudbina. Jedan od tih izleta sabran je u putopisu "Europa - neotkriveni kontinent".

No, odmaknimo se na čas od svijeta koji nas okružuje i pozabavimo se sami sobom. Koliko stvarno poznajemo svoje tijelo i načine na koje taj stroj funkcionira? Svako toliko izleti neki članak o važnosti uravnotežene prehrane ili potrebi svakodnevnog hodanja, kao da se radi o nekim čovjeku potpuno novim konceptima, ali ako vas baš zanima tema ulaganja u kvalitetu života, uzmite u ruke "Nadživi: znanost i umjetnost dugovječnosti" Petera Attie. I svakako probajte odraditi barem 8-10 tisuća koraka dnevno.

Zdravlja nema ako ne pazimo što unosimo u sebe, a pritom ne mislim samo na hranu. Dezinformacije, teorije zavjere i pseudoznanost je postalo gotovo nemoguće izbjeći i offline i online, izobličuju našu sliku stvarnosti, igraju na emocije i utječu na svakodnevne odluke, ali i šira društvena pitanja. Zato je važno kritičko razmišljanje, medijska pismenost i razumijevanje statistike, na što podsjeća i "The Irrational Ape" Davida Roberta Grimesa. To je snijeg u kojem ne smijemo ostati zameteni...

Nenad Antolović

direktor Riječke razvojne agencije Porin

Gabriel Garcia Marquez: Sto godina samoće

Pročitao sam knjigu davno i na mene je ostavila odličan dojam. Taj stil pisanja, savršena mjera fantazije, likovi koje zavoliš nakon prve rečenice… Nakon što je Netflix ove godine izbacio i seriju, opet sam se sjetio tog čarobnog svijeta Maconda i likova koji su veći od života. I opet sam je pročitao. Márquez je jednostavno jedan, jedini i jedinstven.

Jonathan Franzen: Korekcije

Slab sam na obiteljske drame i slične teme, a za razliku od 100 godina samoće, Franzen kroz Korekcije kritizira društvo, a nudi i nevjerojatnu psihološku dubinu likova. Na neki način Franzen uspijeva istovremeno kritizirati društvo i suosjećati s njegovim „malim ljudima“. Likovi koje voliš mrziti, ali ih i razumiješ.

Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života

Još jedna obiteljska saga, a ova s lokalpatriotskim elementima. Fabrio vješto spaja fikciju i stvarne povijesne događaje, a roman pokazuje koliko je riječki identitet složen, zašto je tako poseban i zašto toliko volimo naš grad. Preporuka za sve kojima se svidio odličan dokumentarac Fiume o morte!

Marija Jurić Zagorka: Grička vještica  

S obzirom da sam završio studij povijesti, povijesni romani su me oduvijek privlačili. A ovaj klasik kojeg sam pročitao još u osnovnoj školi spaja povijest i napetu radnju. Teme, likovi, način pisanja – sve je to i danas aktualno pa možemo reći da je Grička vještica i danas relevantna i angažirana.

Greta Grakalić Rački

magistra teologije i kulturnih studija, dugogodišnja aktivistkinja te radnica u kulturi i civilnom sektoru

Je li to zavijanje ledenog vjetra ili dug, mačji jauk što dolazi sa stalaže s ruskim klasicima?

Majstor i Margarita Mihaila Afanasjeviča Bulgakova vodi nas na ulice Moskve, gdje dekadentno ludilo prepunih ulica susreće mračnu magiju. Poziva nas da se prepustimo deliričnom trenutku prije pada u san, gdje se stvarnost i fantazija miješaju, a zlo i smijeh hodaju rame uz rame, dok zaljubljenost pleše s teškim i nezahvalnim životnim odlukama.

Bijeli snijeg ustrajno briše naličje grada, baš kao patrijarhat doprinose žena iz povijesti. Za one koji traže izgubljeni glas žena u duhovnosti, Evanđelje po Mariji rasprostrijet će pred nas alternativnu verziju sjećanja na neke dobro nam znane događaje i izazvati nas na razmišljanje o počecima duhovno-političkog pokreta koji će se kasnije nazivati kršćanstvom.

A ako ste se naježili od same pomisli da tradiciju zamijenite iracionalnom željom za emancipacijom, dajte si još jednu priliku! Ipak ste pod snijegom, besposleni. Feminizam je za sve – strastvena politika afroameričke feministkinje bell hooks gradi mostove i na
jednostavan, ali moćan način objašnjava ključne topose feminističkog pokreta.

