"Misteriozni Henri Pick" Davida Foenkinosa: šarmantan i živahan triler

Po reakciji većine članica ČkkČ, "Misteriozni Henri Pick" bio je odličan izbor za ležerno ljetno čitanje i početak nove sezone našeg druženja. To je treći roman Davida Foenkinosa preveden u Hrvatskoj. Autor je poznat po tome što svoje romane temelji na stvarnim događajima i ljudskim sudbinama. Poput knjižnice „Richard Brautigan Library“ iz Vancouvera u Kanadi, i u knjižnici u Crozonu, malom mjestu u francuskoj pokrajini Bretagni, rezervirane su police za "odbijene knjige", gdje se našao i roman tajnovitog autora Henrija Picka.

“Misteriozni Henri Pick” šarmantan je i živahan triler, priča o književnoj potrazi za autorom uspješnog romana koja je izazvala lavinu događanja i utjecala na mnoge stanovnike malog bretonskog mjesta. Navodni autor Henri Pick, lokalni pizza-majstor, prema riječima njegove udovice, nikada nije pročitao nijednu knjigu niti je pisao išta drugo osim popisa za kupovinu. Možda je vodio dvostruki život? Ipak, obavijen misterijem, roman postiže ogroman uspjeh te uvelike utječe na francuske književne krugove.

Likovima ovog romana priča o odbijenim knjigama promijenit će živote naglavačke, svakome na svoj način. Svi ti turbulentni događaji, nagla popularnost, navala novinara i ljubitelja knjiga itekako utječu na sve koji su na bilo koji način povezani s Henrijem - na njegovu udovicu Madeleine, kćer Josephine, urednicu Delphine, njezinog dečka - pisca Frederica, knjižničarku Magali, supružnike Misson, književnog kritičara Jean Michel Roucha koji je odlučan razotkriti književnu prijevaru. Ova nevjerojatna priča potiče mnoge ljude da se usude učiniti nešto novo: parovi se razdvajaju, ljubavnici se neočekivano pronalaze, čak i Gerard iz pizzerije pokušava pisati.

Roman “Misteriozni Henri Pick” obiluje inteligentnim, gotovo usputnim humorom, kao da sam sebe ne shvaća previše ozbiljno. Ipak, u pozadini smo prepoznale i ozbiljnije teme. Autor zadirkuje, premda vrlo šarmantno i s mjerom, svoj vlastiti svijet, svijet francuskih književnika i izdavača. Uočile smo kako se kroz cijeli roman protežu ključna pitanja – što je danas bitnije u književnosti, forma ili sadržaj? Koliko smo svi podložni snazi marketinga, utjecaju medija? Koliki ne/pravedan utjecaj ima marketing na prodaju, čitanost književnog djela? Kuda nas vodi "komercijalno izdavaštvo"?

Jasenki se roman svidio iako ga sama nikada ne bi odabrala za čitanje. Ističe kako dobar "PR" od "svačega može napraviti dobru prodaju".

Tonki je tema romana "što se događa u književnim krugovima" sama po sebi jako interesantna, s nestrpljenjem je čekala kraj priče.

Za našu novu članicu Jadranku C., ovo je bilo lijepo, zanimljivo štivo iako joj je "izazvalo puno upitnika iznad glave". Pomalo joj je pretjerana izjava da je "isključivo pravo umjetnika da bude besmrtan" komentirajući kako svako od nas svojom dobrotom, "običnim" djelima može postati "besmrtan".

Rajna je sa stajališta struke i osobnog iskustva roman okarakterizirala "živom istinom", odnosno "doslovnim razotkrivanjem procesa kreativnog pisanja i svijeta izdavaštva".

Jadranka F. istaknula je kako reklama izuzetno i često nepravedno djeluje na čitanje, prodaju knjiga. Stoga mnogo dobrog štiva prelazi u kategoriju "nečitanih", ali tu smo mi da ih izvučemo s police "siročića".

