Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Sandra Bašić
Rođena u „gradu koji teče“, ali ponosna na svoje dalmatinske korijene. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci, što ne znači da se bavi samo zakonima. Uživa u dobrim trilerima, ali nisu joj strani ni ostali žanrovi, pogotovo knjige za klince jer... više

Beba, Pupa, Kukla i Wawa, raznojezični su sinonimi za lutku.

Četiri „lutkasta“ ženska lika autorica je spojila u roman, u sklopu edicije „Mitovi“, međunarodnog projekta nastalog na poticaj britanskog nakladnika Canongate. Dubravka Ugrešić odabrala je Babu Jagu, lik iz slavenske mitologije, poznat i kao Baba Roga, kojom su stariji plašili malu djecu. Obično je bila prikazana kao stara vještica koja stanuje u kolibi postavljenoj na kokošjim nogama.

Ovaj kompozicijski roman predstavljen je čitateljima u tri dijela: odnos kćeri s ostarjelom, bolesnom majkom, koja se prisjeća vlastitih bugarskih korijena; potom radnja seli u češke toplice, mjesto koje pruža iluziju odgode starenja i završni dio koji je napisan kao priručnik o liku Babe Jage, za početnike.

I tako su se, u Mjesecu hrvatske knjige, Nedopričljivi uhvatili u koštac s vječnim ženskim pitanjem dugovječnosti i ljepote.

Čitateljski klub: Nedopričljivi

Pročitana knjiga: Baba Jaga je snijela jaje

Autorica: Dubravka Ugrešić

Datum rasprave: 23. 10. 2019.

Maja nam je najprije svima očitala lekciju sa stajališta teorije književnosti. Kakav užitak, mogli smo ju slušati unedogled. Ovo je odgovor na pitanje kako čitati roman. Lijepo nam je objasnila cijelu tu kompoziciju feminističkog prikaza svijeta, u jednom zaokruženom ženskom pismu. Ovo joj je bio treći susret s romanom, koji je u svim kategorijama ocijenila najvišom ocjenom.

Ni Franko nije zaostajao s pohvalama i odličnim ocjenama, posebno istaknuvši dinamičnost i kompleksnost likova.

Da sam barem studirala književnost, rekla nam je Dolores, koja je također dala najviše ocjene, uz opasku kako bi se po ovom predlošku mogao snimiti dobar film.

Ina je bila puno manje oduševljena, nazvavši roman pesimističnim ženskim pismom i folklorom u rimi. Prvi ju je dio živcirao, a drugi je nazvala trashom, gdje je ubačeni lik Mevludina doživjela poput loptice bačene u glavu.

Sanja je oduševljena stilom romana, koji ju je podsjetio na Slavenku Drakulić, pogotovo prvim dijelom iz kojeg bi prepisala skoro sve citate.

Milena je djelo nazvala „sapunicom u toplicama“; emotivno ju je dotaknuo odnos majke i kćeri. Smatra da je treći dio bio s previše detalja, koji su se mogli i skratiti.

Senki nije stran Mevludinov humor, a dobri su joj i ostali likovi, kao i jednostavan stil pisanja. Ono što joj se nije svidjelo jest treći dio romana, u kojem je bilo svega previše.

Ivana S. imala je podijeljene osjećaje o djelu – prvi dio joj se jako svidio, što nikako ne može reći i za ostatak romana. Trebalo je bolje povezati prvi i drugi dio. Ona bi izbacila Priručnik jer je suvišan. Knjigu ocjenjuje kvalitetnom, ali ipak nije osjetila dovoljno, na što joj je Maja odmah dobacila: Ne slaže se s vlastitim ocjenama! Nama svima povod da prasnemo u smijeh.

I Ivani M. lijep je taj odnos majke i kćeri, na drugi je dio plakala od smijeha, a treći ju je dio umorio i zbunio.

Tea S. dala je najniže ocjene, rekavši kako ju knjiga uopće nije dotakla, prvi joj je dio težak, drugi bez veze, a treći predug i razvučen.

Petra kaže da bi voljela doživjeti knjigu kao Maja jer ovako je samo sretna što knjiga ima svoj kraj. Pupa je zakon, da sam ja bar mogla zaspati, bila bih sretna.

Dijani je zanimljivo ovo bavljenje ženskim pitanjem, koje uopće nije banalno. Aludirajući na Mevludina, ističe kako se ljudi u Bosni smiju, ali je uz to uvijek prisutna neka težina.

Osobno moram priznati da sam bila prožeta svojevrsnom melankolijom, s mišlju o prolaznosti života. I kako se obično dogodi da, za vrijeme čitanja, doživim prosvjetljenje u obliku pjesme (koja mi do posljednje stranice svira u glavi), sami od sebe i ničim izazvani navrli su stihovi Bijelog dugmeta – ...jer kad ostariš, nitko ne kuca na tvoja vrata... pomalo je tužno, kada ostariš... I zbog toga, jedan prekrasan Dubravkin citat koji zaslužuje biti izdvojen:

„Pupa je često sanjarila o tome kako bi bilo lijepo da je netko tako doveze do Grenlanda i tamo zaboravi na nju, izgubi je kao što se gube kišobran ili rukavice. Dovela je samu sebe u stanje kada više ništa nije mogla učiniti. Bila je poput fikusa, kućna biljka koju su premještali, iznosili na balkon da se nadiše zraka, unosili u kuću da se ne smrzne, zalijevali redovito vodom i redovito brisali prašinu s nje."

Zaključak je da žene danas nisu samo praznoglave lutke, poput Barbike, već imaju izbor: upravljati svojim životom ili, ako ipak požele biti nečije marionete, onda je to zato što su same tako odlučile.

Ocjene u naše četiri standardne kategorije bile su ove: opći dojam 3,8; tema i ideja 4,1; stil pisanja 4 i karakterizacija likova 3,8. Ukupno je to: 3,9.

I tako je nama autorica snijela jaje – priču o kojoj smo mi itekako imali što reći, sve u skladu s imenom našeg kluba.

„A mi? Mi smo svoj posao obavili, gorak i sladak, brz i kratak: pečeni pilići pali su s neba, vama kosti, a nama batak! Čiča miča gotova je priča. I mi smo tamo bili i vino smo pili: s Pupom iz flaše, s Kuklom iz čaše, s Bebom iz lonca; od samog početka pa sve do konca. A ako ne vjerujete, pogledajte: još nam je i sada jezik mokar!"

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

7 inspirativnih naslova o oblikovanju i urbanizmu gradova: od parkinga koji objašnjava sve do važnosti postolara

/
Brickzine

5 lijepih slikovnica za najstrašniju noć u godini

/
GKR bira

Preporučujemo: Mađioničari, Igra staklenim perlama, Geek u raju...

/
Teme

Izgubljeni u promjeni: u "vrlom novom svijetu" tehnologije sasvim sigurno postoje i gubitnici