Naranče nisu jedino voće Jeanette Winterson buntovna je, ali ganutljiva priča o odrastanju mlade lezbijke u fundamentalnoj pentekostnoj zajednici. Jeanette osjeća poziv služiti Bogu, ali s vremenom otkriva svoju privlačnost prema ženama. Hoće li uspjeti pomiriti te dvije ljubavi, i svoja dva identiteta?

Snježana mećava taraca sve pred sobom, podsjećajući nas na krhkost i prolaznost. Zasigurno će vas djeca, kada napokon dođete doma, odvažno pitati: „Što je s travom ispod snijega – i morat ćete im reći istinu. Vjerojatno se zaledila, nestala, uvenula. Za pomoć u toj situaciji tu je slikovnica Zašto sve umire Katie Daynes i Christine Pym, koja na najnježniji način podsjeća da je kraj prirodan dio svega.

Marko Medved

povjesničar

László Krasznahorkai: Herscht 07769, Povratak baruna Wenckheima, Rat i rat

Za navođenje ovoga mađarskoga autora dovoljan je razlog činjenica da se radi o dobitniku Nobelove nagrade za književnost 2025. godinu. Kada se tomu doda specifičan stilski izražaj odlično preveden na hrvatski jezik, zahvaćanje u egzistencijalna pitanja i javni angažman u oporbi autoritativnim skretanjima mađarske politike, razlog za čitanje je više nego opravdan.

Papa Franjo: Nadaj se. Autobiografija

U godini u kojoj nas je napustio papa Franjo, osoba koja je uvelike nadišla granice Katoličke crkve kojoj je kroz dvanaest godina stajala na čelu, vrijedno je pročitati kako je ta istaknuta osoba tumačila vlastite životne izbore i probleme uviđajući da uvijek realni svijet ima prevagu nad svijetom ideja.

Toni Buterin, Robert Doričić i Amir Muzur:  Mali nepretenciozni povijesnomedicinski vodič Rijekom o 70. obljetnici Medicinskog fakulteta u Rijeci

Kako tumačiti grad Rijeku kroz medicinsku povjesnicu bez opasnosti opterećenja čitatelja s odveć velikim brojem faktografskih podataka može se pročitati u ovom nedavno objavljenom vodiču. Ovo nije samo priča o medicini, već i o temeljnim činjenicama kulturne povijesti grada.

Ur. Rosanna Turcinovich: Rijeka, grad „oblak" – Prašina naših misli

Talijanski izvornik i hrvatski prijevod korespondencije dvojice intelektualaca rođenih u Rijeci i izbjeglih u Italiju nakon Drugog svjetskog rata, ukazuje na specifičnosti riječkoga identiteta u kojemu se čitatelj može prepoznati i danas bez obzira na nacionalne identitete jer se radi prvenstveno o duhovnoj kategoriji.

Miroslav Bertoša: Kruh, mašta & mast. Prizori i memorabilije o staroj Puli: (1947.-1957.)

Na opus Miroslava Bertoše, jednog od ponajboljih hrvatskih povjesničara, treba trajno podsjećati ne samo zato što se radi o autoru iz istarskog kraja, već i zato što je predvodio onu historiografsku struju kojoj je stalo do prikazivanja stvarnog života običnog čovjeka, sve na tragu francuske škole Anala. Kontekst života u poslijeratnoj Puli donekle je sličan i Rijeci u tome vremenu.

Goran Hauser

dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Dora Šustić: Psi

Roman prvijenac, a tako kompleksan i složen. Iako je roman pisan po autobiografskom ključu pitanje je fikcije i autoričine slobode u prikazu svog života na studiju u Pragu. Težnja za slobodom novih generacija i imperativno brisanje tradicionalnih uloga žena i muškaraca čini ovaj roman neodoljivim. Iako kratak, nemojte ni pokušati čitati u jednom dahu… možda ćete se zagrcnuti…

Haruki Murakami: O čemu govorim kada govorim o trčanju

Trčanje sam kao klinac oduvijek mrzio. Dok sam aktivno trenirao stolni tenis i košarku treneri su uvijek inzistirali na „bazičnim“ pripremama, a to je uglavnom bilo dosadno trčanje…  A onda kad sam malo sazrio,  trčanje je postalo moja najdraža tjelesna aktivnost. Što se to desilo u mojoj glavi? Murakami u ovoj knjizi opisuje istu transformaciju, a sudeći po broju ljudi koje sada vidim da trče po ulicama gradova ili se natječu  na nekoj od utrka, polu maratona i maratona, izgleda da nismo sami. Ako ste i vi to doživjeli onda ovo  morate pročitati kako biste razumjeli sebe.  

