Pisanje Ursule Le Guin: predani rad i bezgranična kreativnost velikanke spekulativne fikcije

Stvarajući u različitim stilovima i formatima, od poezije i proze do esejistike, romana za odrasle i priča za djecu, Le Guin se nije ni po čemu ograničavala, a ponajmanje po idejama i načinima na koji ih je iznosila. 

Iako su njeni romani žanrovski klasici već dugi niz godina, kod nas je tek nedavno u 2024. stigao prijevod Trilogije o Zemljomorju. Trilogija sadrži prva tri romana iz serijala Zemljomorja: Čarobnjaka iz Zemljomorja, Atuanske grobnice i Krajnju obalu.

"Nepristupačno pisanje"

Iako je prvu fantasy priču napisala već sa 9 godina, karijera Ursule Le Guin započela je 1959. godine kada objavljuje pjesmu Folksong from the Montayna Province, dok se njenom prvom službeno objavljeno pričom navodi April in Paris koja je izašla u časopisu Fantastic 1962. godine. 

Navedena pjesma, kao i pet romana objavljenih u razdoblju između 1951. i 1961. godine, smješteni su u njen izmaštani svijet Orsiniju. No napisani romani su zbog svoje 'neprohodnosti' i 'nepristupačnosti' bili odbijeni, zbog čega se zapravo samo ispostavilo da Le Guin nije pisala u okviru tadašnjih komercijalnih žanrovskih trendova.

Također, žanr fantastike i znanstvene fantastike je u 1940-ima kada je Le Guin krenula pisati i 60-tima kada je počela objavljivati bio dominantno muški. Osim što su dominirali muški pisci, u centru su bili i muški glavni likovi, i to je nešto što se uzimalo zdravo za gotovo. 

I Le Guin je u prva tri nastavka trilogije Zemljomorje imala muškog glavnog lika, no to se pri pisanju nastavka „Tehanu” počelo mijenjati, kao što su se tijekom 70-tih počele mijenjati i političke struje. Le Guin nije bila dio feminističkog pokreta u fizičkom smislu, te u jednom od kasnijih intervjua navodi kako se kao majka troje djece osjećala kako bi se u tom slučaju morala odcijepiti od svoje obitelji, u skladu s prevladavajućim narativom feminizma u tom trenutku. No ona se unatoč tome osjećala kao da tom pokretu pripada, a to je ni ne znajući činila i u praktičnom smislu – aktivno pišući knjige pored troje djece, i pišući knjige koje dubinski mijenjaju percepciju žene u spekulativnoj fikciji.

„Ja sam pisac. Pisac znanstvene fantastike. Ženski pisac znanstvene fantastike. Jedno jako rijetko stvorenje za koje se isprva vjerovalo da je mitološko, kao tribble ili jednorog”, izjavila je Le Guin tijekom jednog od svojih javnih istupa. 

Novi žanr

U časopisu Amazing Stories je 1964. godine objavila priču The Dowry of Angyar, što označava početak rada na djelima uvrštenim u Hainški ciklus. Iste godine, u magazinu Fantastic The Word of Unbinding, objavljuje kratka djela iz kojih u konačnici izrasta svijet Zemljomorja. Kad je „Čarobnjak iz Zemljomorja” izašao, 1968. godine, takva knjiga još nije postojala – ali kao što i sama navodi u pogovoru, bila je dovoljno konvencionalna da ne prestraši kritičare. 

Trilogija o Zemljomorju prati u početku vrlo mladog Geda, nadimka Kobac, rođenog na otoku Gont arhipelaga Zemljomorja. Ged odrasta, školuje se, uči od velemaga Ogiona, susreće se sa šarolikim likovima i bićima, kao i s mračnom sjenom koja definira njegov put. Premda trilogija ima sve elemente koji asociraju na klasičnu epsku fantastiku – velemagove, zmajeve, moćno prstenje i borbu sa sjenama – Gedova priča je zapravo ispripovijedana na drugačiji način, suženog fokusa na lika i njegove doživljaje, susrete i svakodnevne razgovore. 

Le Guin je tako utabala put za nove pristupe žanru, a njime su kročile mnoge živuće legende fantastike poput Patricka Rothfussa, Tada Williamsa i Robin Hobb, čiji su likovi mahom mladi, dovitljvi i nerijetko previše samouvjereni magovi (ili mladići koji otkrivaju neki oblik magičnog), ali prije svega ljudi od krvi i mesa s kojima se, unatoč smještanju u posve drugačije okolnosti, poistovjećujemo i za koje se vežemo. Oni se suočavaju s vlastitim identitetom, moćima i neprilikama u koje srljaju, otkrivajući nam pritom zakutke izmaštanih svjetova svojih autora i autorica.

Čitajući Trilogiju o Zemljomorju danas, i to u izvrsnom prijevodu Snježane Husić, pripovijedanje Ursule Le Guin itekako prolazi test vremena. Štoviše, da ga se stavi uz bok s tek objavljenim žanrovskim pričama, teško bi se u njega moglo uprijeti prstom i u njemu ukazati na nešto zastarjelo i arhaično. Niti tematski ga nije potrebno opravdavati stavljanjem u kontekst vremena. Upravo suprotno – osim što je bila žena u polju spekulativne fikcije i promijenila tok standardnog shvaćanja fantastike kojim su dominirali Tolkien, zapadnoeuropski srednji vijek i nordijska mitologija, Le Guin se u svojim pričama doticala tema poput rase, feminizma i ekologije, čime je anticipirala diskurs i pitanja koja su aktualna i danas. 

Prirodan otpor

U govoru iz 2014. godine, prilikom uručivanja nagrade za doprinos američkoj književnosti, izjavila je: “Otpor i promjena često počinju u umjetnosti. Vrlo često upravo u našoj umjetnosti - umjetnosti riječi”. 

Otpor Ursule Le Guin nije bio nimalo nametljiv, on iz njenog pisanja izvire prirodno, zbog njenog karaktera i svjetonazora bio je neizbježan, a krojila ga je kroz začudne svjetove, pamtljive likove i pristupačan ali dojmljiv i precizan stil pisanja. Le Guin je bila svjesna da je otpor potreban, i nikada nije opovrgavala okrutnost čovjeka i svijeta, ali se isto tako nije priklanjala umjetnosti čija se vrijednost oslanja isključivo na privlačnost zla. Njene priče imaju tamu, ali rješenja često nude u onom pozitivnom.

Prikazi mračne strane čovjeka prisutni su i u njenoj znanstvenoj fantastici (kao što je primjerice kolonizacija svijeta u romanu „Svijet se kaže šuma”), ali i ovdje se Le Guin odmicala od standardnog SF-a tog razdoblja, fokusirajući se na kulturu, mitologiju i ekologiju svijeta, a ne toliko na znanost. Iako je mnogi zbog toga svrstavaju u takozvanu meku znanstvenu fantastiku, Le Guin je samo uporno dokazivala da ne pripada nijednoj književnoj ladici, a svaki njen uspjeh, proizašao iz predanog rada i bezgranične kreativnosti, prokrčio je još malo puta neprohodne šume trenutačnim velikanima spekulativne fikcije i onima koji će to tek postati.