Danijela je zadovoljna čitanjem romana. Ističe njoj nepoznatu riječ "sveudilj", čime je otvorila raspravu o korištenju arhaičnih hrvatskih riječi, kao i "sebeljubiv", kod prevođenja stranih djela. U ovom slučaju, složile smo se, to je pomalo neprimjereno modernom, vrckavom štivu.

Nelki, volonterki pri Knjižnici Čavle i našoj novoj članici, dopali su se opisi likova, naročito Pickove kćeri, a ističe i dobar prijevod.

Tatjana je očekivala malo više krimića i pomalo je razočarana krajem.

Drugačiji kraj romana očekivala je i Jadranka M. iako joj se roman dopao, naročito njegove "paralelne priče", odnosno način na koji je roman pisan kao "priča o priči".

Mariji su se jako dopale duhovite "fusnote" i "tri točke" (...) kojima autor dočarava čuđenje i nelagodu u komunikaciji. Dojmio je se opis Jeremija koji bi se mogao primijeniti na mnoge ljude.

"Bio je od onih ljudi za koje uvijek imaš dojam da ih ometaš dok oni u stvari ništa ne rade." (Str. 207.)

Milena je istaknuladobro opisane likove, "realistične, karikirane koliko je bilo potrebno za duhovito štivo". Dopalo joj se autorovo spominjanje književnih suvremenika, posebno Michela Houellebecqa, čitanog i u našem klubu. Sviđa joj se "otvoreni" kraj priče. Ipak, roman joj se najviše svidio zbog same tematike jer voli knjige koje se bave knjigama, književnošću, čitateljskim klubovima i knjižničarima predanim svom zanimanju, kao što je i Jean-Pierre Gourvec.

"Gourvecov zanos i strast prema njegovoj knjižnici nikad nisu popustili. S osobitom je pažnjom primio svakog čitatelja, trudio se pomno ga saslušati kako bi osmislio osobni pristup kroz predložene knjige. Smatrao je da nije toliko važno volite li ili ne volite čitati, već je važno znati pronaći knjigu koja vam odgovara. Čitanje možete obožavati pod uvjetom da u rukama držite dobar roman, koji će vam se sviđati, koji će se obraćati upravo vama, od kojeg se nećete moći odlijepiti. Da bi postigao svoj cilj, razvio je metodu koja se mogla činiti gotovo paranormalnom: analizirajući fizički izgled čitatelja, mogao je zaključiti koji mu autor treba." (Str. 13.)

Tada čitanje postaje pravi užitak, kako autor David Foenkinos kaže:

"Čitatelji se, na ovaj ili onaj način, uvijek prepoznaju u knjizi. Čitanje donosi krajnje sebeljubiv osjećaj uzbuđenja. Nesvjesno tražimo ono s čim se možemo poistovjetiti. Autori mogu pisati najluckastije ili najnevjerojatnije priče, ali uvijek će se naći čitatelja koji će im reći: 'Nevjerojatno, opisali ste moj život!'" (Str. 68.)

Složile smo se da je autorov stil vrlo jednostavan, pitak, uz koji paše sveprisutna doza duhovitosti. Kao takav, vuče na čitanje i povećava zanimanje za otkrivanje misterije tko je pravi autor.

Roman "Misteriozni Henri Pick" ocijenile smo ocjenom vrlo dobar (3,9).

Za čitanje u listopadu 2020., sa sedam glasova, izabrale smo zbirku priča "Nakon potresa" japanskog autora Harukija Murakamija.

Ostali prijedlozi bili su:

- Khadra, Y.: "Kabulske lastavice " (3 glasa)

- Pineiro, C.: "Jarine pukotine" (3 glasa)

- Petterson, P.: "Kad smo krali konje" (4 glasa)

- Loe, E.: "Doppler" (4 glasa)

Naše je sljedeće druženje 27. listopada 2020. u Mjesecu hrvatske knjige, kada ćemo raspravljati o romanu "Ruta Tannenbaum" domaćeg autora Miljenka Jergovića.