Lazar Džamić: Cvjećarnica u kući cveća

Gotovo da i ne znam nikoga iz moje generacije  ( plus/minus 10 godina) tko povremeno ne iskoristi citat iz kultnog stripa. Osobno, u zadnje vrijeme često sam koristio naziv poznatog Ureda za istraživanje ruda i gubljenje vremena, referirajući se na neke nedavne situacije na Sveučilištu. Zašto je Alan Ford tako popularan na ovim prostorima? Prema Džamiću zato jer su agenti grupe TNT prokleti univerzalci i improvizatori koji se razumiju u sve i svašta, a to smo većinom svi mi jer nas život stalno tjera da nešto smišljamo, izmišljamo toplu vodu…. Zazirem od univerzalaca, ali na žalost ne mogu od toga pobjeći jer i sam takav. Čitajući ovu knjigu ne znate piše li autor vašu biografiju ili priču o tamo nekoj grupi TNT.

Bekim Serjanović: Nigdje niotkuda

Možda je ovo subjektivan izbor, ali kakav bi to bio popis kad na njemu ne bi bio roman čovjeka s kojim sam išao u osnovnu školu? Roman koji će vas povremeno nasmijati do suza, a nakon toga uvući u najdublju depresiju pa tako više desetaka puta. Dok nije postavljen na kazališne daske nisam ni shvatio u potpunosti koliko je tragičan

Adam Johnson: Sin gospodara siročadi

O Sjevernoj Koreji gotovo da i ne znam ništa. Osim pokojeg dokumentarca koji prikaže ono što službeni vodiči dopuste stranim snimateljima snimiti, sliku života običnih ljudi nemamo. Sin upravitelja sirotišta Jun Do postaje dio partijskih struktura, ali kako to često biva i sam postaje žrtva tog okrutnog i nehumanog okruženja. Iako je ovo roman mislim da je vrijedan prilog razumijevanju totalitarizma kojeg smo pomalo zaboravili.

Douglas Murray: Rat protiv Zapada

Jeli „Zapad“ kriv za sve nevolje suvremenog svijeta? Koliko su povijesne imperijalističke politike pojedinih nacija odgovorne za današnje nepravde i ratove u zemljama trećeg svijeta? Moraju li zapadni narodi neograničeno plaćati odštete za grijehe otaca iz doba imperijalizma? Ili je možda „Zapad“ ipak malo pozitivan  i nešto zaslužan za tehnološke i civilizacijske dosege u kojima mi sada uživamo? Ima li rasizma u Kini, Africi ili je rasizam rezerviran samo za bijelce? Jeste li znali da je postojala  trgovina afričkim robovima prema istoku skoro jednakim intenzitetom kao i prema zapadu, a na arapskom poluotoku nema ni blizu crnog stanovništva kao što ga ima u Amerikama? Odgovore na ova i slična pitanja možete naći u ovoj zanimljivoj knjizi

A ako slučajno ostane snage u baterijama za radio svakako osim vijesti treba na Hrvatskom radiju  i poslušati „Povijest četvrtkom“.
 

Renato Stanković

stručnjak za projekte i produkciju u kulturi

Robert Perišić: Brod za Issu

Odličan i pitak roman o prijateljstvu, slobodi, društvu, filozofiji. Iako se radnja odvija u antičko doba na području Mediterana i Jadrana, motivi, odnosi i teme su bezvremenski i itekako aktualni, a povremeno humorističan stil pisanja zasigurno će razvedriti svakog čitatelja.

Manuel DeLanda: Tisuću godina nelinearne povijesti

Zasigurno jedno od najzanimljivijih djela o nelinearnoj dinamici povijesti, ova fascinantna knjiga predstavlja ulaz u svijet teorije kaosa i opisuje kompleksne globalne fenomene na jednostavan način koji će čitatelju zauvijek promijeniti perspektivu o nastanku modernog društva.

Yuval Noah Harari: Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice

U ovoj vrlo popularnoj knjizi, autor na pristupačan način predviđa hipotetske, ali vrlo vjerojatne scenarije daljnje evolucije čovječanstva, s naglaskom na biotehnologiju i umjetnu inteligenciju, istovremeno tjerajući čitatelja da dubinski promišlja o brojnim filozofskim i društvenim pitanjima s kojima se već suočavamo.

