"Čudni Thomas" Deana Koontza: Neopterećena treš zabava

Nakon odavanja počasti Flaubertu i približavanja njegove ostavštine generaciji 80-ih od strane Juliana Barnesa (''Flaubertova papiga''), Marginalci su odlučili još jednom uputiti se na putovanje SAD-om. Ovoga puta odredište je fiktivni gradić Pico Mundo u državi Kaliforniji, u srcu pustinje Mojave.

Ondje živi mladić neobičnog dara po imenu Odd Thomas. On peče hamburgere u Pico Mundo Grillu, ali posjeduje i sposobnost komunikacije s mrtvim ljudima, što mu olakšava rješavanje zločina ili predviđanje zla koje bi se uskoro moglo dogoditi, pomažući mjesnom šerifu Porteru u odgonetavanju kriminalnih slučajeva. Paralelno s tamnom stranom Oddove duše pratimo i njegovu zaljubljenost u Bronwen/Stormy Llewellyn. Međutim, užareni zrak pustinje Mojave izbacit će na svjetlo dana ono najopakije u čovjeku...

Dean Koontz, jedan od najpoznatijih američkih pisaca horora i trilera, objavio je ''Čudnog Thomasa'' 2003. g. Knjiga je odmah po izlasku poprimila status bestselera. Zašto, nije teško odgonetnuti. Koontz je, naime, odlično preslikao atmosferu straha, koja se udomaćila u Sjedinjenim Američkim Državama u eri 21. stoljeća (naročito nakon terorističkog napada na njujorške Blizance) u nadnaravni triler. Triler koji tematizira ono najgore u čovjeku, obično sakriveno na neuobičajenim mjestima, u Americi prepunoj sociopata, kriminalaca i ubojica.

Ustrajati i ne predati se zlu, čak ni u najvećoj tami; ne izgubiti srce i biti na strani pravde, neke su od temeljnih poruka ovog romana.

A roman je pisac vješto umotao u poetiku treša (npr. prisutnost bodaha, zlih duhova, čija nazočnost uglavnom predskazuje nemile događaje). Zahvaljujući Deanovom pitkom pripovjedačkom stilu, ''Čudni Thomas'' uvelike nalikuje na televizijsku seriju, namijenjenu tinejdžerskoj publici, a kakve Amerikanci neprestano snimaju. Štoviše, neki bi dijelovi romana bolje funkcionirali u vizualnom obliku (recimo, razvučeni dio o Thomasovu rješavanju leša ili podjednako predugačko opisano skrivanje Stormy i Thomasa od ludog Robertsona u crkvi), oko čega se naš kvartet Marginalaca (Ivana, Karmen, Milan i moja malenkost – usput rečeno, ista postava kao na ''Davaču'' u kolovozu) uspio složiti na raspravi.

Koliko god sebe smatram poštovateljem lika i djela Elvisa Presleyja, mišljenja sam da njegov duh nije uklopljen u radnju na najadekvatniji način. Hm, s ovime se sigurno ne bi složila konobarica Terri, Thomasova kolegica s posla, čiji je hobi u tančine poznavanje života kralja rock'n'rolla.

Uz nepodnošljiv zrak pustinje Mojave i zlokobnu atmosferu romana, meni bi bolje odgovarala ostavština Doorsa. Još kada bi se u radnju upleo duh Jima Morrisona...

Ono što jest izvrsno u prvoj knjizi iz serije romana o Čudnom Thomasu (produktivni pisac objavio je čak šest nastavaka) disharmoničan je odnos glavnog lika sa svojim roditeljima. Ivanu je taj neskladan odnos podsjetio na kraći roman ''Savršeni učenik '' Stephena Kinga iz knjige ''Godišnja doba''; pritom je naglasila svoju povezanost s likovima, u čemu se slažemo. Primjerice, Thomasov susret sa svojom fizički prekrasnom, ali psihički neuravnoteženom majkom ostavlja snažan dojam na čitatelja i ne ostavlja ga ravnodušnim.

Tijekom rasprave još smo pripomenuli da hrvatski prijevod knjige nije dobro napravljen – s naglaskom na lekturu. Zasmetala nas je i pomalo šlampavo realizirana naslovnica izdanja (izdavač VBZ, biblioteka Ambrozija); ali, sjetimo li se one na brzinu urađene za ''Godišnja doba'' Stephena Kinga (s kojim Koontz dijeli hiperproduktivnost i rijetko sudjelovanje u pisanju scenarija za ekranizacije svojih djela), u usporedbi s njom ova i nije tako loša.

Filmsko uprizorenje romana režirao je Stephen Sommers, najpoznatiji po režiji prvih dvaju nastavaka ''Mumije''. Thomasa je odigrao Anton Yelchin, a ugledni Willem Dafoe, poznat po prevladavajućim ulogama negativaca, ovoga puta našao se u ulozi pozitivca – šerifa Portera.

Poput ''Felidae'' radi se o neopterećenoj, lakopitnoj zabavi – ako volite Deana Koontza i žanr natprirodnog trilera, svakako posegnite za ''Čudnim Thomasom''.

A mi ''Marginalci'' još neko vrijeme ostajemo na teritoriju SAD-a. Čitajući ''Neobičnu priču o Benjaminu Buttonu'' putujemo u Fitzgeraldovu, posve drukčiju Ameriku.

I vraćamo se u naručje klasika...

OCJENE: Ivana 4,0., Karmen 3,8., Milan 3,2., Lari 4,0.