"Krv anđela" Johanne Sinisalo: Fikcija ili neposredna budućnost

Roman „Krv anđela“ finske spisateljice, filmske i televizijske scenaristice Johanne Sinisalo distopijski je roman koji potiče na razmišljanje. Radnja se odvija u Finskoj, u bliskoj budućnosti, a pripovjedači su pčelar i vlasnik pogrebnog poduzeća Orvo te u postovima na blogu njegov sin Eero, radikalni ekolog. Orvo otvara jednu od svojih košnica i otkriva da je matica mrtva, a sve ostale pčele nedostaju. 

Poremećaj kolapsa kolonije (CCD – Colony Collapse Disorder) stigao je i do Finske nakon što je zahvatio Sjedinjene Američke Države, destabilizirajući hranidbeni lanac i uzrokujući nestašicu hrane. To je početak kraja. Oplakujući gubitak sina, a sada i smrt njegovih pčela, on odlazi u potkrovlje stare staje i pronalazi vrata u paralelni svijet, neiskvaren ljudskim kontaktom.
Knjiga mi se postupno sviđala kako sam je postupno i čitala. U početku mi je knjiga na trenutke bila monotona i trebalo mi je malo vremena dok me nije privukla i dok u potpunosti nisam ušla u radnju romana. 

Tekst je nastao kao dio projekta "Čitanje u fokusu" kojeg je pokrenula Naklada Ljevak 2021. godine u suradnji sa stručnjacima koji se bave obrazovanjem i poticanjem čitanja djece i mladih te nastavnicima hrvatskoga jezika prepoznatim u radu s učenicima. Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U projektu sudjeluje i Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci radove čijih učenika prenosimo.

Orvo je simpatičan pripovjedač, a Sinisalov proces tugovanja realistično je prikazan. Sinisalovi glavni likovi su složeni  i imaju psihološku dubinu. Spisateljica postupno otkriva detalje o njihovim životima, ne opterećujući previše čitatelja. Vjerovanja, koja u različitim zemljama imaju o pčelama kao višoj sili, lijep su dodatak romanu i smatram ga vrlo zanimljivim. Istraživanje koje je provela Sinisalo o poremećaju kolapsa kolonije čini priču puno strašnijom; bi li to mogla biti naša budućnost ako ne promijenimo svoje navike i ako ne spasimo pčele? 

Pokrenula je tisuću dobrih pitanja o pčelama, gubitku pčela i gubitku poljoprivrede i hrane. Pokazuje nam što će se dogoditi ako nastavimo raditi pogreške koje već sada imaju posljedice na naš okoliš.

Spisateljski je stil specifičan, slojevit i promišljen, kombinirajući elemente fantastike i realnosti. Autorica koristi bogat i slikovit jezik, stvarajući snažne vizualne slike koje čitatelja uvode u jedinstveni svijet. Sinisalo istražuje teme identiteta, prirode i ljudske psihe, a njen stil je introspektivan, s naglaskom na emocionalne i psihološke aspekte likova. Također, koristi se simbolikom i metaforama koje dodatno obogaćuju narativ. Daje nam neobičan, ali učinkovit pogled na obje strane problema kroz isprepletene unose Eerova bloga koji su opterećeni komentarima sa svih stajališta, što nam omogućuje vrlo jedinstven pogled na temu prava životinja i ekologije. 

U romanu se javljaju i poetski elementi kao što su i opisi prirode uslijed koje se nalazi pripovjedačevo imanje s košnicama te kako je opisan odnos između oca i sina. Povrh toga, poetičnost dolazi do izražaja i pri pripovjedačevim razmatranjima smrti i neke druge duhovne dimenzije, primjerice, pri ritualnom oproštaju od sina i pčela. Roman je obogaćen citatima iz usmene književnosti i nordijske epike. Sve to što čitatelju omogućuje duboko uranjanje u priču. Ukratko, „Krv Anđela“ knjiga je koja podučava, upozorava i oplemenjuje.

Greta Jerković, 3. r.