Zagorka Prce Veseli

voditeljica EU projekata

Kada me je snijeg zaključao u najljepšoj knjižnici sa sugrađanima i pokojim turistom, zapitala sam se je li mećava stvarnost ili Kiletov društveni eksperiment. Brzo sam shvatila da ćemo, prije nego se zalihe toplih napitaka smanje, početi funkcionirati poput Životinjske farme Georgea Orwella. Ta je knjiga savršena za ovakvu situaciju jer u kratkoj, duhovitoj formi pokazuje kako se vlast, pravila i hijerarhije rađaju i završavaju. Čita se brzo, potiče razgovor i pomaže nam da se – uz smijeh – malo pripazimo vlastitih ideala.

Kako je vani sve bijelo, hladno i neprohodno, a nama treba poticaj za međusobno razumijevanje i zajedništvo, logično posežemo za Dinom Franka Herberta. To je roman koji nagrađuje strpljivo čitanje i zajedničko uranjanje u svijet u kojem su resursi, moć i zajedništvo pitanje opstanka. U snježnoj izolaciji posebno rezonira ideja da se preživljava samo ako se oslanjamo jedni na druge.

Za bijeg u svijet mašte tu su Njegove tamne tvari Philipa Pullmana. Ova trilogija idealna je za čitanje u društvu jer spaja avanturu, filozofiju i emociju, a pritom ostaje pristupačna i topla. Savršena je za duge zimske večeri kad želimo razgovarati o svjetovima, identitetima i onome što nas čini ljudima.

Kad snijeg ne prestaje padati, a noći se produžuju, teško je ne posegnuti za Igrama prijestolja Georgea R. R. Martina. Epsko štivo u kojem svatko ima omiljeni lik i teoriju. Zimi se čita posebno dobro jer je hladnoća Westerosa nekako utješna kad je dijelimo s drugima.

Na kraju, prije nego se vratimo u svoje domove, za racionalni zaključak svega što se događalo u knjižnici tu je The Moral Animal Roberta Wrighta. To je knjiga koja objašnjava ljudsko ponašanje kroz evolucijsku biologiju i pomaže nam da razumijemo zašto u maloj, zametenoj zajednici reagiramo baš tako kako reagiramo. Idealna je jer smiruje i daje kontekst ponašanju drugih, ali i vlastitom ponašanju. Međutim, kao i sve drugo, treba je čitati uz dozu skepticizma, puno propitkivanja i promišljanja. Naše ponašanje rezultat je genetike, ali i odnosa, situacija, prethodnih izbora i niza slučajnosti koje nas prate kroz život.

Ivan Šarar

kulturnjak

Ovogodišnih pet preporuka vadim iz foldera “popunjavanje rupa u lektiri i općoj kulturi” tijekom 2025. – sve ono što ste i vi možda preskočili a niste trebali

Mark Twain: Adventures of Huckleberry Finn

Blago neke davne Amerike, duboko, široko, neopisivo kao Mississippi. Skupio sam hrabrost i čitao u originalu (preporuka - vrlo sam prosječan u engleskom) što je usporilo čitanje ali mu je dalo i ekstra izvornu dimenziju jezika. Strašna knjiga.

Bekim Sejranović: Tvoj sin Huckleberry Finn i sve drugo po redu

Jedan me Haklberi odveo drugome pa sam redom iščitao sve Bekimovo što sam prekočio. Jako i autentično iskustvo, kao susret sa izgubljenim bratom.

Virginia Woolf: “Miss Dalloway” i “Svjetionik”

Wirginia me čeka još od filma “Hours” koji me je njoj približio i kojeg volim. Vrijedilo je čekanja, to su one knjige u kojima poželite živjeti makar kao neki nebitni periferni lik.

Osamu Tezuka: Buddha

Master-piece “kuma/oca/boga mange” kako Tezuki tepaju ozbiljan je i slastan čitateljski poduhvat obzirom da se radi o sedam tomova od po četiristotinjak stranica svaki (ako dobro pamtim). Nevjerovatan stvaralački poduhvat, poprilično nezamisliv iz današnje digitalne perspektive. Analogni ambijenti nastali 70-ih i 80-ih godina koji uvlače do kraja.

