Lekcija #4 "Treće dobi čitanja": digitalnost medija, psihologija i kognitivno starenje

U svijetu svjedočimo puno promjena, osobito zbog razvoja tehnologije, no generacije treće životne dobi koje se nisu rodile u to doba za tim novitetima često zaostaju. Zadnje istraživanje pokazuje da samo 26% umirovljenika u Hrvatskoj koristi informatičko-komunikacijsku tehnologiju, što je neobičan podatak. U Danskoj se taj postotak penje na 94%, i ta se skupina naziva srebrni surferi. 

Cjelokupnu snimku poslušajte na mixcloudu Radija Benčić:

Srebrni surferi su osobe starije životne dobi koje jako dobro koriste mobitele, tablete i kompjutere, i u tome se osjećaju ugodno. 
Digitalna transformacija je neizbježna i događa se dugi niz godina, i svi aspekti života su obuhvaćeni tom transformacijom. To najviše vidimo kod djece i mladih – za nove generacije govorimo da se rađaju s mobitelom u ruci. Sve nove tehnologije od nas zahtijevaju da se mi promijenimo, a svaka promjena koja se u našem životu događa izaziva stres. Međutim, bez te promjene i stresa, pojedinci ne rastu i ne razvijaju, što je važna osobina, pogotovo za osobe treće životne dobi. 

Neuroplastičnost je pojam koji dolazi iz psihologije i neurologije, a bavi se mozgom i nalaže da se ljudski mozak može nadograđivati cijeli život. No da se to ostvari, moramo imati upornost, disciplinu i motivaciju. Kad sam se nešto ne sviđa, to zahtijeva veći umni napor. Druga razina je da možemo stvoriti nove neurone, što briše mit da nam se mozak razvija samo do osamnaeste godine. Moguće je graditi nove neuronske mreže, bez obzira na dob, što znači da možemo ne samo usporiti kognitivni pad već i poticati kognitivni rast. 

Važno je davanje izazova, u obliku istraživanja digitalnog svijeta – zbog neuroplastičnosti se radnja koja je ponavljana tri puta, primjerice naručivanje hrane online, stvaraju se novi tragovi pamćenja u mozgu. 

Da bismo mogli stvarati veze u mozgu, trebali bismo biti digitalno pismeni.

Digitalna pismenost pruža sposobnost izražavanja mišljenja o izvorima koji se nalaze u digitalnome obliku. Ako smo digitalno pismeni, s lakoćom i samostalno pretražujemo internet. 

Informacijska pismenost je širi pojam – nadgradnja digitalne pismenosti – tu su prisutne informacije iz svih mogućih izvora, uključujući TV, knjige, novine, internet... Informacijama moramo znati i upravljati, i važno je razvijati kritički um. Uz klikbejtove i bombastične naslove, lako je uvući se u mrežu razočaranja i nepovjerenja prema napisanome. Važno je i znati komunicirati preko mreža – Vibera, WhatsAppa, preko kamere – kao i uključiti kritički um pri korištenju alata umjetne inteligencije.

Prema svijetu reagiramo ovisno o našem mindsetu, skupu vrijednosti i stavova, i važno ga je razumjeti pri djelovanju u digitalnom svijetu. Neki dijelovi našeg mindseta nisu potrebni u doticaju s digitalnim svijetom, a u kontekstu digitalne transformacije, važno je istražiti vlastiti mindset po tom pitanju. 

Digitalna pismenost osobama treće životne dobi olakšava pojedine fizičke napore, primjerice kad je riječ o izradi dokumenata i slično. 

No pitanje koje psihologija nastoji istražiti jest zašto je istraživanje pokazalo da samo 26% umirovljenika kod nas koristi digitalne tehnologije?

Osobe koje imaju prošireni mindset, što su najčešće obrazovani ljudi, lakše savladavaju nove vještine. Osobine ličnosti su također uvijek važne kod bacanja u nove izazove – naprimjer, neke su osobe otvorene, i one su otvorene i za nova učenja. Postoji i crta ličnosti ugodnosti, što znači da je takva osoba suradljiva i motivirana, što pomaže u savladavanju novih sadržaja. Neurotičnost, s druge strane, sve promatraju u negativnim emocijama, i takve osobe obično nisu otvorene za nova gradiva. 

Mentalno zdravlje je također važno za učenje i motivaciju. Ako osoba ima depresiju, ne može samu sebe motivirati da recimo skine aplikaciju i uči tehhnike disanja. Potrebno je prvo izbalansirati mentalno zdravlje da bismo otvorili kapacitet za učenje. Fizičko zdravlje je druga ključna stavka. Koncentracija nam je, u slučaju bolova ili bolesti, isključivo na tom stanju.

Kako bismo napredovali u učenju, preporučljivo je i postavljati ciljeve, i to male i lako dohvatljive. Neke ciljeve možemo i prebaciti za sutra, ako dođe do zasićenja, jer je važno odmarati i slušati svoje tijelo. 

Kod procesa starenja je važno poticati kognitivne sposobnosti, pa makar u obliku malog izazova i učenja nečega novog, iskoračiti iz zone komfora. Od slanja glasovne poruke djeci do naručivanja online, stvara se poticaj, a mozak se aktivira. Jedno potiče drugo, a razumijevanje digitalnih tehnologija je fantastičan, koristan način da se takav napredak ostvari.

Projekt „Treća dob čitanja-specijal/medijska pismenost i inkluzivni mediji za umirovljenike“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno osoba treće životne dobi na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić.

Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.