"Bijela buka" Don DeLilloa: monotono za studentski ukus

Na ovom sastanku pridružila su nam se dva nova člana koja su donijela kekse, tako da je grupi Munjeni petak 13. prošao veoma slatko.

Glavni je junak i pripovjedač Bijele buke Jack Gladney. On je pročelnik Odsjeka za studij Hitlera Sveučilišta na Brijegu koji je sam izmislio. Živi sa svojom petom ženom Babette i djecom iz prethodnih brakova. Ironično, iako glavni junak Gladney predaje na Odsjeku za studij Hitlera, on ne zna njemački. To počinje predstavljati problem zbog skorašnjeg kongresa na kojem bi trebali gostovati profesori iz Njemačke. Zbog toga on počinje učiti njemački.

U romanu upoznajemo i kolegu glavnog lika, Murraya Jay Siskinda, koji razmišlja malo drugačije od Gladneyja. On filozofskim tumačenjima zapravo iznosi mišljenje da je „smrt kraj vezanosti za stvari“. Tijekom romana nailazimo na neugodne obrate kao što su kontaminacija glavnog lika, Babettein preljub zbog droge te pokušaj ubojstva Babetteinog ljubavnika.

Prilikom rasprave najviše smo raspravljali o strahu od smrti koji se javlja kod likova. Babette se toliko bojala smrti da je uzimala i drogu Dylan da joj u tome pomogne. Tako smo započeli raspravu o vjerovanjima, izborima, smrti i nadi. Zaključili smo da nam je svima dan izbor te da mi možemo utjecati na neke stvari u našim životima. Također smo raspravljali o samom imenu knjige Bijela buka. Neki iz naše grupe nisu znali što to zapravo znači tako da smo dio vremena potrošili na objašnjenje samoga naslova. Na kraju smo se složili da da bi prikladniji prijevod originalnog naslova „White noise“ bio Bijeli šum.

Bijela buka dobila je prosječnu ocjenu 3,7. Knjiga je zapravo dosta dugačka s obzirom na relativno mali font i 335 stranice. S obzirom na sadržaj, knjiga je mogla biti kraća. Radnja bi bila zanimljivija da nije toliko puno filozofskih rasprava i opisa. Likovi se uopće ne razvijaju, jednako su dezorijentirani na početku i na kraju romana. Cijeli je roman zapravo monoton, ne vidi se neka prolaznost vremena.

Za sljedeći sastanak odabrali smo knjigu Koraljna vrata P. Pavličića, koja će, nadamo se, otvoriti više pitanja za raspravu.

Ana-Maria Žgela