Yukio Mishima: Ispovijedi maske

Ovoj me knjizi privukao tekst Ivice Buljana povodom obljetnice samoubojstva Mishime i objave eseja M.Yourcenar “Mishima ili vizija praznine” u izdanju Disputa. Mishimu sam potpuno promašio kao čitatelj i drago mi je da znatiželja koju je proizveo Buljanov tekst ima jako utemeljenje u Mishiminom prvijencu.

Maja Ogrizović

stručnjakinja za inkluzivne prakse u kulturi

Snijeg do vrha ulaznih vrata Gradske knjižnice Rijeka, na radiju (Benčić) javljaju da još neće prestati i upozoravaju ljude da ne izlaze, da pričekaju smirivanje vremena i čišćenje grada. A mi zapeli u knjižnici. Sva sreća, okupili smo se na community večeri, imamo svega, toplo je i sa super smo ekipom. I kako smo skroz sigurni, nije Day after tommorow situacija, guštamo kao da nam je opet jednoznamenkasti broj godina i imamo cijeeeeeli dan samo za sebe.

Razmišljam što da čitam, ali se sjetim da je Kristian rekao da GKR ima book&zvuk pretplatu. Radije bi bila u grupi ljudi i imala kolektivno iskustvo. Slušanje je kao čitanje, inkluzivnije i kolektivnije. 

Na brzinu se organiziramo i slažemo setup u Rasadniku, tamo ispod stepenica. Samo da je mekano i udobno. I biramo prvu audioknjigu. Your love is king Espija Tomičića za predjelo, Sarajevski Marlboro Miljenka Jergovića za glavno jelo i Minijature o zvuku, Ante Perkovića za desert. A Espi i Ante čitaju sami svoje naslove.

Mislim da ću nakon 6 i pol sati audioknjiga ići spavati. I ujutro pročitati tuđe preporuke i izabrati si hard copy za siječanj.

Vedrana Mikulić Crnković

znanstvenica

Apostolos Doxiadis: Stric Petros i Goldbachova slutnja

Knjiga na vrhunski način spaja napetu priču s apstraktnim temama matematike, pa jednako može privući i one koji vole brojeve i one koji vole dobar roman. Kroz životnu opsesiju strica Petrosa Goldbachovom slutnjom otvara pitanja cijene genijalnosti, neuspjeha i žrtve za znanost, koja dugo ostaju u mislima nakon čitanja. Krenite s čitanjem i uplovite u fascinantni svijet matematike.

Zlatko Krilić: Zabranjena vrata

Zabranjena vrata knjiga je koja u jednoj priči spaja duhovite nestašluke tinejdžera s ozbiljnim temama bolesti, straha i sazrijevanja te je istovremeno zabavama i dirljiva. Smještanjem radnje u bolnički odjel, roman na nenametljiv način progovara o prijateljstvu, prvoj zaljubljenosti i prkosu autoritetima. Preporuku prije svega upućujem mladim čitateljima, ali i onim starijima da se nakratko vrate u mladost (čak i ako su ju nekada u mladim danima čitali).

Elena FavilliFrancesca Cavallo: Priče za laku noć za mlade buntovnice

Knjiga donosi inspirativne bajke o 100 hrabrih žena iz povijesti – od znanstvenica i aktivistica do astronautkinja – koje su, poput princeza u bajkama, razbile stereotipe i promijenile svijet. Svaka kratka priča, popraćena prekrasnim ilustracijama, potiče samopouzdanje i pokazuje da snovi nisu nedostižni ako se boriš za njih. Vjerujem da knjiga može inspirirati svakako, od djevojčica do umirovljenika ... jer samo nebo je granica svakome od nas!

Helena de Karina

srednjoškolska profesorica

U preporuci djela za čitanje polazim od onoga što trenutačno čitam, ili od tekstova koje su u meni živi, ne samo kao čitateljsko iskustvo — nego se vraćaju u načinu čitanja drugih tekstova. Pritom se oslanjam na jedini zadani kontekst i kriterij: vani pada snijeg, a mi smo zameteni u knjižnici. Taj okvir nije samo ambijentalan, nego i čitateljski produktivan — snijeg usporava vrijeme, zatvara prostor i pojačava potrebu za tekstovima koji se mogu čitati uronjeno, gotovo sklonišno. No, i kada biram knjige iz čistog čitateljskog užitka, to čitanje nikada nije sasvim “nevino”: kao nastavnica književnosti uvijek negdje, makar rubno, čitam i profesionalno, i u tekstu tražim mogućnost prijenosa. 

Upravo se na tom mjestu — između osobnog čitateljskog iskustva i profesionalne svijesti — ova preporuka i završava. 

“Kad snijeg počne padati, ljudi prestanu sa svojim poslovima i njemu posvete pažnju”, kaže Han Kang u svojoj Bijeloj knjizi. Bookerovka, nobelovka, koreanska autorica Han Kang u romanima Ljudska djela i Vegetarijanka političko i povijesno iskustvo nasilja ispričala je intimnim registrom koji za sobom ostavlja dugi muk i glasnu tišinu. 

Zbirka pjesama Marka Pogačara Zemlja Zemlja nastavlja niz koji je otvorila Han Kang. “Prvo se ugase svjetla. neon na odlasku//bljesne o zlatne naslove”. Han Kang i Marko Pogačar točka su nultog stupnja angažmana ili, kako to Pogačar kaže, njih su dvoje već neko vrijeme za mene bomba u jeziku. 

O tekstu, jeziku, čitanju i pisanju, piše i Virginia Woolf u Dnevniku kojega sam započela čitati ljetos, ali sam uz nju dočekala i zimu. Svaki je povratak Virginijinom danu vrijedan mojih 24 sata. Vrijeme je u dnevnicima najbliže stvarnosnom vremenu, prolaznosti, o čemu god autorice i autori pisali. 

Kod Virginije vrijeme je zgusnuto oko pisanja i čitanja, a o istome se čita i kod Krune Lokotara u ograničenom dnevniku, Limited Edition. Oba dnevnika govore o ljudima, ali još i više o jeziku, tekstu i književnosti.  

Znam da me, nakon što snijeg okopni, čekaju učenici. “Što da se danas radi, Marijana?!” pitam se rečenicom ukradenom iz zbirke Nasmijati psa i sedam novih priča Olje Savičević Ivančević. Zbirka bi se mogla zvati Enciklopedija za djevojčice i djevojke, Pouka za dječake i mladiće. Ne znam postoji li književno djelo, ni u hrvatskoj književnosti ni u svjetskoj, koje je progovorilo o djevojačkom odrastanju kao afirmativnom iskustvu, kojem je u središtu optimizam, a ne trauma. U tim je pričama djevojaštvo prikazano kao urbana emancipacija, afirmacija života, u kojem sloboda, energija i radost preuzimaju primat nad narativima ženske boli u muškome svijetu. U njoj se kradu ključevi maminog auta! Zato je djevojčice trebaju čitati.

Taj je isti muški svijet u romanu Kristiana Novaka Ciganin, ali najljepši do krajnjih granica napela Milena. Pritom ne iz optimistične, afirmativne pozicije slobodnog odrastanja, nego iz prostora otpora, pritiska i razotkrivanja strukturalne nasilnosti toga svijeta. Milenino ponašanje funkcionira kao granični test sustava: ona ne potvrđuje njegovu elastičnost, nego pokazuje gdje puca. 

Sve što me u čitanju zagrijava objedinjuje filozofkinja Martha Nussbaum u knjizi Ne profitu: zašto demokracija treba humanistiku. Nussbaum kritizira obrazovne sustave koji se vode isključivo logikom profita i korisnosti. Književnost i umjetnost omogućuju “življenje tuđih života“, razvijaju moralnu imaginaciju bez koje društvo lako sklizne u netoleranciju i dehumanizaciju. U trenutku profesionalnog umora ili sumnje, knjiga djeluje gotovo terapijski: podsjeća zašto je književnost važna i zašto nastavnički rad ima društvenu važnost, čak i kad se to ne vidi odmah.

Enea Dessardo

predsjednik Zajednice Talijana Rijeka

Snježna, odsječena Rijeka od ostatka svijeta zvuči kao savršena prilika za dugo čitanje i putovanja kroz imperije, gradove i unutarnje svjetove bez pomicanja iz fotelje. 

Prvo bih posegnuo za romanom A Sailor of Austria Johna Bigginsa, duhovitim i melankoličnim memoarima češkog austro‑ugarskog podmorničara, za sve koji vole more, povijest i srednjoeuropski humor. 

Uz njega bi morao biti i Papirnati konj Osvalda Ramousa, autobiografski roman fijumanskog autora o političkim i identitetskim lomovima našeg grada u 20. stoljeću. 

Za dublju kontemplaciju tu je Nepodnošljiva lakoća postojanja Milana Kundere, roman o ljubavi, slobodi i težini izbora u sjeni Praškog proljeća. 

Kada zatreba poezija, otvorio bih Dušin šipak Tina Ujevića, gdje se miješaju ljubav, tuga, sloboda i skitnički nemir mog omiljenog pjesnika. 

A kao protuteža snježnoj monotoniji, Pirandellov Jedan, nijedan i sto tisuća je roman o svim našim ulogama i maskama i o oslobađajućem pokušaju da iz njih nakratko izađemo.

David Čarapina

autor i urednik

Carlos Fonseca: Muzej besanih

Kada vam je nešto drago, onda postajete konkretni i sladunjavi. Stoga, ako želite razumjeti svijet, trebate čitati Carlosa Fonsecu. „Muzej besanih“ samo je početak jer je jedini preveden na hrvatski, ali njegovi globalni romani, arhivske mreže kontinenata, pamćenja i ludila, pogađaju umjetnost, društvo i u konačnici čitatelje u mjesta koja nismo dosad povezivali.

Francuski nadrealizam, priredila Višnja Machiedo 

Može se dogoditi da se, beznadno zakopani u knjižnici pod snijegom, malo paraliziramo kada je riječ o preporukama knjige. Zato uvijek treba u rukavu imati i preporuke drugih. Jedna od njih bila je da se jednostavno vratim avangardi kako bih iznova postavio temelje čitanja i gledanja na umjetnost. Dvoknjižje „Francuski nadrealizam“ dobar je uvid u nadrealistički projekt tijekom čijeg čitanja ima da, kako piše Tzara, „prođe tisuću i tisuću godina, a bijaše tek jedna noć.“

Živeći s Caligulom, izabrane pjesme Gorana Babića

Između lopatanja snijegom i grijanja svime osim knjigama, poezija pruža svojevrsnu puš-pauzu čitateljima. Pjesme izbrisanog i – barem nakratko – načrčkanog Gorana Babića kroz izbor pjesama Sanjina Sorela, „Živeći s Caligulom“, nudi uvid u opus jednog od, ako već želimo izbjeći najprovokativnijeg hrvatskog pjesnika, onda zasigurno najrazigranijeg pjesnika 20. stoljeća.

Stanislaw Lem: Nepobjedivi

Gledate taj snijeg i mislite si: možemo mi to. Izumili smo kotač, došli na mjesec, stvorili Benčić, mi smo, realno, nepobjedivi. Lemov roman ne govori direktno o tome, ali dotiče se naše aure nepobjedivosti i svemogućnosti koja se još uvijek topi na Regisu i nakon više od šezdeset godina.

Atnal Szerb: Putnik i mjesečina

Svako zarobljeništvo u sebi budi egzistencijalizam, ili kad smo već u 21. stoljeću, onda zasigurno neoegzstencijalizam (za deset godina očekujemo pjevušni, pjenjušavi neo-neo-neoegzistencijalizam). Čitajući o slučajnom razdvajanju mađarskih mladenaca u Italiji, upuštamo se o promišljanje težina odluka koje moramo donositi u životu, ali i mogućnosti da se život zaustavi kako bi pronašli odluku, ili da ona pronađe nas, s kojom možemo živjeti do kraja.

James Bridle: Novo mračno doba 

U moru publicistike o bitovima i bajtovima, „Novo mračno doba“ postaje samo još aktualnijim štivom, pogađajući da će nam “jednoga dana slaganje nepovezanog znanja otvoriti tako strašne vidike na stvarnost, i na naš užasan položaj u njoj, da ćemo ili poludjeti od tog otkrivenja ili pobjeći od smrtonosna svjetla u mir i sigurnost novoga mračnog doba.”

Tko još želi pobjeći nazad u svijet poslije toga!

Davor Jurkotić

radijski voditelj i komičar

U vremenu kada se teško probiti kroz šumu naslova i pronaći knjige koje doista obogaćuju, donosim izbor pet izdanja za koja vjerujem da će svakom čitatelju otvoriti nove perspektive bilo povijesne, sociološke, intelektualne ili emocionalne. Riječ je o naslovima koji proširuju razumijevanje svijeta oko nas, ali i nas samih.

Ernest van den Haag: Mistika Židova

Ova neobična, originalna i intelektualno poticajna knjiga pristupa temi Židova i židovstva iz psihološkog, povijesnog, sociološkog, političkog, religijskog, filozofskog i kulturnog kuta. Autor uspijeva na jasan i pristupačan način rasvijetliti brojna pitanja, zablude i nedoumice koje često prate ovu temu. “Mistika Židova” snažan je, slojevit i pomno istražen tekst koji čitatelju otvara prostor za dublje razumijevanje i promišljanje.

Malcolm Gladwell: David i Golijat 

Malcolm Gladwell još jednom briljira u prepoznatljivom spoju pripovijedanja, analitike i psihologije. “David i Golijat” preispituje naše razumijevanje odnosa slabih i jakih te razotkriva skrivene mehanizme koji određuju tko uistinu ima prednost. Gladwell pokazuje da ono što na prvi pogled izgleda kao slabost nerijetko može postati ključ uspjeha. Knjiga je idealna za sve koji vole promišljati o socijalnim obrascima i nenametljivim pravilima koja upravljaju našim životima.

Radmila Matejčić: Kako čitati grad 

Kultno djelo za sve zaljubljenike u Rijeku i urbanu povijest. Radmila Matejčić u ovoj knjizi vješto isprepliće povijest, sociologiju, kulturologiju i urbanizam, stvarajući jedinstvenu mapu identiteta grada. Kroz njezino čitanje Rijeka postaje živi organizam čiji se slojevi otkrivaju jedan po jedan – od davno nestalih gradskih cjelina do skrivenih detalja koje mnogi prolaze svakodnevno, a ne primjećuju. Četvrto izdanje potvrđuje status ove knjige kao nezaobilaznog vodiča kroz riječku prošlost i sadašnjost.

Martin Previšić: Povijest Golog otoka 

U vremenu kada se povijesnim temama često pristupa površno ili ideološki obojeno, Previšićeva “Povijest Golog otoka” donosi prijeko potrebnu znanstvenu objektivnost. Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj studiji o Golom otoku, nastaloj na temelju opsežne arhivske građe i svjedočanstava bivših logoraša. Knjiga nudi smiren, dokumentiran i duboko istražen pogled na jednu od najtežih epizoda naše novije povijesti. Obavezna literatura za sve koji žele razumjeti kontekst, pozadinu i posljedice ovog kontroverznog poglavlja.

Malcolm Gladwell: Treptaj 

Još jedno Gladwellovo djelo koje se bavi načinima na koje razmišljamo. “Treptaj” istražuje moć prvog dojma i trenutne spoznaje – onog unutarnjeg signala koji često presuđuje prije nego što uopće postanemo svjesni vlastitih misli. Knjiga pokazuje kako ti brzi mentalni procesi oblikuju naše odluke, odnose, kreativnost i poslovanje. Gladwellov stil i ovdje drži čitatelja angažiranim od početka do kraja.

Ovih pet knjiga, svaka na svoj način, pomažu nam da bolje razumijemo društvo, povijest i ljudsku prirodu.

Bojan Mušćet

novinar 

Stephen King: Isijavanje

Klasik Stephena Kinga govori o slučaju obitelji koja održava resort u zimskom razdoblju kad je zatvoren. Čudnovati događaji i neobične pojave s jedne strane zastrašuju, a s druge čitatelja drže prikovanoga uz knjigu do posljednje stranice.

Mato Lovrak: Vlak u snijegu

Vjerojatno je svatko sa završenom osnovnom školom pročitao toplo štivo Mate Lovraka. No, uvjeren sam da je rijetko tko posegnuo za knjigom u poznijim danima. Svakako bi bilo zanimljivo pročitati kako su se mali zadrugari izvukli iz snijega, iz seniorske pozicije. Saperlot!

Zdravko Zima: Gondolijer na Vltavi

Zdravko Zima u svojim feljtonima spaja naizgled nemoguće – književnost i nogomet, politiku i glazbu, televiziju i povijest. Zbirka feljtona Gondolijer na Vltavi raznovrsno je štivo temeljeno na novinskom feljtonu. U izboru je zbog prezimena autora.

Goran Tribuson: Snijeg u Heildelbergu

Fantastični roman Gorana Tribusona postmodernostički je zavaren, a dijelove spaja snijeg koji stvara mračnu atmosferu. Knjiga otkriva malo drukčijeg Tribusona.

Boris Pasternak: Doktor Živago

Doktor Živago živi kroz rusku revoluciju u snježnim sibirskim prostranstvima, gdje ljubav prema Lari miješa s ratom i hladnoćom. Epska saga za one koji će imati dovoljno vremena za čitanje.